ZAGREB, 27. travnja (Hina)
WASHINGTON - Hrvatsko izaslanstvo, koje vodi potpredsjednik hrvatske
Vlade Borislav Škegro, u srijedu je u Washingtonu imalo niz susreta s
predstavnicima Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i Exim
banke, a u četvrtak će potpisati sa Svjetskom bankom ugovor o zajmu za
ceste vrijedan 80 milijuna dolara kojeg je proteklog tjedna odobrila
ta ustanova.
Na susretu s izvršnom direktoricom Svjetske banke Evelin Herfkens
hrvatsko je izaslanstvo izviješteno da je Svjetska banka prihvatila
strategiju pomoći državama koja definira suradnju s Hrvatskom do 2000.
godine.
Ta je strategija za Hrvatsku iznimno značajna, ocijenio je nakon
razgovora ministar financija Božo Prka, jer kombinira tri vrste
zajmova Svjetske banke.
Radi se o infrastrukturnim zajmovima koji obuhvaćaju gradnju i obnovu
cesta, željeznica i energetskih postrojenja te zajmovima za strukturno
prilagođavanje hrvatske ekonomske politike u čemu je posebno bitan dio
koji se odnosi na prilagođavanje socijalne strukture, odnosno na
intervencije na tržištu rada, u sustavu mirovinskog osiguranja te na
efikasnu socijalnu zaštitu. Treća vrsta, kao najbitnija za Hrvatsku,
obuhvaća zajmove za restrukturiranje banaka i poduzeća.
"U iduće tri godine Hrvatska može računati na zadovoljavajuću
suradnju sa Svjetskom bankom", kazao je ministar Prka.
Zajmom za ceste od 80 milijuna dolara koji se potpisuje u četvrtak
najvećim će se dijelom financirati cesta Zagreb - Rijeka, a sa zajmom
od 40 milijuna dolara Europske banke za obnovu i razvoj gradnja
hrvatskih cesta financirat će se s ukupno 120 milijuna dolara, rekao
je hrvatski ministar financija.
Strategija suradnje Svjetske banke s Hrvatskom predviđa godišnje za
našu državu 200 do 300 milijuna dolara, te će uz 150 do 200 milijuna
dolara iz Europske banke i 150 do 200 milijuna dolara iz Europske
invensticijske banke Hrvatska osigurati stabilni pritok kapitala za
financiranje svoje obnove i razvoja, ocijenio je ministar Prka.
U Exim banci hrvatsko je izaslanstvo razgovaralo o otvaranju
kreditnih linija i sklapanju bilateralnog ugovora nakon postignutog
sporazuma s Pariškim klubom, a u MMF-u o daljnoj suradnji s tom
ustanovom.
Hrvatska je u srijedu po prvi puta sudjelovala u redovitom radu
Odbora Međunarodnog monetarnog fonda koji zasjeda između dvije
skupštine Fonda. Na to zasjedanje, na kojem sudjeluju 24
najrazvijenije države, poziva se ograničeni broj drugih država, među
kojima je ove godine Hrvatska kojoj se na taj način odaje priznanje za
uspješnu stabilizacijsku politiku.
Odbor je razmatrao perspektive gospodarskih kretanja u svijetu,
kazali su u stanci sastanka Odbora guverner Narodne banke Hrvatske
Pero Jurković i njegov zamjenik Zdravko Rogić.
Ocijenjeno je da su globalna kretanja u svijetu zadovoljavajuća,
posebice u razvijenim državama, a kao značajni problem istaknuti su
deficit, nezaposlenost i sve niža razina štednje koja dovodi do pada
priliva kapitala, kazali su predstavnici NBH.
Stanje u zemljama u tranziciji različito je ocijenjeno, a za Hrvatsku
je značajno da je navedena kao država koja je suzbila inflaciju i na
putu je značajnog gospodarskog oporavka.
Odbor je posebnu pažnju posvetio potrebi bolje koordinacije među
svjetskim silama te njihovoj koordinaciji s Fondom i jačanju uloge i
izvora MMF-a u praćenju i reagiranju na događaje u svjetskom
gospodarstvu.
I to što je ove godine Hrvatska pozvana na zasjedanje Odbora MMF-a
govori koliko je važno ustrajati na stabilizacijskom programu i
restrukturiranju hrvatskog gospodarstva, istaknuli su Jurković i
Rogić.
