ZAGREB, 8. travnja (Hina)
ZAGREB - Gostujući u emisiji "Slikom na sliku", u petak uvečer,
veleposlanik Velike Britanije u Republici Hrvatskoj Gavin Hewitt
govorio je o svom posjetu Slavoniji i Baranji, odnosno, Vinkovcima,
Nuštru, Osijeku, Belom Manastiru, Erdutu i Vukovaru.
"Kao veleposlanik u Hrvatskoj htio sam pokazati da sam poslanik u
cijeloj Hrvatskoj", kazao je Hewitt odgovarajući na upit novinara
zašto je posjetio taj dio Hrvatske. To je jedna vrlo snažna politička
poruka, kazao je dodajući da je "za diplomate u redu i da svoje poruke
prenesu ljudima koji žive na okupiranim područjima, ali isto tako da
pokažu razumjevanje za ljude u Osijeku i Nuštru, koji su zapravo na
prvoj liniji bojišnice".
Govoreći o Rezoluciji 981, on je kazao da je to vrlo važna politička
izjava koja govori o tome kako će se pitanja rješavati. Teškoća se
nalazi između rezolucije i primjene na terenu, kazao je Hewitt
dodajući da je "u razgovorima koje je vodio u okupiranim područjima
bio i iznenađen i zaprepašten stupnjem oponiranja toj ideji, da bi oni
ponovno mogli jednoga dana biti hrvatski građani srpske nacionalnosti,
dakle, reintegrirani". Ocijenio je da se mora, kada se krene u
miroljubivo rješavanje, "sačuvati živce, pokrenuti proces rješavanja
problema - prekid vatre, gospodarski sporazum, političke sporazume i
pregovore, a to je nešto što se ne može rješavati na bojnom polju".
Hewitt je kazao da okupirane dijelove Hrvatske koje je posjetio zna
od prije prije 15 godina, ali da su "očekivanja tih ljudi i razina
života toliko drugačija od onoga što bi čovjek očekivao u Hrvatskoj, u
slobodnim dijelovima Hrvatske".
"Oni odbacuju ideju da bi im život mogao biti bolji u gospodarskom
smislu. Kažu, to nije važno, važan je duh srpstva", rekao je
veleposlanik izražvajući uvjerenje da "i tamo ima puno ljudi koji su
siti rata te iskreno zainteresirani i privučeni onim što vide na
drugoj strani, odnosno, u Hrvatskoj".
BEOGRAD/PALE- Vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić izjavio je da
bosanski Srbi neće prihvatiti kontrolu granica između Hrvatske i Bosne
i Hercegovine, javile su u petak svjetske agencije pozivajući se na
izvješće agencije bosanskih Srba SRNA.
Na konferenciji za novinare, održanoj u petak na Palama, Karadžić je
osudio "ulazak NATO-a na područje Balkana na mala vrata" što se, prema
njegovim riječima, odnosi na odluku Vijeća NATO-a o raspoređivanju 80
vojnika Sjevernoatlantskog saveza u Hrvatskoj koji će djelovati pod
zapovjedništvom UN-a.
"Snage NATO-a rade za naše neprijatelje i mi to nećemo tolerirati" -
rekao je Karadžić.
On je tom prigodom rekao da se odnos između UNPROFOR-a i bosanskih
Srba pogoršao najavljujući i njegovo daljnje pogoršanje.
"UNPROFOR nije bio sposoban primijeniti sporazum o prekidu
neprijateljstava jer su ga sabotirali Muslimani" - izjavio je Karadžić
optužujući istodobno snage UN-a zbog neuspjeha u uspostavi
demilitarizirane zone oko Igmana.
Vođa bosanskih Srba najavio je da će Srbi odbiti produženje prekida
vatre.
"Muslimani su iskoristili ovo razdoblje (prekida vatre) za
uvježbavanje i naoružavanje svojih postrojba i to je razlog zbog čega
nećemo prihvatiti produžavanje primirja" - rekao je on.
On je ocijenio da su pregovori između zaraćenih strana "neizbježni",
pozivajući međunarodnu zajednicu da prizna "republiku srpsku".
