ZAGREB, 10. svibnja (Hina)
ZAGREB - "Razgovarali smo o mnogim temama, a naročito o trenutačnoj
situaciji u zapadnoj Slavoniji, statusu UNCRO-a na tom području te
napetostima koje postoje u ostala tri bivša sektora", izjavio je
u srijedu predstojnik Ureda predsjednika i šef hrvatskog državnog
izaslanstva za pregovore s lokalnim Srbima ing. Hrvoje Šarinić nakon
sastanka s posebnim izaslanikom glavnog tajnika UN-a Yasushijem
Akasijem.
"Sastankom smo zadovoljni, jer je bio pun činjenica i realnih,
pragmatskih stajališta i mi smo s Njegovom Ekscelencijom, gospodinom
Akashijem odlučili da takvih sastanaka bude što više u ovoj fazi, dok
se ne razriješe glavni problemi" - rekao je Šarinić.
Šarinić je glede tvrdnji UN-a o kršenjima ljudskih prava u zapadnoj
Slavoniji istaknuo kako smatra da su one prošlost te da je stajalište
Akashija i njegovih suradnika vrlo korektno prema Hrvatskoj, a da su
neke stvari "u brzini bile pogrešno interpretirane".
Posebni izaslanik glavnog tajnika UN rekao je kako je UN dobio neka
izvješća o kršenjima ljudskih prava u zapadnoj Slavoniji, ali je dodao
kako je tim izvještajima možda dano preveliko značenje.
On je izjavio kako je stanje ljudskih prava u zapadnoj Slavoniji
prioritetno pitanje, dodajući kako ga je Šarinić uvjerio da je hrvatska
Vlada svjesna važnosti poštovanja ljudskih prava.
"Željeli bismo imati punu nazočnost i slobodu kretanja kako bi mogli
potpuno nadzirati situaciju, osobito što se tiče poštovanja
ljudskih prava. Gosp. Šarinić mi je glede toga dao puna jamstva",
ustvrdio je Akashi.
On je također istaknuo da se ispitivanja zatočenika o tome žele li
ostati ili otići iz zapadne Slavonije sada vrše u punoj nazočnosti
pripadnika UNHCR-a.
Govoreći o problemu poštovanja ljudskih prava, Šarinić je napomenuo
kako je Akashija podsjetio na ponašanje druge strane na početku
sukoba te na činjenicu da je na okupiranim područjima Hrvatske prije
agresije živjelo 221.000 Hrvata, dok ih sada ima samo 11.000. "Ako to
uspoređujete sa situacijom i s time kako se hrvatske vlasti ponašaju,
onda vidite i tu razliku u civilizacijskom i kulturnom, moralnom i
etičkom principu", istaknuo je Šarinić.
Upitan da prokomentira izvješća o kršenjima ljudskih prava Hrvata u
Banja Luci, Akashi je napomenuo da ih UN prati sa zabrinutošću i dodao
da su tamošnje Srbe izvijestili kako su potpuno odgovorni za
poštovanje ljudskih prava na banjalučkom području.
"S gosp. Šarinićem i generalom Červenkom razgovarali smo i o
napetostima u drugim bivšim sektorima. General Janvier će sutra
otputovati u Knin kako bi razgovarao s generalom Čeleketićem te se
nadamo da će se u skoroj budućnosti sastati vojni zapovjednici i
popustiti napetosti u zonama razdvajanja", izjavio je Akashi.
ZAGREB - Predstojnik Ureda Predsjednika Republike Hrvoje Šarinić
primio je u srijedu veleposlanika Velike Britanije Nj. E. Gawina
Hewitta, priopćeno je iz Ureda predsjednika. Tema razgovora bilo je
stanje u zapadnoj Slavoniji.
Razgovaralo se između ostalog i o tijeku obnove hrvatske vlasti na
prostoru zapadne Slavonije, te o stvaranju uvjeta za povratak
prognanika i priprema za suživot na tom području. Tim povodom
veleposlanik Hewitt je rekao da razumije težinu situacije u zapadnoj
Slavoniji ali i da cijeni način na koji se uspostavlja hrvatska vlast
na tim prostorima.
O situaciji u zapadnoj Slavoniji Predstojnik Ureda Predsjednika
Republike Hrvoje Šarinić razgovarao je u srijedu i sa šefom
promatračke misije Europske unije Albertom Turotom.