Hrvatsko izaslanstvo, tijekom boravka u Washingtonu, očekuje još niz
susreta u dvije svjetske ustanove, među kojima je i onaj s glavnim
direktorom MMF-a Michelom Camdessusom.
MOSKVA/TOKIO - Rusko ministarstvo za izvanredne situacije priopćilo je
jutros da je u sjevernoj Rusiji, oko 1.000 kilometara sjeveroistočno
od Moskve, noćas eksplodirao plinovod, a piloti nekoliko japanskih
zrakoplova koji su tuda letjeli javili su da su vidjeli ogromnu vatru
visoku do 6.000 metara.
Prema ruskoj agenciji Interfax, ministarstvo za izvanredne situacije
priopćilo je da se eksplozija dogodila u 02.40 sati po moskovskom
vremenu (00.40 po našem vremenu) na plinovodu u republici Komi, oko 13
kilometara od grada Ukta. Interfax dodaje da je plinovod zatvoren, te
da nema izvješća da je netko stradao. Požar je zahvatio i nekoliko
četvornih kilometara šume, ali je navodno ugašen nakon pet sati.
Piloti nekoliko japanskih zrakoplova koji su protekle noći letjeli
iznad tog područja na linijama između Europe i Japana, primijetili su
ogromnu vatru, visoku nekoliko tisuća metara, javila je jutros
japanska televizija.
Grad Ukta je jedan od glavnih centara ruske industrije nafte i plina.
Cijelo područje već je jako ugroženo zagađenjem zbog curenja nafte iz
slabo održavanih naftovoda.
WASHINGTON - Američki državni tajnik Warren Christopher izjavio je u
srijedu kako očekuje da će se na predstojećem sastanku američkog i
ruskog predsjednika Billa Clintona i Borisa Jeljcina u Moskvi postići
"značajni napredak" glede pitanja širenja NATO-a.
Nakon dvosatnih razgovora američkog i ruskog ministra vanjskih
poslova u Washingtonu, Andrej Kozirev je rekao da Rusija to pitanje
pažljivo razmatra.
Upitan o mogućnosti rješenja krize u BiH, Christopher je kazao da je
u razgovoru istaknut značaj predstojećeg sastanka Kontaktne skupine u
Parizu te da je želja "stvoriti situaciju koja će voditi u produžetak
prekida vatre, odnosno u ponovno oživljavanje prekida vatre".
Članovi Kontaktne skupine tražit će putove za dodatni pritisak na
strane kako bi započele pregovore i kako bi se prihvatio plan
Kontaktne skupine kao temelj pregovora, dodao je američki državni
tajnik.
UJEDINJENI NARODI - Vijeće sigurnosti UN izrazilo je u srijedu
zadovoljstvo zbog obustave vatre između Azerbajdžana i Armenije,
zatraživši istodobno brzo rješavanje spora između te dvije države oko
azerbajdžanske pokrajine Nagorno Karabah, naseljene većinom Armencima.
Azerbajdžan i Armenija ratuju još od 1988. godine oko Nagorno
Karabaha, ali su prije godinu dana pristale na obustavu vatre.
Vijeće je potvrdilo načelo nepovredljivosti međunarodnih granica i
neprihvatljivosti uporabe sile radi zauzimanja teritorija. Dvije
strane, prema odluci Vijeća, trebaju postići političko rješenje sukoba
na temelju Povelje UN i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju
(OESS), a tek nakon toga će biti moguće slanje mirovnih snaga OESS-a u
to područje.
WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton zatražio je u srijedu
od Kongresa da mobilizira dodatnih tisuću agenata i usvoji druge mjere
radi borbe protiv terorizma, izjavljujući kako se bombaški napad kakav
je izveden u Oklahomi nikada ne smije ponoviti.
Među mjerama koje je predložio Clinton je ublažavanje zabrane
sudjelovanja vojske u provođenju zakona, kako bi joj se omogućilo
pomaganje policiji u slučajevima napada s kemijskim ili biološkim
oružjem.
Zakon već omogućava vojsci sudjelovanje u borbi protiv zločina u koje
je uključena uporaba nuklearnih tvari.
Mjere koje je predložio Clinton uključuju i veći nadzor nad
eksplozivima i kemikalijama od kojih se mogu proizvesti bombe.
Sastajući se s vođama Republikanaca i Demokrata u Kongresu, Clinton
je kazao kako će mjere koje on predlaže povećati sposobnost vlasti za
sučeljavanje s teroristima "bez obzira odakle su, iz zemlje ili
inozemstva".