Karadžić je na konferenciji za novinare potvrdio da će se samozvani
parlament bosanskih Srba sastati 14. travnja i raspravljati o
"projektu federacije između dvije srpske države, 'republike srpske' i
'republike srpske krajine'". "To je odgovor na pritiske međunarodne
zajednice" - napomenuo je Karadžić.
On je također rekao da su snage bosanskih Srba "nedavno" iznad Tuzle,
odnosno Bihaća srušile dva zrakoplova NATO-a jer su, kako je rekao,
obavljali "promatračke letove u korist srpskih neprijatelja".
ATLANTA - Bivši američki predsjednik Jimmy Carter (Džimi Karter)
izjavio je danas kako je u svakodnevnom kontaktu s Clintonovom
administracijom glede obnavljanja borbi u BiH, te kako je spreman tamo
ponovno otputovati.
Carter je, na redovnoj tjednoj konferenciji za novinare Carterovog
centra u Atlanti, također kazao kako je spreman ponovno otići u Koreju
kako bi probao započeti pregovore između vođa Sjeverne i Južne Koreje
radi smanjenja nuklearne napetosti.
Ujedinjeni narodi upozorili su da se u BiH zaraćene strane ne drže
prekida vatre dogovorenog tijekom Carterovog posjeta u prosincu.
Carter smatra da su uzroci pojačavanja borbi toplije vrijeme i
neslaganja unutar Kontaktne skupine koja je "podijeljena među sobom".
Glede Koreje, Carter ocjenjuje da neće doći do dogovora o
sjevernokorejskom nuklearnom programu, osim ako vođe Sjeverne i Južne
Koreje ne održe pregovore.
Carter je u lipnju uspio dogovoriti prvi summit između vođa Sjeverne
i Južne Koreje, ali su planovi poremećeni smrću Kim Il sunga.
DALLAS - Američki predsjednik Bill Clinton kazao je u petak da će SAD
i dalje sudjelovati u mirovnim operacijama UN-a i boriti se protiv
napora republikanske većine koja želi smanjiti opseg ovog
sudjelovanja.
"Ne izlazimo iz Ujedinjenih naroda i ne izolirajmo Ameriku od
svijeta", rekao je predsjednik Clinton obraćajući se direktorima
novinskih kuća u Dallasu.
Predsjednik je ocijenio kako treba izvući pouku iz operacije u
Somaliji - gdje je poginulo 135 vojnika mirovnih snaga - ali je
pozdravio američku misiju na Haitiju.
NEW YORK - Ujedinjeni narodi smanjit će za oko 20 posto svoje snage
angažirane u najstarijoj mirovnoj operaciji UNTSO na Bliskom istoku,
izjavio je u petak glasnogovornik UN-a.
Operacija UNTSO, u kojoj sudjeluje oko 220 vojnih promatrača iz 19
zemalja, započela je 1948. godine s ciljem nadgledanja provođenja primirja
i kasnije potpisanih sporazuma između Izraela i njegovih arapskih
susjeda - Egipta, Jordana, Sirije i Libanona.
Izrael je potpisao sporazum s Egiptom 1979. godine, a 1994. s
Jordanom.
Glasnogovornik UN-a kazao je da će smanjenje snaga UNTSO-a biti
postepeno, te da će završiti u lipnju 1996. godine.
BERLIN - Konferencija UN-a o klimi službeno je u petak završena u
Berlinu, nakon 11 dana rada tijekom kojih su se delegati složili o
zaustavljanju ispuštanja plinova koji izazivaju efekt staklenika, kako
bi se spriječile klimatske promjene do kojih bi moglo doći tijekom
sljedećeg stoljeća.
Ova konferencija, koja je uslijedila nakon Summita u Riju 1992.,
značajno je pridonjela spriječavanju drastičnih klimatskih promjena
koje znanstvenici predviđaju kao rezultat ispuštanja ugljičnog
dioksida i drugih plinova koji izazivaju efekt staklenika.
Delegati na Berlinskoj konferenciji odlučili su postaviti 1997. kao
krajnji rok da se razvijene zemlje slože o smanjenju izbacivanja u
atmosferu ovih plinova, za koje je zaključeno da izazivaju globalno
zatopljenje.
