WASHINGTON - Vijeće sigurnosti UN-a u srijedu je u New Yorku
jednoglasno usvojilo Rezoluciju 994 o Hrvatskoj kojom se traži
dovršetak povlačenja snaga iz zona razdvajanja.
Vijeće sa zadovoljstvom bilježi dosada postignute korake, ali
zahtijeva da strane, bez odgode, dovrše povlačenje svih snaga iz zona
razdvajanja i suzdrže se od daljnjih povreda tih zona. Povlačenje je
uvjet provedbe mandata UNCRO-a, navodi se u Rezoluciji.
Ističući da je neophodno da se strane u potpunosti pridržavaju
Sporazuma o prekidu vatre od 29. ožujka 1994., Vijeće sigurnosti UN-a
zahtijeva da se strane suzdrže od bilo kakvih vojnih mjera ili akcija
i upozorava da će, u slučaju nepoštivanja ovog zahtjeva, razmotriti
daljnje mjere kojima bi se to postiglo.
Naglašavajući značaj međusobnog priznanja država bivše Jugoslavije,
Vijeće pozdravlja međunarodne napore u tom kontekstu.
Puno poštivanje ljudskih prava, uključivši odgovarajući međunarodni
nadzor, posebice područja zapadne Slavonije poznate kao sektor Zapad,
ključni je korak prema obnovi povjerenja i izgradnji trajnog mira.
Vijeće zahtijeva od hrvatske Vlade puno poštivanje prava srpskog
stanovništva, uključivši njihovu slobodu kretanja, te omogućavanje
pristupa međunarodnim humanitarnim organizacijama tom stanovništvu.
Rezolucija osuđuje sva neprihvatljiva djela prema osoblju UN-a i
odlučna je postići strogo poštivanje statusa tih snaga. Vijeće
sigurnosti zahtijeva poštivanje njihove sigurnosti.
Strane se poziva na poštivanje Gospodarskog sporazuma, a posebice na
poduzimanje potrebnih koraka u osiguranju autoputa Zagreb-Beograd.
Rezoluciju su sponzorirale Francuska, Njemačka, Italija, Rusija,
Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD.
WASHINGTON - Hrvatski veleposlanik pri UN-u Mario Nobilo uputio je u
srijedu, prije usvajanja rezolucije, pismo predsjedavajućem Vijeća
sigurnosti UN-a Jeanu-Bernardu Merimeeu kojim ga izvještava da je do
17:30 sati u srijedu povučeno 76 posto Hrvatske vojske iz zona
razdvajanja.
"U skladu s napucima moje Vlade čast mi je izvijestiti Vas da je
danas do 05:30 sati Hrvatska vojska povukla 650 od 800 pripadnika iz
zone razdvajanja u Sektoru Istočna Slavonija (bivši sektor Istok), 870
od 1.470 pripadnika iz Sektora Glina (bivši sektor Sjever) i 970 od
1.000 pripadnika iz Sektora Knin (bivši sektor Jug). Povlačenje
Hrvatske vojske stoga je 76 posto dovršeno", navodi se u pismu i
dodaje da će se povlačenje, koje je bilo odgođeno zbog niže navedenih
okolnosti, nastaviti do potpuna dovršetka.
"Zajednička komisija HV-a i Promatračke misije Europske unije koja
sada promatra razvoj u zonama razdvajanja moći će kasnije tijekom dana
izvijestiti o daljnjem napretku u tom smislu".
"Paravojne jedinice hrvatskih Srba u međuvremenu su zauzele 207
položaja u zonama razdvajanja; 23 u sektoru Istočna Slavonija, 133 u
sektoru Glina i 51 u sektoru Knin. Oko 2.000 pripadnika paravojnih
snaga ostalo je u zonama razdvajanja, nitko se nije povukao. Vlasti
hrvatskih Srba u Kninu također su 15. svibnja zatvorile jadranski
naftovod čime se krši Gospodarski sporazum od 2. prosinca 1994",
navodi se u pismu.
