ZAGREB 22. ožujka (Hina) - Prema podacima Odjela prometne policije
Policijske uprave zagrebačke, u Republici Hrvatskoj se godišnje dogodi
oko 60 tisuća prometnih nesreća, u kojima pogine oko 850 ljudi, a oko
17 tisuća zadobije tjelesne ozljede. Gubici od prometnih nezgoda na
godinu iznose više od 3,7 milijardi kuna (milijardu i stotinu milijuna
njemačkih maraka) ili onoliko koliko iznose sredstva zdravstvenoga
fonda RH. S oko 20 poginulih osoba na 100 tisuća stanovnika, te jednim
poginulim na tisuću motornih vozila, Hrvatska je na samome dnu
prometne sigurnosti u Europi.
Na inicijativu Vlade RH u lipnju prošle godine donesen je Nacionalni
program sigurnosti cestovnoga prometa, s nakanom da se poveća
sigurnost u prometu. U tom interdisciplinarnom projektu, u kojem
sudjeluje više ministarstava, a glavni je koordinator Ministrstvo
unutarnjih poslova, četiri su osnovne aktivnosti: smanjenje brzine
vozila i poštivanje najviših dopuštenih brzina, zaštita pješaka u
prometu, saniranje opasnih mjesta na cestama, te izmjena
informacijskoga sustava o prometnim nesrećama.
Najveći uzrok prometnih nesreća, prema podacima Odjela prometne
policije Policijske uprave zagrebačke, jest neprimjerena brzina -
otprilike svaka treća nesreća prouzročena je prebrzom vožnjom. Tako
je, od lani zabilježenih 62 120 prometnih nesreća, u 24,5 posto
slučajeva kriva bila brzina. Na području PU zagrebačke tijekom godine
1994. od 16 630 nezgoda, zbog nepropisne se ili neprilagođene brzine
dogodilo 6191 nesreća, a poginulo je 97 osoba. U Gradu Zagrebu iz
istoga se razloga dogodilo 4467 nesreća s 35 poginulih.
Provedbom programa sigurnosti u sferi ograničavanja brzina i
poštivanja najviših dopuštenih brzina, za dvije bi godine trebalo
postići da dopuštene brzine u optimalnim uvjetima poštuje bar 85 posto
vozača, a da preostali ne prekorače utvrđena ograničenja za više od 10
ili 15 posto. To znači da bi se ograničenje od 80 kilometara na sat
moglo prekoračiti najviše s 90 ili 95 kilometara na sat. Smanjenje
brzina proglašeno je prvom strateškom aktivnošću provedbe Nacionalnog
sigurnosti cestovnog prometa. Zatim slijede aktivnosti sa svrhom
informiranja vozača o ograničenjima brzina na pojedinim prometnicama,
poticanje češćega nadzora brzinomjera u vozilima, mjerenje
neprimjerenoga niskog ograničenja brzine, te primjena novih, većih
ograničenja brzine i na kraju, strog nadzor nad poštivanjem
ograničenja brzine.
Dana 20. ožujka počela je faza intenzivnog nadzora nad brzinama, a u
tu se svrhu upotrebljavaju civilna vozila kojima upravljaju policijski
službenici u civilu. U vozila su ugrađeni radarski uređaji tipa
Multanova, Trafipax i video sustav Travimo, opremljeni foto i video
kamerama, koji brzinu vozila mogu trajno zabilježiti. Prekršaji se
utvrđuju bez zaustavljanja vozila, a vozač se o prekrašaju izvješćuje
naknadno. Prema podacima Odjela prometne policije Policijske uprave
zagrebačke, u Zagrebu će se nadzirati blizu 300 mjesta na stotinjak
prometnica i na području rada cijele uprave. Osim toga, ističu u
upravi, nastaviti će se i dosadašnji nadzor prometa s uniformiranim
policajcima i s radarom u službenim vozilima MUP-a. Pored trajnoga
zapisa prekoračenja brzine, ti uređaji registriraju i druge prometne
prekršaje, poput prolaska kroz crveno svjetlo, nepropisno pretjecanje
i sl.
Već desetak dana traje promidžbena aktivnost MUP-a u kojoj policajci
dijele prigodne letke, a na radiju i televiziji stalno se emitiraju
spotovi koji pozivaju vozače na poštivanje ograničenja brzine. Nedavno
su postavljeni tzv. "Jumbo" - plakati duž prometnica s porukama o
ograničenju brzine, a cijela se akcija odvija pod sloganima "Brzina
ubija - ne zavaravajte se", "Ako vozite brzo, bit ćete uhvaćeni" i
"Nikada ne znate snima li vašu brzinu kamera".
Kako se ističe u Odjelu prometne policije Policijske uprave
zagrebačke, takvim se radom nastoji izbjeći već uobičajena mjesta za
mjerenje brzine, a sve se čini radi smanjenja ljudskih žrtava i
materijalnih posljedica.
(Hina) aš dd
221220 MET mar 95
(Hina) aš dd