LISABON - Glavni ciljevi prvog službenog posjeta Portugalu
potpredsjednika hrvatske Vlade i ministra vanjskih poslova dr. Mate
Granića bili su unapređenje bilateralne suradnje na gospodarskom,
političkom i kulturnom polju.
Ministar Granić sastao se u srijedu u Lisabonu sa svojim portugalskim
kolegom Duraom Barrosom s kojim je potpisao sporazum o poticanju i
zaštiti ulaganja te sa predsjednikom Republike Mariom Soaresom.
Predsjednik Soares razgovarao je sa hrvatskim ministrom vanjskih
poslova preko sat vremena umjesto protokolarnih 15 minuta.
Predsjednika Soaresa posebno su zanimala hrvatka stajališta o
situaciji u regiji posebice korijeni sadašnje krize. On je podržao
mirnu reintegraciju hrvatskih okupiranih područja i pronalaženje
mirovnog globalnog rješenja za čitavo područje.
Hrvatska su stajališta o sadašnjoj situaciji vrlo povoljno
prihvaćena, a Portugal podržava pristup Hrvatske europskim
integracijskim procesima.
Ministar vanjskih poslova Barroso je izrazio zabrinutost zbog
nedavnih događanja u zapadnoj Slavoniji, istodobno potvrdivši da je
ohrambren hrvatskim stajalištima o sadašnjoj situaciji u regiji.
Ministar Granić je istaknuo da Hrvatska ne planira nove vojne akcije,
a da je policijska i vojna operacija u zapadnoj Slavoniji bila
usmjerena na uspostavljanje reda i sprečavanje terorističkih napada.
Hrvatska pruža sva jamstva srpskoj manjini u što se mogla uvjeriti i
svjetska javnost.
ZAGREB - Ključna tema razmatrana tijekom razgovora posebnog izaslanika
glavnog tajnika UN Yasushia Akashia sa srbijanskim predsjednikom
Slobodanom Miloševićem i čelnicima kninskih Srba u utorak u Beogradu
bila su stajališta o pitanju ostanka ili odlaska srpskog stanovništva
s područja zapadne Slavonije, izjavio je u srijedu poslijepodne u
Zagrebu Akashiev glasnogovornik Fred Eckhard.
"O tom su pitanju tijekom razgovora u Beogradu izražena različita
stajališta. Posebni izaslanik Akashi istaknuo je, a predsjednik
Milošević podržao, da je u cilju stabilnosti i procesa pomirenja bolje
da srpsko stanovništvo, u najvećoj mogućoj mjeri, ostane na području
zapadne Slavonije. Drugo je stajalište bilo da je Srbima u zapadnoj
Slavoniji ugrožen opstanak te da je za njihovu sigurnost bolje da
prijeđu granicu" - istaknuo je Eckhard, dodajući kako Akashi cijeni
takvo mišljenje predsjednika Miloševića koje se slaže s njegovim i
pogledima hrvatske Vlade.
"Kninski su Srbi izrazili razočaranje smatrajući kako snage UN-a nisu
u dovoljnoj mjeri zaštitile srpsko stanovništvo na području zapadne
Slavonije" - rekao je Eckhard, uz napomenu kako je od
kninskih Srba ipak bilo naznaka pozitivnog odnosa prema sadašnjoj
ulozi UN-a u zapadnoj Slavoniji u vezi s održavanjem međunarodnih
standarda u tretmanu Srba na tom području. Eckhard je istaknuo kako su
hrvatska Vlada i UN obostrano pokazali spremnost na suradnju glede
ostvarivanja međunarodnih standarda u poštovanju ljudskih prava
na području zapadne Slavonije.
BEIJING - Na 50-oj Općoj skupštini Međunarodnog vojnoga športskog
vijeća CISM koja se održava u Beijingu (Bejđingu) odlučeno je da
Republika Hrvatska bude organizator ovogodišnjeg zasjedanja Europske
skupštine ovog međunarodnog športskog tijela.
Međunarodno vojno športsko vijeće okuplja vojne športaše iz više od
stotinu država, među njima i tridesetak europskih. Hrvatska će,
organizacijom zasjedanja u Rovinju, u prosincu ove godine prvi put
biti domaćin Europske skupštine CISM.
U radu Opće skupštine koja od 6. ovog mjeseca zasjeda u Beijingu,
sudjeluje i izaslanstvo Ministarstva obrane Republike Hrvatske, koje
predvodi brigadir Zdravko Andabak, zamjenik predsjednika Ureda CISM za
Hrvatsku.