"Osim toga, paravojne jedinice hrvatskih Srba u sektoru istočna
Slavonija, pojačane pripadnicima Jugoslavenske vojske (JA) izvode
manevre i zauzimaju ofenzivne položaje koji prijete dijelu teritorija
Republike Hrvatske pod kontrolom hrvatske Vlade, a koji graniči sa
Saveznom Republikom Jugoslavijom (Srbija i Crna Gora) i Republikom
Bosnom i Hercegovinom", piše veleposlanik Nobilo ističući veliku vojnu
važnost toga područja za srpsku stranu. "Vojna vrijednost tih
teritorija, ako bi bili okupirani, jest u povezivanju sektora istočne
Slavonije pod srpskom okupacijom u Hrvatskoj s dijelovima Republike
Bosne i Hercegovine pod srpskom okupacijom i osiguravanju opskrbnog
koridora iz Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) kroz
Hrvatsku do teritorija pod kontrolom bosanskih Srba".
"Hrvatska Vlada poduzela je značajne korake u smirivanju stanja
unutar svoga suverenog teritorija aktivnostima koje je poduzela glede
civila u zapadnoj Slavoniji, uspješnim razgovorima s posebnim
predstavnikom glavnog tajnika Yasushijem Akashijem o ulozi UNCRO-a u
Zapadnoj Slavoniji, potpisivanjem Sporazuma o statusu snaga UN-a i
dovršenjem značajnog povlačenja pripadnika HV-a iz zona razdvajanja",
navodi se u pismu.
"Hrvatska Vlada time je pokazala svoju punu opredijeljenost za
nastavak mirovnog procesa u Hrvatskoj i za provedbu mandata UNCRO-a na
svom teritoriju", kaže u svom pismu hrvatski veleposlanik pri UN-u
Mario Nobilo.
RABAT - Pakistanski ministar vanjskih poslova Assef Ahmad Ali pozvao
je u srijedu zapadne sile da izvrše zračne napade na srpske snage u
BiH, te dodao kako će neizvršavanje takvih napada dokazati kako
Ujedinjeni narodi više nisu nepristrani u sukobu.
"Postoje dvije stvari koje UN trebaju odmah učiniti: trebaju odobriti
zračne udare proiv Srba, a sva teška vojna oprema koja je uklonjena iz
Sarajeva treba biti konfiscirana od strane UN-a", ocijenio je Ali.
Pakistanski šef diplomacije također obnaša dužnost vođe Kontaktne
skupine Organizacije islamske konferencije za BiH, a nalazi se u
Rabatu, zajedno s ministrima vanjskih poslova drugih zemalja članica,
na sastanku glede pogoršanja situacije u BiH i usklađivanja
načina pomoći bosanskih Muslimanima.
"Vrlo smo zabrinuti radi situacije u Bihaću i Sarajevu. Smatramo da
EU, NATO i UN nemaju volje da poduzmu akcije protiv Srba", rekao je
Ali.
RABAT - Iranski ministar vanjskih poslova Ali Akbar Velayati stigao je
u srijedu u Rabat kako bi sudjelovao na sastanku Kontaktne skupine za
BiH Organizacije islamske konferencije, javili su službeni izvori.
Iranski šef diplomacije kazao je u izjavi za tisak da će ministri
vanjskih poslova zemalja ove skupine ispitati situaciju u BiH i
moguće inicijative čiji je cilj okončati "prolijevanje krvi" na
području BiH.
Velayati je izrazio želju da ovaj sastanak bude korak naprijed u
"uspostavljanju mira" u BiH.
Glavni tajnik Organizacije Hamid al-Gabid kazao je sa svoje strane po
dolasku u Rabat da je ovaj sastanak bio potreban radi "pogoršanja"
stanja u BiH nakon isteka sporazuma o prekidu vatre.
Kontaktnu skupinu za BiH Organizacije islamske konferencije čine
Saudijska Arabija, Pakistan, Turska, Egipat, Iran, Malezija, Senegal i
Maroko.
Na sastanku je nazočan i predstavnik BiH, ministar za odnose s
UNPROFOR-om Hasan Muratović, a u svojstvu gostiju u Rabatu se nalaze i
Indonezija i Bangladeš.
NEW YORK - Sjedinjene Države onemogućile su u srijedu navečer -
upotrebljavajući svoje pravo veta po prvi puta u pet godina -
usvajanje nacrta rezolucije UN-a kojim se tražilo od Izraela da
poništi mjere eksproprijacije arapske zemlje u istočnom Jeruzalemu.
Četrnaest od petnaest zemalja članica Vijeća sigurnosti glasovalo je
za ovaj tekst, ali SAD su stavile veto, što je onemogućilo usvajanje
rezolucije na službenoj sjednici u New Yorku.
