otvaranja pruge Zagreb-Split preko Knina piše Miljenko Šalić u
Vjesniku od 18. travnja.
Napomenuvši kako je ta pruga još na početku razgovora o procesu mirne
reintegracije stavljena visoko iznad svih prioriteta hrvatskih vlasti,
novinar piše kako je posebnu pozornost izazvala informacija da je
predsjednik Tuđman na prijedlog jednog diplomate o usporednoj obnovi
jednoga sela s većinskim hrvatskim i jednoga sela s većinskim srpskim
pučanstvom, odgovoriom dodatnim prijedlogom - da država koju
predstavlja dotični diplomat "preuzme sponzorstvo nad obnavljanjem i
puštanjem u promet pruge Zagreb-Split via Knin. Premda je diplomat bio
malo zatečen, načelno je prihvatio ideju obećavši da će konačan
odgovor dati vrlo brzo nakon konzultacija. S obzirom na propusnost
informacija u diplomatskim krugovima, pozitivan je odgovor na
Predsjednikovu ideju, na iznenađenje hrvatskih pregovarača, najprije
stigao iz sasvim drugih dvaju zapadnoeuropskih veleposlanstava u
Hrvatskoj. Bio je to jasan signal da su glavni međunarodni čimbenici i
te kako svjesni i gospodarskog, a poglavito političkog značaja
spomenute pruge", piše novinar.
U prilog tome navodi događaje oko do sada otvorenih prometnica - ideja
koja je naišla na gotovo jednodušnu kritiku oporbe - gdje je "potreba
da se osigura gola egzistencija i da se održavaju kontakti s rodbinom
i prijateljima bila... jača od zablude o nekakvoj vlastitoj državi".
Prepričavajući kako izgleda promet na autocesti Zagreb-Lipovac i
prenoseći neke od ocjena ljudi s okupiranoga područja koji su došli na
hrvatske benzinske crpke i u dućane, novinar piše: "Prve ankete,
provedene uz zajamčenu anonimnost, dakako, pokazale su da većina
potrošača ne podupire ekstremne lokalne moćnike i da je vrlo
nezadovoljna tamošnjim prilikama. Neki od njih otvoreno su govorili da
prije godinu dana nisu ni sanjali da bi mogli doći na hrvatsku
benzinsku crpku i da bi kupovali za kune. (...) Ti podaci najbolje
govore koliko je otvaranje komunikacija nepovoljno za tvrdu liniju
koju među tamošnjim lokalnim vlastima predvodi Milan Martić, uz punu
potporu radikala".
Komentirajući takvu situaciju, Šalić ističe: "Premda na slobodnom
hrvatskom području ima dosta onih koji još uvijek ne vjeruju u ovaj
proces, smatrajući da je vojna opcija bolji put, neupitna je njegova
dosadašnja politička, a zatim i gospodarska korist za Hrvatsku.
Politika kao disciplina, čiji se rezultati mjere odnosom između
postignutoga i mogućega, a uz minimalne žrtve, traži za svoje
vrednovanje povremeni pogled unatrag. Autocesta i naftovod tek su prvi
mehanizmi koje je Hrvatska iskoristila pri ostvarivanju vlastitih
ciljeva". Novinar ocjenjuje kako pritom "i nije osobito važno što o
tome misle kninske vlasti, jer činjenica je da one više i nisu u
položaju da rade ono što žele, već ono što moraju. (...) Autocesta je
otvorena za sav promet, priprema se otvaranje pruge Nova
Gradiška-Vinkovci, a Rezolucija 981 prihvaćena je bez obzira na sve
ranije prijetnje i negodovanja iz Knina. Sve to - danas zbog nafte,
sutra zbog gnojiva za sjetvu, zbog struje i vode, a prekosutra zbog
mirovine. No, sve to samo kada i ako Zagreb tako odluči. Suština
hrvatske politike u posljednjih pet godina bila je usmjerena upravo
prema dolasku u takav položaj. U tom kontekstu pruga Zagreb-Split via
Knin predstavlja, za razliku od ostalih prometnica, i sredstvo i cilj
spomenute politike. Jer, Knin je ipak hrvatsko središte iz kojeg je
vođena čitava pobuna", zaključuje u komentaru Miljenko Šalić.
(Hina) dp sp
180944 MET apr 95
(Hina) dp sp