"Pravda mora biti brza, odlučna i stroga prema svakome tko se usudi
sijati teror na američkom tlu", kazao je Clinton.
Predsjednik Kongresa Newt Gingrich je izjavio da je Kongres, u kojemu
većinu imaju Republikanci, spreman surađivati s predsjednikom i
"učiniti sve, unutar granica ustava, kako bi se zaštitio američki
narod".
Dužnosnici clintonove administracije procjenjuju da će cijena
clintonova plana, među kojima i mjere nadzora ekstremističkih skupina
što ih je najavio u nedjelju, koštati 1,5 milijardi dolara u sljedećih
pet godina. Novi agenti čije zapošljavanje predlaže Clinton bili bi
među ostalim zaposleni u novom centru za borbu protiv terorizma, koji
bi bio stvoren unutar FBI-a.
Očekuje se da će Clintonovi prijedlozi naići na protivljenje lobija
koji traže veće slobode glede posjedovanja oružja.
OKLAHOMA CITY - Spasioci su u srijedu navečer pronašli tijela još tri
žrtve eksplozije što je uništila vladinu zgradu u Oklahoma Cityju, te
se ukupni broj pronađenih žrtava popeo na 97, priopćio je zamjenik
šefa vatrogasaca John Hansen.
Oko 100 osoba, među kojima četvero djece, još se nalazi na spisku
nestalih.
LONDON - Britanska Laburistička stranka će, prema posljednjim
rezultatima ispitivanja javnog mnijenja, dobiti 30 posto glasova više
od Konzervativaca na lokalnim izborima 4. svibnja.
Prema procjenama instituta MORI, što ih je objavio list Times,
Laburisti će dobiti 56 posto glasova, a Konzervativci 26 posto.
Liberali, druga najveća oporbena stranka, dobit će 15 posto glasova.
TOKIO - Japanska policija krenula je u potragu za vođom vjerske sekte
Vrhovna istina Aum (Aum Šinri Kio), za koju se sumnja da je 20. ožujka
pustila otrovni plin sarin u tokijsku podzemnu željeznicu, kojom je
prilikom umrlo 12 osoba.
Vođa sekte Šoko Asahara nestao je odmah nakon tog terorističkog
napada, a njegovi sljedbenici tvrde kako sekta s napadom nema nikakve
veze.
Prema japanskoj agenciji Kjodo, Asahara bi trebao biti doveden u
policiju radi "dobrovoljnog saslušavanja".
Policija je u srijedu uhitila sedam ključnih članova "znanstvene
skupine" sekte, među kojima i njezina glavnog kemičara. U zgradama
sekte pronađene su velike količine opasnih kemikalija, među kojima i
sve kemikalije potrebne za proizvodnju sarina.
WASHINGTON - Međunarodni monetarni fond (MMF) kani pojaćati svoju
ulogu policajca svjetskog gospodarstva kako ne bi došlo do ponavljanja
nedavne meksičke gospodarske krize koja je ugrozila svjetski
financijski sustav, odlučeno je u srijedu na sastanku rukovodećeg
odbora MMF-a u Washingtonu.
U priopćenju objavljenom nakon sastanka kaće se da MMF kani
pažljivije nadzirati gospodarsku politiku svojih članica i od njih
tražiti da češće objavljuju podatke o stanju svojih gospodarstava.
"Živimo u opasnom svijetu", izjavio je izvršni direktor MMF-a Michel
Camdessus, objašnjavajući zašto MMF kani pooštriti svoju politiku.
Veća uloga MMF-a će zahtijevati i veća sredstva radi interveniranja u
kriznim situacijama, ali za sada nije dogovoreno kako će MMF doći do
tih sredstava. Camdessus je predložio da se poveća doprinos zemalja
članica, ali je priznao da će taj proces trajati dvije do tri godine.
U međuvremenu, MMF će se oslanjati na sredstva s kojima trenutačno
raspolaže, ili će, ako bude potrebno, uzimati pozajmice od svojih
članica ili od financijskih tržišta, kazao je Camdessus.
Da bi spasle Meksiko od financijske propasti, Sjedinjene Države su
prikupile 50 milijardi dolara, od čega je MMF dao 17,8 milijardi
dolara.
(Hina) dr
270745 MET apr 95
(Hina) dr