Ovo je 70. američki veto u povijesti UN-a. Rusija i Sovjetski savez
do sada su uložili pravo veta 116 puta, a posljednji puta u prosincu
prošle godine kako bi zaustavili usvajanje rezolucije o bivšoj
Jugoslaviji.
PARIZ - Novi francuski predsjednik Jacques Chirac imenovao je u
srijedu dosadašnjeg ministra vanjskih poslova Alaina Juppea (49)
predsjednikom vlade, priopćeno je iz ureda francuskog predsjednika.
Juppe je jedan od najbližih Chiracovih suradnika i ima velike zasluge
za pobjedu novog predsjednika na izborima održanim 7. svibnja ove
godine.
Alain Juppe od travnja 1993. obnašao je dužnost ministra vanjskih
poslova u vladi premijera Edouarda Balladura, poraženog kandidata u
predsjedničkoj utrci, koji je prošlog tjedna dosadašnjem predsjedniku
Mitterrandu podnio ostavku.
Jacques Chirac je u srijedu ujutro službeno preuzeo dužnost
predsjednika Republike Francuske. Zamijenio je Francoisa Mitterranda,
koji je na tom položaju bio 14 godina.
Chirac je novoimenovanog premijera Juppea primio u srijedu na jedan
sat, a ponovno će se sastati u četvrtak. "Za očekivati je da će sastav
nove vlade biti poznat u četvrtak poslije podne," doznaje se iz
krugova bliskih novom predsjedniku.
Za četvrtak navečer u Strasbourgu je predviđen sastanak Jacquesa
Chiraca i njemačkog kancelara Helmuta Kohla.
MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin u srijedu je ratificirao
zakon prema kojem će se organizirati predsjednički izbori predviđeni
za lipanj 1996., javlja agencija ITAR-TASS.
Zakon, koji su izglasovala oba doma parlamenta, određuje da je
potrebno skupiti milijun glasova da bi netko mogao postati
predsjedničkim kandidatom.
Boris jeljcin (64), izabran 1991., još se nije izjasnio hoće li se
ponovno kandidirati.
Trojica ruskih političara već su najavila svoje kandidature:
ultranacionalist Vladimir Žirinovski, nekadašnji potpredsjednik
Aleksandar Ruckoj i umjereni reformator Grigorij Javlinski.
No, Boris Jeljcin još nije odobrio zakon o parlamentarnim izborima
predviđenima za prosinac, prema kojem bi se polovica od 450
zastupničkih mjesta birala prema razmjernom izbornom sustavu, jer
smatra da to favorizira ekstremne stranke.
TORONTO - Muškarac za kojeg se sumnja da je nositelj virusa Ebola
stavljen je u srijedu u karantenu nakon što je zaustavljen u
međunarodnoj zračnoj luci Pearson u Torontu, javile su kanadske službe
za imigraciju.
Muškarac, čiji identitet nije priopćen, napustio je Zair prije četiri
dana, pojasnio je glasnogovornik službe za imigraciju Roger White
(Rodžer Vajt).
Muškarac je odveden u bolnički centar gdje bi trebao provesti 21 dan
karantene, dodao je White.
Za sada se ne zna radi čega su kanadske vlasti posumnjale da je
muškarac obolio od ovog smrtonosnog virusa, ali ako se pokaže da
je doista bolestan, bit će to prvi slučaj Ebole izvan područja Kikwita
u Zairu gdje se epidemija i pojavila prije dva tjedna.
CANNES - 48. Međunarodni filmski festival u Cannesu otvoren je u
srijedu navečer, a na njemu će, sve do 28. svibnja, biti prikazano
više od stotinu filmova od kojih 24 u konkurenciji za najvišu nagradu
- Zlatnu palmu.
Predsjednica Festivala, glumica Jeanne Moreau (Žan Moro), predstavila
je devet članova žirija, među kojima je i južnoafrička spisateljica
Nadine Gordimer.
Nekoliko filmskih zvijezda, kao i 2.300 uzvanika, popelo se slavnim
stubama Festivalske dvorane, praćeno brojnim pogledima. Neki su od
njih čekali od jutra, ne želeći ni za što na svijetu propustiti dio
spektakla.
Među poznatima, najviše je pozornosti privukao dolazak američkih
glumica Diane Keaton (Dijan Kiton) i Andie McDowell (Endi Mekdauel),
kao i francuske glumice Sophie Marceau (Sofi Marso), blistave u
očekivanju sretnog događaja.
(Hina) dr dr
180754 MET may 95
180754 MET may 95
(Hina) dr dr