ZAGREB, 14. svibnja (Hina)
BLEIBURG - Na bleiburškom polju, odakle je počela jedna od najvećih
tragedija hrvatskog naroda, u nedjelju se, prigodom obilježavanja 50.
obljetnice bleiburške tragedije i križnoga puta, okupilo više od 15
tisuća hodočasnika, vjernika, preživjelih sudionika bleiburške
tragedije i križnoga puta.
Molitvom, pjesmom i paljenjem svijeća obilježeno je stradanje nevinih
žrtava - hrvatskih vojnika, žena, djece i staraca. Na bleiburškom su
polju Hrvati iz svih krajeva domovine, iz BiH te Hrvati iz dijaspore
položili vijence kod spomen-ploče i spomen-grobnice u Leibachu.
Vijenac žrtvama bleiburške tragedije u ime predsjednika Republike
Hrvatske dr. Franje Tuđmana položio je predsjednik hrvatskog Sabora i
predsjednik Odbora za obilježavanje 50. obljetnice bleiburških žrtava
i križnog puta dr. Nedjeljko Mihanović, u pratnji zapovjednika Prvog
hrvatskog gardijskog zbora, general-pukovnika Mile Ćuka.
U ime hrvatskog Sabora vijenac su položili potpredsjednici
Zastupničkog doma Vladimir Šeks i Žarko Domljan.
Vijenac je položilo izaslanstvo Hrvatske Republike Herceg-Bosne Ivan
Bender, Božo Raić i Dario Kordić.
U spomen na sve žrtve bleiburške tragedije i žrtve križnoga puta,
vijenac su položili i predsjednik Provedbenog vijeća za obilježavanje
te obljetnice Vice Vukojević, predsjednik saborske Komisije za
utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Kazimir Sviben te pripadnici
počasnog bleiburškog voda.
Prije podne vijenac je kod spomen-ploče u ime Hrvatske vojske i HVO-a
položio general zbora Ante Roso, a tijekom dana učinili su to
mnogobrojni predstavnici nevladinih udruga, udruga veterana, hrvatskih
dragovoljaca itd.
VATIKAN - Papa Ivan Pavao II osudio je u nedjelju ubojstvo jednog
svećenika i časne sestre u Banjoj Luci.
"Tko može ostati nijem i pasivan pred ovakvim barbarstvom? Tko može
opravdati ovakvo divljaštvo, bez obzira tko ga je počinio?", rekao je
on u redovnom nedjeljnom obraćanju vijernicima okupljenim na Trgu sv.
Petra.
"Zajedno sa svima koji pate ili su obuzeti strahom ja želim reći:
Dosta mržnje, dosta krvoprolića, dosta rata!", izjavio je Ivan Pavao
II.
U Banjoj Luci ovih je dana u valu nasilja srušeno nekoliko sakralih
objekata rimokatoličke crkve a najnovije žrtve su otac Filip Lukenda
(52) i sestra Cecilija Grbić (43).
Papa je pozvao nazočne da mole za dvoje ubijenih u BiH te za tri
talijanske časne sestre koje su život izgubile u epidemiji u Zairu.
ANKARA - Turska želi sudjelovati u policijskim snagama Zapadnoeuropske
unije (WEU) u Mostaru kojih je trenutno 180 pripadnika, priopćio je u
nedjelju turski ministar obrane Mehmet Golhan.
Turski je ministar to izjavio prije odlaska iz Ankare u Lisabon gdje
će u ponedjeljak sudjelovati na sastanku ministara vanjskih poslova i
obrane WEU-a, tog jedinog tijela Europske unije zaduženog za poslove
obrane.
Ministar vanjskih poslova Erdal Inonu, koji će također otputovati na
sastanak u Lisabon, ocjenio je prije odlaska da je za "trajno i pravedno
rješenje u BiH, prvo potrebno nagovoriti Srbe da prihvate mir".
TEHERAN - Iranski potpredsjednik, Hassan Habibi, "vrlo skoro" će
posjetiti BiH i Hrvatsku radi razgovora o krizi u Bosni i Hercegovini,
izvješćuje u nedjelju dnevnik Tehran Times, pozivajući se
"obaviješteni izvor".
Taj posjet, precizira dnevnik, je predviđen u okviru zajedničkih
napora Irana, Grčke i BIH, u traženju "časnog mira" u BiH.
