Nadnaslov:Ispitivanja javnog mnijenja - barometar skorih francuskih
predsjedničkih izbora
Naslov: Francuskom vlada "anketomanija"
Podnaslov:Prava "tiranija anketa" vlada u francuskoj javnosti s
približavanjem predsjedničkih izbora - tako je u prvih šest
tjedana 1995. provedeno više od 100 anketa na ovu temu -
ostvarujući značajan povratni utjecaj kako na javno
mnijenje tako, možda još i više, na političare koji, prema
mišljenju stručnjaka, postaju pravi ovisnici o anketama.
Ocjene da se političari više ne vladaju ovisno o svojim
političkim planovima, nego slijede javno mišljenje otvaraju
pitanja o anketnim ispitivanjima kao o "manipulaciji
mnijenja" ili iskazu "izravne demokracije".
Piše: Jana MIKOSKA, AFP
PARIZ - S približavanjem predsjedničkih izbora, u Francuskoj je
zavladala prava "anketomanija", s ispitivanjima javnog mnijenja kojih
je bezbroj i koja utječu na komentare u medijima, a često i na
ponašanje političara.
Francuska je prvak u ispitivanjima svake vrste. U prvih šest tjedana
1995. više od 100 anketa provedeno je u vezi predsjedničkih izbora.
Kroz čitavu 1994. godinu ritam političkih anketa bio je dvije na dan,
uz troškove od 300 milijuna FRF (60 milijuna dolara). Dio ispitivanja
objavljeno je, a druga, brojnija, privatna su i ostvaruju se na račun
stranaka.
Postoji prava "tiranija anketa", rezimira Jean-Marc Lech,
supredsjedatelj instituta IPSOS. A politolog Alain Duhamel smatra da
su najlakomiji, istinski "ovisnici o ispitivanjima" sami političari.
Ovi se brane da su na oprezu pred anketama, bile one u njihovu korist
ili ne. No gradonačelnik Pariza, Jacques Chirac, degolist, kao
pokretom čarobnog štapića, djelovao je očigledno opušteniji čim je
došao na čelo predsjedničke utrke. Njegov suparnik na desnici Edouard
Balladur, premijer, sam si je prošle nedjelje postavio cilj da
dostigne ispitivanja od prije mjesec dana, koja su mu bila sklona.
Nekadašnji predsjednik Valery Giscard d'Estaing priznao je da je uzeo
u obzir ispitivanja kad je prošlog tjedna objavio da se neće
natjecati: ustanovio je kako ga treba tražiti "povećalom" u
rezultatima tih anketa, prema vlastitom izrazu.
Glasovi su se počeli uzdizati pozivajući se na "diktat". Političari
"više ne vladaju iznoseći planove" nego "slijede javno mnijenje",
smatra Lech. "Političar više ne upravlja akcijom, on postaje zrcalo".
Tu tezu ublažava njegov kolega Jean-Francois Doridot, direktor
ispitivanja u institutu BVA. "Sve ovisi o osobnosti političara", kaže
on. "Neki će ići do 'potpunog povođenja' za ispitivanjima, drugi će se
distancirati".
Bivši predsjednik Valery Giscard d'Estaing postavio je nedavno tu
dvojbu u obliku izazova premijeru - kandidatu za predsjedničke izbore:
"Edouard Balladur, vaš izbor: vladati ili svidjeti se...", optužujući
ga da "slijedi umjesto da upravlja".
Međunaslov: Pravo na informiranje ili pretjerivanje
Stručnjaci se također brinu zbog "učinka zavođenja", prema Doridotu,
koje ima ispitivanje nad dijelom izbornog tijela. "Javnost odgovara u
ovisnosti o prethodnim ispitivanjima", zabrinut je Lech. Kretanja u
porastu ili padu tako su ubrzana.
Za Doridota ispitivanja mogu također biti odlučujuća u izboru birača
kad ovaj nastoji glasovati "korisno", a ne prema svojim dubokim
uvjerenjima, situacija koja bi se mogla pojaviti u slučaju kad bi se
kandidati desnice našli rame uz rame sa svojim socijalističkim
suparnikom.
Konačno, anketa koju preuzmu i ponavljaju mediji, postaje informacija
sama po sebi, sa svojim utjecajem. Francuski franak je tako pao
polovicom veljače, s prodorom socijalističkog kandidata Lionela
Jospina popraćenim opadanjem popularnosti Edouarda Balladura.
Komisija za ispitivanja javnog mnijenja, nezavisno tijelo sastavljeno
od visokih dužnosnika, osnovana 1977. godine radi nadziranja
pravednosti anketa, upozorila je tada na tendenciju u predstavljanju
kvalitete kandidata kao "apsolutne vrijednosti". Podsjetila je da je
mogućnost pogreške 2 do 3%.
Bila ona "manipulacija mnijenja" ili iskaz "izravne demokracije",
Francuzi su privrženi svojim ispitivanjima. 56% njih smatra da ona
predstavljaju "pravo na informiranje" te da "ih ne treba uredbom
propisivati", prema "ispitivanju o ispitivanjima mnijenja" objavljenom
nedavno u dnevniku Le Figaro. Samo 35% ih smatra da "zauzimaju
pretjerano mjesto".
Taj "diktat" mogao bi, paradoksalno, biti demantiran izuzetnim brojem
neodlučnih: manje od šest tjedna prije glasovanja, 55% Francuza nije
izgleda podleglo zavodljivosti anketa i još uvijek nije izabralo za
koga će glasovati.
(Hina) bnš br
171209 MET mar 95
(Hina) bnš br