SARAJEVO, 4. svibnja (Hina) - Ograničenu akciju hrvatskih
redarstvenika u zapadnoj Slavoniji i srpske napade na Zagreb javnost u
Sarajevu dočekala je s primjetnim iznenađenjem. Nakon isteka
četveromjesečnog primirja, koje u praksi teško da je i postojalo,
očekivao se razmah borbi pa i novi napadi na gradove, kojih Sarajevo
svakako ne bi bilo pošteđeno. Javnost je dakle pripremila na nove
borbe svugdje - osim u Hrvatskoj.
Sarajevskim je javnim glasilima trebalo gotovo dva dana da se snađu u
novonastaloj situaciji. Rutinske vijesti o povremenim provokacijama i
slabijim borbama u različitim dijelovima zemlje državni radio i
televizija u utorak i srijedu objavljivali su na udarnim mjestima a
informacije o napadima na Zagreb dobile su mjesto u drugom dijelu
najvažnijih informativnih emisija.
Tisak je o zbivanjima u Hrvatskoj informirao nešto drukčije donoseći
informacije o tome na naslovnim stranama.
Javnost u Sarajevu informirana je bez dodatnih komentara, a prva
službena reakcija dana je sinoć kada je objavljeno da je predsjednik
Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, u povodu posljednjih događaja,
predsjedniku Tuđmanu poslao pismo potpore da se osigura suverenitet i
integritet Republike Hrvatske na cjelokupnom teritoriju. U isto
vrijeme objavljeno je kako je predsjednik Izetbegović otkazao svoje
najavljeno sudjelovanje na obilježavanjima pobjede nad fašizmom u
Londonu, Parizu i u Moskvi. Izetbegović je također otkazao najavljeni
službeni posjet Turskoj i Iranu, a iz njegova ureda priopćeno je da je
takva odluka donesena zbog "ozbiljnog pogoršanja situacije u BiH i u
neposrednom susjedstvu".
Službenih i neslužbenih kvalifikacija onoga što se dogodilo u
Hrvatskoj nije bilo iako su mediji akciju Hrvatske vojske i redarstva
prikazivali u pozitivnom svjetlu, posebice ističući dobru
pripremljenost vojnih operacija i izrazitu osposobljenost i
opremljenost hrvatskih postrojbi. Napadi Srba na Zagreb jasno su
označeni kao terorizam što iz sarajevske perspektive i nije bilo teško
zaključiti.
Dnevnik "Oslobođenje" danas donosi veliki analitički tekst u kojemu se
pokušava otkriti što BiH može očekivati od događaja u Hrvatskoj i
nakon njih. Taj list zaključuje da hrvatski narod svakako ima pravo na
državni suverenitet na cjelokupnom teritoriju RH, a ako se odlučuje
realizirati nominirane odnose s BiH, onda oslobađanja zapadne
Slavonije valja promatrati kao prvu fazu u operaciji "rasijecanja
snaga krajinskih Srba u više enklava". Nakon toga, ističe se u toj
analizi, HV i HVO trebali bi presjeći putnu komunikaciju Knin-Bosansko
Grahovo iz pravca Kupresa. Po istom scenariju, Hrvatska bi vojska
trebala poduzeti ofenzivu iz pravca Karlovca prema Velikoj Kladuši i
Bihaću zahvaćajući šire područje Like i Korduna. Tako bi se Hrvatska
vojska povezala s Petim korpusom Armije BiH, što znači da bi obje
strane izvukle korist nakon oslobađanja zapadne Slavonije.
U analizi se zaključuje kako bi nepovoljni scenarij za bosansku stranu
značio prekid operacija Hrvatske vojske što bi Fikretu Abdiću
omogućilo da svoje snage ojača oružjem i vojnicima razbijenog 18.
korpusa Martićevih postrojbi i obnovi napade prema Bihaću. Hoće li
vojne suradnje biti, ovisi naravno o političkim odlukama, odnosno o
zaživljavanju hrvatsko-bošnjačke Federacije, zaključuje "Oslobođenje".
U Sarajevu se sa zadovoljstvom uočava kako je odnos snaga na terenu
sada znatno drukčiji nego na početku rata. Srpski vojni stroj sada je
samo sjena onoga iz 1991.-1992. i to je činjenica koja pokazuje da mir
i u Hrvatskoj i u Bosni sada može nastupiti pod uvjetima koji će
odgovarati Zagrebu i Sarajevu. Mir, naravno, još nije na vidiku, ali
je ipak bliži nego što je bio prije ulaska Hrvatske vojske u Okučane.
(Hina) rm mc
041515 MET may 95
041515 MET may 95
(Hina) rm mc