LONDON, 21. travnja (Hina/Reuter) - Šok i krvoproliće nakon eksplozije
u Oklahoma Cityu, poznat je, na nesreću, europskim narodima,
otvrdnulima u odnosu na krvave posljedice eksplozija terorističkih
bombi.
Strogo osiguranje, iznenadni pretresi i zvuk lažnih sirena koje
paraju živce sastavni su dio života u svim europskim prijestolnicama,
od Madrida do Atene.
Razaranje koje je proteklih dvadeset godina izazivala IRA u Londonu,
Crvene brigade u Rimu te RAF u Njemačkoj, sada prijeti i svakodnevnom
životu američkih građana.
"Čini se da Europi u ovom trenutku prijeti manja opasnost te da je
manje ranjiva nego li SAD", ističe dr. Bruce Hoffman, stručnjak za
terorizam koji predaje na sveučilištu St. Andrews u Škotskoj.
Bomba u Oklahomi, koja je uslijedila nakon napada na Svjetski
trgovinski centar u New Yorku 1993. godine i u kojem je ubijeno šest
ljudi, uzdrmala je američko samopouzdanje, ocjenjuje on.
Amerikanci su doživjeli ubojstvo svojih marinaca u Bejrutu, otmice
zrakoplova, zaposjedanje svojih veleposlanstava, no eksplozija bombe,
do koje je došlo u srijedu, donijela je terorizam i u njihovo
dvorište.
"Amerika se zakašnjelo, ali istinski, pridružila nacijama koje su
osjetile pošast terorističkog fanatizma", piše kolumnist Ben Macintyre
u listu The Times, nakon eksplozije goleme bombe koja je usmrtila
najmanje 36 osoba.
Američke obavještajne službe suočavaju se sada s teškom zadaćom
otkrivanja nepoznatih počinitelja ovog terorističkog djela.
Savjet mogu zatražiti od svojih europskih saveznika koji se urbanom
gerilom bave već godinama.
David Capitaanchik, još jedan stručnjak za sigurnost, ističe kako je
eksplozija bombe u Oklahomi nadišla posljedice eksplozije u Svjetskom
trgovinskom centru za koju su okrivljeni islamski ekstremisti.
Hoffman upozorava da ne bi valjalo krivnju svaljivati niti na jednu
skupinu no da bi američke agencije morale ponovno razmotriti svoju
antiterorističku strategiju te da bi im zakonodavci morali dati veće
ovlasti.
Bivši američki državni tajnik, Henry Kissinger, ističe kako SAD mora
svoje javne zgrade bolje zaštiti te budno motriti na poteze
militantnih aktivista. "To je za Ameriku sasvim novo iskustvo, mislim
da će promjene u smjeru prilagođavanja biti velike", rekao je za radio
postaju BBC.
Prijetnja od ideološkog terorizma krajnje lijevice nije više od
posebna značaja u Italiji, Francuskoj i Njemačkoj no vladino,
diplomatskom i vojno osoblje te vodeći poslovni ljudi europskih država
i dalje su privlačna meta za teroriste.
Palestinski teroristi, okupljeni u organizaciju Crni rujan, odgovorni
su za jedan od najkrvavijih incidenata, pokolj izraelskih športaša
koji su sudjelovali na Olimpijskim igrama 1972. godine u Muenchenu.
Dvadeset najozbiljnijih napada IRA-e u prošlom desetljeću uključuju i
pokušaj ubojstva dvaju premijera te ubojstvo 35 osoba.
Zapadna je Njemačka prolazila svoju golgotu sedamdesetih godina kada
je teroristička skupina Baader Meinhof, iz kojeg je izrastao RAF,
počela kampanju terora protiv zapadnonjemačke države i njezina
poslovnog svijeta.
RAF je oslabio krajem desetljeća nakon ubojstva industrijalca Hansa
Martina Schleyera, no na terorističkoj se sceni ponovno pojavio 1989.
godine sa ubojstvom Alfreda Herrhausena, vodećeg čovjeka moćne
Deutsche Banke.
Crvene brigade terorizirale su Italiju kasnih sedamdesetih te ranih
osamdesetih godina, no ta teroristička skupina sada je praktički
mrtva.
Brojni bombaški napadi u Parizu kasnih osamdesetih godina, povezivani
s Bliskim istokom, stvorili su atmosferu straha u kojoj su ljudi
izbjegavali javni prijevoz i središte grada.
Separatistička skupina ETA, jedna od najžilavijih europskih gerilskih
organizacija, i nadalje je djelatna. Petnaest je ljudi ozlijeđeno ove
srijede, prilikom neuspjelog bombaškog napada na Josea Mariu Aznara,
čelnika glavne španjolske opozicijske stranke.
(Hina) gm br
210657 MET apr 95
(Hina) gm br