POLJOPRIVREDNIH I PREHRAMBENIH PROIZVODA
ZAGREB, 19. travnja (Hina) - Zastupnici hrvatskog Sabora uskoro bi se
trebali očitovati o Konačnom prijedlogu zakona o zaštitnim pristojbama
pri uvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, prema kojem bi,
radi zaštite poljoprivredne i proizvodnje osnovnih prehrambenih
proizvoda te radi osiguranja stabilnosti na tržištu, hrvatska Vlada
mogla propisati obvezu plaćanja zaštitne pristojbe pri uvozu
poljoprivrednih i osnovnih prehrambenih proizvoda. O kojim proizvodima
je riječ, određivala bi Vlada na prijedlog Ministarstva gospodarstva
uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva poljoprivrede i
šumarstva.
Predloženim zakonom postigla bi se efikasnija zaštita domaćih
proizvođača poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, čime će se,
kaže se u obrazloženju prijedloga, djelotvorno utjecati na
stablizaciju i povećanje domaće proizvodnje kao i na stabilnost cijena
na domaćem tržištu. Spomenuti zakon, ističe se također, treba smatrati
privremenim i prijelaznim rješenjem.
Zaštitna pristojba bi se obračunavala i naplaćivala pri carinjenju
robe, po propisima koji važe za naplatu carina. Evidenciju o naplati
vodilo bi Ministarstvo financija - Carinska uprava RH, o čemu bi
izvješće dostavljala Ministarstvu gospodarstva početkom tekućeg
mjeseca za protekli mjesec.
Zaštitna pristojba pri uvozu ne bi se plaćala za količine proizvoda,
koji bi se, odlukom hrvatske Vlade, uvozili za potrebe državnih robnih
zaliha. Prema konačnom prijedlogu o zaštitnim pristojbama, ta se
pristojba ne bi se plaćala na proizvode koji se privremeno uvoze radi
oplemenjivanja ili drugih poslova posredovanja u vanjskotrgovinskom
prometu, ako se ti proizvodi izvezu u roku od 30 dana od dana
završetka tehnološkog procesa, a najkasnije u roku od jedne godine od
dana prelaska proizvoda preko carinske crte. Isto pravilo vrijedilo bi
i kod uvoza sirovina i reprodukcijskog materijala za proizvodnju robe
koja je namjenjena izvozu sukladno Carinskom zakonu, koja se u
cijelosti izveze nakon završetka tehnološkog procesa proizvodnje, a
najkasnije u roku jedne godine od dana prelaska sirovina i
reprodukcijskog materijala preko carinske crte.
Konačnim zakonskim prijedlogom, koji ima samo 16 članaka, predlažu se
poprilično stroge kazne za one koji se "ogriješe" o njegove odredbe.
Uz novčane kazne zakonski prijedlog predviđa i zatvorske kazne. Tako
bi npr. odgovorna osoba koja, bi koristeći povoljne prilike na
tržištu, prodala na domaćem tržištu poljoprivredne ili prehrambene
proizvode za koje se u ranije iznesenim slučajevima ne plaća zaštitna
pristojba, i na taj način ostvarila protupravnu imovinsku korist, bila
kažnjena zatvorom do pet godina.
(Hina) bm ds
190912 MET apr 95
(Hina) bm ds