Prema stručnjacima nekih zemalja, ako se ispuštanje plinova ne
zaustavi, do 2050. će se njihova koncentracija dvostruko povećati. U
tom slučaju, atmosfera će se zagrijati za dodatnih 4,5 stupnja
celzijusa, čime će doći do podizanja razine mora, potapljanja obalnih
gradova i čitavih otoka. Ekosustav bi time bio uništen, a
poljoprivreda narušena.
SANTIAGO - Čile je u petak obnovio diplomatske odnose s Kubom nakon 22
godine, izjavio je čileanski ministar vanjskih poslova Jose Miguel
Insulza.
Odnosi između te dvije zemlje prekinuti su godine 1973., odmah nakon
vojnog prevrata u Čileu predvođenog generalom Augustom Pinochetom koji
je svrgnuo s vlasti predsjednika Salvadora Allendea - bliskog
prijatelja kubanskog predsjednika Fidela Castroa.
Nakon što je u Čileu ponovno uspostavljena civilna vlast 1990.,
Pinochetov nasljednik, predsjednik Patricio Aylwin (koji je bio na
vlasti do prošle godine) obnovio je odnose s Čileom na razini konzula.
Međutim, on je rekao kako prije uspostavljanja odnosa na razini
veleposlanika Kuba mora nastaviti s procesom demokratskih promjena i
poštivati ljudska prava.
Čileanski predsjednik Eduardo Frei, koji je prije godinu dana
nasljedio Aylwina, do sada se sastao s Castrom dva puta.
DALLAS - Američki predsjednik Bill Clinton kazao je danas kako
Sjedinjene Države ne duguju Japanu ispriku za bacanje nuklearne bombe
na Hirošimu i Nagasaki, čime su SAD željele okončati Drugi svjetski
rat.
Harry Truman, kazao je Clinton na konferenciji za novinare, donio je
pravu ratnu odluku.
BRASILIA - Desetine ljudi su ranjeni u sukobu koji je izbio između
policije i demonstranata u sjeveroistočnoj brazilskoj luci Recife u
petak, objavila je novinska agencija brazilske vlade.
Incident je izbio kada su demonstranti kamenovali autobus brazilskog
predsjednika Fernanda Henriquea Cardosoa koji se vraćao iz posjeta
Recifeu.
Policija je izjavila da je bilo između tri i pet tisuća demonstranata
koji su prosvjedovali protiv incijativa Cardosoa za ustavnu reformu i
tražili pomoć za osiromašenu federalnu jedinicu Pernambuco čiji je
glavni grad Recife.
U paketu reformi brazilskog predsjednika najviše su otpora izazvale
reforme socijalnog osiguranja i amandmani kojima bi se dala mogućnost
privatnicima da ulažu u naftnu industriju i telekomunikacije nad
kojima država ima monopol.
VARŠAVA - Poljski glavni grad Varšava danas je konačno dobio prvu
dionicu podzemne željeznice nakon gotovo 70 godina smionih planova,
neuspješnih početaka i produžetka rokova gradnje.
Dionica koju su graditelji službeno predali na javnu uporabu dugačka
je 11 kilometara, a vodi od južnog predgrađa Ursynow do Politehnike na
rubu gradskog središta. U gradnji je još jedna dionica duga
1.5 km od Politehnike do Palače kulture u samom središtu grada.
Planovi za gradnju podzemne željeznice u Varšavi datiraju još iz
20-tih godina, no pravi, financijski pokriveni, planovi dovršeni
su 1938. godine. Sljedeće godine zaustavio ih je Drugi svjetski rat, koji je
počeo njemačkim napadom na Poljsku. Nastojanja koja su obnovljena
1947., zajedno s obnovom razrušenog grada, zaustavili su ruski savjetnici
tražeći da cijeli sustav bude izgrađen na velikoj dubini, kako bi
mogao poslužiti kao atomsko sklonište.
Gradnja danas otvorene dionice počela je 1981. pod režimom
generala Wojciecha Jaruzelskog, s planom dovršenja do 1990., koji se
zbog gospodarske krize 80-tih godina produljio do 1995. godine.
(Hina) dr
080744 MET apr 95
(Hina) dr