Novi sastanak ministara vanjskih poslova tih triju zemalja trebao bi
se održati idučeg tjedna u Sarajevu, nakon dva prethodna susreta
održana u Ateni i Teheranu, dodaje Tehran Times.
Nakon posjeta BiH, iranski potpredsjednik će posjetiti Hrvatsku radi
razgovora o krizi na području bivše Jugoslavije, a potom će otputovati
u Moldaviju, navodi teheranski dnevnik.
BONN - Njemački slobodni demokrati (FDP), mlađi partner u vladajućoj
koaliciji, pretrpjeli su u nedjelju poraz na lokalnim izborima u
Sjevernoj Rajni-Westphaliji (Vestfalija) te u Bremenu.
Stranka njemačkog ministra vanjskih poslova Klausa Kinkela, prema
televiziji ARD, nije uspjela osvojiti niti minimalnih pet posto
glasova, pa u skupštinama te dvije njemačke države neće biti više
FDP-ovih predstavnika.
Prema istom izvoru, CDU je u Sjevernoj Rajni-Westphaliji dobio 36,5
posto, a u Bremenu 32 posto.
BUENOS AIRES - Argentinski predsjednik Carlos Menem ponovno je u
nedjelju izabran na predsjedničku dužnost, prema prvim procjenama
rezultata izbora što ih je objavio televizijski kanal Cadena 13 u
Buenos Airesu.
Prema istraživanju Cadene 13, predsjednik Menem bi trebao dobiti 47,7
posto glasova, kandidat Fronta cjelovite zemlje Jose Octavio Bordon
34,2 posto, a kandidat Radikalne građanske unije Horacio Massaccesi
14,9 posto glasova.
Prema novom Ustavu usvojenom u prosincu 1994. kandidat, da bi bio
izabran u prvom krugu, mora dobiti više od 45 posto glasova, ili 40
posto i deset bodova više od najbližeg protivnika.
LISABON - Ministri vanjskih poslova i obrane zemalja članica
Zapadnoeuropske unije (WEU) sastat će se u ponedjeljak u Lisabonu kako
bi razgovarati o određivanju zajedničke politike obrane i sigurnosti i
poboljšavanju učinkovitosti WEU-a.
Također će biti riječi o razvijanju uloge WEU-a u mirovnim
operacijama, kriznim situacijama i vojnim humanitarnim misijama.
Očekuje se da će biti najavljeno i stvaranje dvije nove
zapadnoeuropske vojne postrojbe, pomorske i pješačke, u čijem će
sastavu biti francuski, talijanski, španjolski i portugalski vojnici.
Ministri će također razgovarati o zapadnoeuropskoj policijskoj misiji
u Mostaru.
Ministri deset punopravnih članica te organizacije sastat će se s
predstavnicima pet zemalja sa statusom promatrača i tri pridružene
zemlje. Također će se sastati s devet zemalja bivšeg istočnog bloka,
koje imaju status "pridruženih partnera".
MOSKVA - Čečenski borci u nedjelju su 18 puta otvarali vatru u
Groznom, priopćilo je rusko ministarstvo unutarnjih poslova kojeg
navodi agencija Interfax.
Radi se o najjačem čečenskom napadu u posljednjih mjesec i pol,
pojasnilo je ministarstvo.
Ruske snage osvojile su Grozni u veljači, a posljednjih je tjedana
učestala paljba u tom gradu.
Selo Bamut, jedno od posljednjih utvrda čečenskih boraca na zapadu
Čečenije, ponovno je u noći od subote na nedjelju bio cilj ruskih
snaga, dodao je Interfax. Borbeni helikoperi viđeni su i jutros kako
lete prema Bamutu. Na ovo selo, koje ruske snage drže u opsadi već
četiri mjeseca, pale su tisuće granata i bombi.
JERUZALEM - Izraelski premijer Yitzhak (Jichak) Rabin izjavio je u
nedjelju da će najavljena konfiskacija zemljišta u istočnom dijelu
Jeruzalema biti posljednja, rekao je jedan član izraelske vlade.
"Otvoreno je kazano da će to biti posljednja konfiskacija. To je
rekao i premijer i ministar za stanogradnju", rekao je ministar
komunikacija Shulamit (Šulamit) Aloni. "To neće biti učinjeno bez
pristanka Palestinaca", dodao je on.
