Vjesniku prof. dr. Zvonimir Baletić, ravnatelj Ekonomskog instituta u
Zagrebu. Ustvrdivši kako se ovom rezolucijom bitno mijenja stanje jer
ona, za razliku od Vanceova plana i plana Z-4, polazi od "postojanja
suverene i međunarodno priznate Republike Hrvatske, kojoj se priznaje
pravo kontrole i uređivanja odnosa na cijelom njezinom teritoriju",
čime se pitanje srpske pobune razdvaja "na pitanje vanjskog miješanja,
koje Rezolucijom gubi svaku svaku pravnu i političku osnovu i
zabranjeno je međunarodnim pravom, te na pitanje položaja srpske
manjine u Hrvatskoj, koje određuje kao unutrašnje manjinsko pitanje, i
koje treba rješavati unutar pravnog poretka Hrvatske u dogovoru s
dotičnom manjinom i po međunarodno prihvatljivim standardima", Baletić
dalje piše:
"Politički okvir određen Rezolucijom 981 treba sada ispuniti
konkretnim sadržajem, rješavanjem pojedinih problema reintegracije
okupiranih područja. Problema će svakako još biti, a najkrupniji je
hoće li srpska strana doista prihvatiti suradnju i pod novim uvjetim
prihvatiti nove snage (UNCRO) na teritoriju koji kontrolira".
Napomenuvši kako je alternativa rat uz pomoć SR Jugoslavije kojim bi
preokrenuli stvar u svoju korist i kako ona nije isključena, ali je
malo vjerojatna, Baletić ocjenjuje: Srbi će vjerojatno prihvatiti
UNCRO i pokušati osujetiti izvršenje njegova mandata, ali će to biti
teže učiniti, jer je mandat mnogo tvrđi od mandata UNPROFOR-a, a
suradnja s UNCRO za pobunjene Srbe bit će važnija nego dosad, posebno
u očuvanju prekida paljbe, te funkcioniranja postignutih i novih
gospodarskih sporazuma s Hrvatskom. Hrvatska će, sa svoje strane, moći
ponuditi nove oblike suradnje za koje će Srbi imati interesa, ali koji
neće više dovoditi u pitanje državni suverenitet Hrvatske. Sada se
može intenzivnije prići gospodarskim pregovorima i rješavanju
praktičnih političkih, upravnih i društvovnih problema, ali u viziji
cjelovita rješenja reintegracije i uspostave hrvatskog pravnog poretka
na cijelom području Hrvatske".
Baletić zatim posebno upozorava na činjenicu da rezolucija govori o
lokalnim vlastima, "a nigdje ne spominje neku 'centralnu' vlast na tim
područjima" i ocjenjuje kako od UNCRO treba zahtijevati da osigura
suradnju lokalnih vlasti s državnim vlastima Republike Hrvatske", i to
ne samo preko 'vlade' u Kninu nego i na drugim razinama i
lokalitetima. "Oduzimanje monopola vlasti 'krajine' da isključivo
zastupa stanovništvo na svim okupiranim područjima politički je
prioritet, koji proizlazi iz Rezolucije i koji može najbrže i
najsigurnije dovesti do obnove povjerenja, mira i reintegracije",
napominje Baletić i zaključuje: "Obnova povjerenja nemoguća je u
uvjetima općeg terora srpskih okupacijskih vlasti. Kontrola hrvatskih
međunarodnih granica prema Srbiji i Bosni i Hercegovini, otvaranje
prometa ljudi i roba preko crta prekida paljbe i razvojačenje, što je
temeljna misija UNCRO, može samo pomoći hrvatskoj politici obnove
povjerenja i pune reintegracije okupiranih područja. Politički
razgovori o uređenju položaja srpske manjine u Hrvatskoj mogu tada
teći paralelno, isto kao i pripreme za povratak prognanika i
izbjeglica. Naravno, neće sve teći glatko. Bit će još mnogo otpora, a
i nastavak rata u Bosni povećava neizvjesnost i rizike. Ipak, ovih
dana možemo zadovoljno konstatirati: led je krenuo, mit 'velike
Srbije' se raspada".
(Hina) mc
040934 MET apr 95
(Hina) mc