PARIZ - Francuski ministar vanjskih poslova, Alain Juppe, razgovarat
će u četvrtak poslijepodne u Parizu s glavnim tajnikom UN-a Butrosom
Galijem o stanju u bivšoj Jugoslaviji, priopćili su u srijedu iz UN-a
i francuskog Ministarstva vanjskih poslova.
Taj će se sastanak održati uoči sastanka Butrosa Galija s glavnim
dužnosnicima UN-a za bivšu Jugoslaviju.
Butros Gali se u četvrtak treba sastati i s francuskim predsjednikom
Mitterrandom.
Kako se stanje na teritoriju Bosne i Hrvatske neprestance pogoršava,
Francuska je zaprijetila više puta da će povući svoj kontingent,
najvažniji u snagama UN-a, ako se stanje uskoro ne popravi.
DEN HAAG - Odluka Međunarodnog suda za ratne zločine (ICTY) o mogućem
pokretanju postupka protiv bosanskih Hrvata osumnjičenih za ratne
zločine bit će priopćena u četvrtak poslijepodne, izvijestio je
glasnogovornik Suda Christian Chartier (Kristjan Šartje).
Prema izjavi Chartiera koju je Hina danas primila, Sud je na
trećem ročištu raspravljao o zahtjevu glavnog tužitelja Richarda
Goldstonea (Ričard Gouldstoun) da se pokrene postupak protiv osoba
osumnjičenih za zločine počinjene na području Lašvanske doline tijekom
1992-93. godine.
BEOGRAD - Granata ispaljena s položaja Armije BiH eksplodirala je na
teritoriju Srbije blizu granice s BiH, ubivši jednu osobu i ranivši
dvije, priopćio je glavni stožer vojske tzv. SRJ.
Projektil, "vjerojatno tenkovska granata ili iz dalekometnog oružja" s
"položaja snaga bosanskih Muslimana", pala je u Mali Zvornik.
Prema priopćenju, pokrenuta je istragu o tom incidentu.
MOSKVA- Ruski predsjednik Boris Jeljcin, govoreći u srijedu na
konferenciji za novinstvo, nakon sastanka s američkim predsjednikom
Billom Clintonom, odbio je nedoumice da su odnosi između dviju zemalja
u krizi, ali je potvrdio da i dalje postoje neke razlike.
"Svaki sastanak ruskog i američkog predsjednika potakne neosnovane
razgovore o kontradikcijama između dviju strana pa čak i krizi u
odnosima. Rezultat ovih moskovskih razgovora poriče takve nedoumice",
rekao je Jeljcin na zajedničkoj novinskoj konferenciji s Clintonom i
dodao da "nakon ovog sastanka različiti pristupi rješavanju mnogih
problema nisu nestali".
Rusija se složila da pristupi "Partnerstvu za mir" NATO-saveza, ali
nije postignut sporazum o namjeri Zapada da proširi NATO, istaknuo je
u svojem obraćanju novinarima predsjednik Clinton.
OKLAHOMA CITY - Protiv Terrya Nicholsa (40) drugooptuženog za
podmetanje bombe u vladinoj zgradi u Oklahoma Cityu, u čijoj je
eksploziji poginulo 166 osoba, podignuta je optužnica, doznaje se od
izvora federalnih sudskih vlasti u Washingtonu.
Nichols je bliski prijatelj prvooptuženog za bombaški napad Timothya
McVeigha, koji je uhićen odmah nakon eksplozije 19. travnja.
Javno tužilaštvo u Oklahoma Cityu nije komentiralo podizanje
optužnice protiv Nicholsa, ali se od istog izvora u Washingtonu
doznaje da je Nichols, kao i McVeigh, optužen za zlonamjerno oštećenje
i uništavanje imovine vlade SAD-a pomoću eksploziva.
NEW YORK - Najvažnije delegacije na konferenciji, koja razmatra Ugovor
o neširenju nuklearnog oružja (NPT), postigle su dogovor o
temeljnim dokumentima koji će omogućiti produžetak Ugovora na
neodređeni rok. O tome se sudionici konferencije trebaju konsenzusom
izjasniti u četvrtak ili, najkasnije, petak.
Tada će se delegacijama podnijeti tri temeljna dokumenta, od kojih
samo jedan ima pravnu vrijednost. U njemu se navodi da "budući da se
većina zemalja, članica Ugovora, odlučila za njegovo neograničeno
produženje, on će se i produžiti na neograničen rok".
(Hina) rb
110004 MET may 95
110004 MET may 95
(Hina) rb