Odluka o konfiskaciji zemljišta u Jeruzalemu oneraspoložila je
Palestince, ali tome su prigovarali i pripadnici izraelske ljevice.
JERUZALEM - Dužnosnici Izraela i PLO-a sastat će se u ponedjeljak u
Kairu da bi razgovarali o izborima na područjima pod palestinskom
samoupravom.
U priopćenju izraelskog ministarstva vanjskih poslova kaže se da su
trodnevni pregovori usmjereni na "ubrzavanje pregovora o izborima kako
bi ih se pokušalo dovršiti do kraja lipnja".
Izraelsko izaslanstvo predvodit će pravni savjetnik ministarstva
vanjskih poslova Joel Singer, dok će na čelu palestinskih dužnosnika
biti Saeb Erekat.
KAIRO - Glavni tajnik Arapske lige Esmat Abdel-Meguid u nedjelju je
izjavio kako ta organizacija, koja broji 22 zemlje članice, razmatra
održavanje summita zbog izraelske namjere da zaplijeni zemlju u
arapskom istočnom Jeruzalemu.
Nakon sastanka s egipatskim predsjednikom Hosniem Mubarakom,
Abdel-Meguid je izjavio novinarima da su u tijeku pripreme za
održavanje summita.
Abdel-Meguid je rekao da će posjetiti Maroko kako bi se sastao s
kraljem Hassanom, koji je također i predsjednik Islamskog odbora za
Jeruzalem, i s njim razgovarao o zaplijeni zemlje.
Arapska je liga osudila izraelski plan konfiskacije 53 hektara zemlje
u istočnom Jeruzalemu i pozvala je Vijeće sigurnosti UN da sazove
sastanak na kojem bi se izvršio pritisak na Izrael da promijeni svoju
odluku.
RIM - Četvrta časna sestra iz Italije umrla je u Zairu od virusa
"Ebola", javila je u nedjelju talijanska agencija ANSA.
U izvješću se kaže da je stradala Dinarosa Belleri (58), čiji red
malih sestara od siromašnih ima sjedište u Bergamu.
Belleri je četvrta časna sestra iz tog reda koja je umrla u Zairu od
izbijanja epidemije 25. travnja.
BEIJING - Kineski ministar vanjskih poslova Qian Qichen u nedjelju je
odbacio pomisao da bi njegova zemlja mogla ugroziti susjede ili
predstavljati prijetnju miru.
"Kina neće nikada ugroziti ili upasti u druge zemlje," izjavio je
Qian na međunarodnom forumu "Kina i njeni susjedi" održanom u Beijingu
(Beiđing), i dodao: "Umjesto toga, ona će uvijek biti pozitivan
čimbenik za svjetski mir i razvoj."
Njegova je izjava uslijedila dan nakon što je singapurski premijer
Goh Chok Tong upozorio forum da su rastuća vojna moć i
vrtoglav gospodarski rast Kine izazvali duboki osjećaj nelagode u regiji.
Kineski je ministar, naglašavajući želju za mirom, rekao da Kina želi
surađivati s drugim zemljama kako bi razvila svoje gospodarstvo. Qian
je odbacio bilo kakav oblik hegemonije na regionalnom ili globalnom
planu.
JERUZALEM - Predsjednica njemačkog parlamenta Rita Suessmuth u
nedjelju je obišla muzej holokausta u Izraelu i tom je prigodom
naglasila potrebu za nastavkom zajedničkih seminara o Drugom svjetskom
ratu kako bi se poučio njemački narod.
Rita Suessmuth je provela 90 minuta u razgledavanju muzeja u Yad
Vashemu u sklopu kojeg je i novo krilo poljskog geta Lodz (Lodž). Tom
je prigodom položila vijenac u znak sjećanja na Oskara Shindlera,
njemačkog biznismena koji je uspio spasiti od smrti u nacističkim
logorima više od 1.000 Židova, izjavila je glasnogovornica muzeja
Billi Laniado.
Predsjednica njemačkog parlamenta je izjavila kako je potrebno
nastaviti s održavanjem njemačko-izraelskih seminara o drugom
svjetskom ratu kako bi njen narod saznao što više o holokaustu.
(Hina) rb
150004 MET may 95
15HHMM MET may 95
(Hina) rb