ZAGREB, 27. ožujka (Hina) - O užurbanoj aktivnosti kontaktne skupine -
pritisnute 'cajtnotom' (31. ožujka) - odnosno njihovoj volji da donesu
rezoluciju "koja će poštovati obećanja Hrvatskoj da međunarodne snage
neće više štititi srpsku okupaciju, i potrebe BiH da očuva primirje",
piše Mirko Galić u Vjesniku u tekstu pod naslovom "Između sinteze i
kompromisa".
On objašnjava kako volja ambasadora SAD, Rusije, Francuske, Njemačke
i Velike Britanije za takvom rezolucijom ima svoju težinu, ali i da
nisu "lake ni razlike koje ih i dalje dijele, i zbog kojih - kako u
Parizu bilježe s dosta bojazni - još uvijek nije definiran novi mandat
mirovnih snaga u Hrvatskoj". Upozorivši na dvojbe koje postoje glede
mandata dijela mirovnih snaga koji će doći na vanjske granice Hrvatske
(što više nije dvojbeno), Galić piše: "Ali s kojim zadatkom: da
nadziru (to znači i da djeluju), ili da promatraju (samo gledaju)? I s
kakvim ovlastima: da štite granice, ili da samo registriraju
eventualne prekršaje? (...)
Dođu li međunarodne snage, makar simbolično, na granice Hrvatske sa
Srbijom i BiH, može li 'Kontaktna skupina' učiniti ostalo, i srediti i
odnose unutar hrvatskih granica i odnose među novim državama?", pita
dalje Galić i komentira: "U 'tjednu koji bi mogao promijeniti tijek
povijesti na prostoru bivše Jugoslavije' visoki diplomati (direktori
političkih uprava) iz pet zemalja iz tog diplomatskog kartela, drže
drugi par ključeva: oni bi trebali na početku tjedna doći u Londonu do
sinteze, do zajedničkog stava, kako bi njihovi ministri mogli otići
korak dalje, i predložiti (novi) zajednički plan. Uoči londonskog
'sastanka istine' samo je jedno sigurno - da 'Kontakt-skupina' ne
govori jednim jezikom: da se Rusija i dalje služi srpskim, i da uporno
traži da se Srbiji skinu sve sankcije da bi Milošević mogao priznati
susjedne države (ili samo pregovarati o njihovu priznanju); da i
Sjedinjene Države, kako otkriva 'Herald Tribune' pokazuju stanovito
oklijevanje (što ne bi bilo prvi put) oko toga treba li Srbiji
djelomično skinuti sankcije, ako prizna 'ustavno načelo teritorijalne
cjelovitosti BiH'; da je Francuska predložila 'stupnjevani pristup' po
kome bi Vijeće sigurnosti odredilo 'cjenik' za sve 'usluge' u
priznavanju država i u poštovanju mirovnog plana, i za BiH i za
Hrvatsku.
Svim je pristupima zajednička jedna polazna točka - što računaju da
mir ovisi najviše o Srbiji, ili da počinje od nje. Ali, dok bi Rusija
htjela pridobiti Miloševića nagradom - skidanjem sankcija, ni
Francuska ni Sjedinjene Države ne žele ga 'plaćati' prije nego što
ispuni uvjete i pristane na politički plan koji pretpostavlja i
međusobno priznanje novih država. Što u tim uvjetima može 'Kontaktna
skupina'? Prihvatiti sintezu između različitih pristupa? Ili pristati
na kompromis između različitih interesa? Bude li joj opet najvažnije,
kako predviđa 'Liberation', da očuva unutarnje jedinstvo, moglo bi se
dogoditi da zadovolje sebe, ali iznevjere druge", zaključuje Galić.
(Hina) dp mć
270856 MET mar 95
(Hina) dp mć