ZAGREB, 13. ožujka (Hina)
U okviru državnog posjeta generala Suharta, predsjednika Republike
Indonezije predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu, održani
su 13. ožujka 1995. razgovori članova izaslanstva obiju zemalja koje
su vodili potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike
Hrvatske dr. Mate Granić i ministar vanjskih poslova Republike
Indonezije Ali Alatas.
U izaslanstvu Republike Indonezije bili su nazočni još Moerdiono,
ministar-državni tajnik, Nana Sutresna, veleposlanik i pomoćnik
predsjedavajućeg pokreta nesrvstanih zemalja R. M. Soelaeman
Pringgodigdo, veleposlanik u Republici Hrvatskoj, Nugroho
Wisnumurti, veleposlanik u Stalnoj misiji pri UN u New Yorku, Izhar
Ibrahim, glavni direktor Odjela zapolitička pitanja u Ministarstvu
vanjskih poslova Soenarto Soedarno, posebni pomoćnik u Ministarstvu
vanjskih poslova.
U izaslanstvu Republike Hrvatske bili su nazočni još dr. Franjo
Gregurić, glavni savjetnik za gospodarstvo Predsjednika Republike,
Ivica Mudrinić, Ministar pomorstva, prometa i veza, Nadan
Vidošević, ministar gospodarstva, dr. Željko Matić, savjetnik
Predsjednika Republike za vanjsku politiku i Smiljan Šimac,
pomoćnik ministra vanjskih poslova.
Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Granić
izvijestio je indonezijsko izaslanstvo o razgovorima Predsjednika
Republike Hrvatske s potpredsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Al
Goreom u Kopenhagenu 12. ožujka 1995. te o povoljnim izgledima za
ubrzanje mirne reintegracije okupiranih područja Hrvatske u okviru
novog mandata koji bi trebala donijeti međunarodna zajednica u
dogovoru s Republikom Hrvatskom u povodu isteka mandata UNPROFOR-a.
Obje su strane izrazile gotovo jednaka gledišta o krizi u Bosni i
Hercegovini i svoju punu potporu ostvarenju ciljeva Washingtonskih
sporazuma o stvaranju hrvatsko-bošnjačke Federacije u Bosni i
Hercegovini i Konfederaciji te Federacije s Republikom Hrvatskom.
Obje su strane istaknule svoje uvjerenje da je u sadašnjoj sitauciji
potrebno izvršiti dodatne napore sa strane međunarodne zajednice kako
bi bosanski Srbi prihvatili plan Kontaktne skupine i izrazili su svoju
zabrinutost zbog razvitka događaja u Bosni i Hercegovini i onog što bi
moglo nastupiti ako se ne produži sporazum o prekidu neprijateljstava
koji istječe 30. lipnja 1995.
Oba su izaslanstva izrazila zadovoljstvo napretkom međusobnih odnosa
Hrvatske i Indonezije kako na političkom, tako i na gospodarskom
području. Prigodom ministarskog pripremnog sastanka Pokreta
nesvrstanih zemalja koji će se održati na proljeće u Indoneziji (u
Bandungu), na kojem će Hrvatska prisustvovati kao promatrač, obje će
strane potpisati ugovore o gospodarskoj i tehničkoj suradnji, o
uzajamnoj zaštiti ulaganja i o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja,
te vjerojatno o zračnom i pomorskom prometu. To će biti veoma važan
korak koji će predstavljati okvir za daljnji razvitak gospodarske
suradnje".
RIM - Svi talijanski listovi danas ističu kako je nakon postignutog
sporazuma hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i američkoga
potpredsjednika Ala Gorea u Kopenhagenu uklonjena opasnost od rata u
Hrvatskoj. List "Corriere della Sera" u prvoj rečenici opširnog teksta
ističe kakoje "Amerika bacila vodu na balkansku vatru i nastoji
preuzeti vođenje pregovaračkog procesa u bivšoj Jugoslaviji".
Ističući kako je vrlo važno što je "Hrvatska prihvatila kompromisnu
formulu da snage UNPROFOR-a mogu ostati, premda s različitim mandatom
i u smanjenom broju", list "Corriere della Sera" ocjenjuje da se
"Tuđman morao pokoriti međunarodnom pritisku", ali odmah dodaje kako
to nije poraz njegove politike.
"Tuđman popušta, ali istodobno bilježi malu pobjedu. Prije svega
obećanje Al Gorea: 'Dat ćemo našu punu potporu povratku hrvatskog
suvereniteta na cijelom njezinom prostoru. Legitimna frustracija
hrvatskoga naroda stvarala je već nemogućim održavanje statusa quo' i
u dokumentu koji će biti stavljen na prihvaćanje Vijeću sigurnosti
UN-a traži se ne samo da bude lakše održavanje prekida vatre, već da
se podupru budući sporazumi da se ponovno stvori 'velika Hrvatska'",
piše "Corriere della Sera". Tu se misli na Hrvatsku u njezinim
međunarodno priznatim granicama, pa prema tome "veću" od sadašnje u
kojoj trećinu njezina prostora Srbi drže pod okupacijom.
List drži da sve opasnosti nisu prošle, jer "prema najgorem
scenariju" Hrvatska bi mogla oružjem preuzeti kontrolu nad svojim
prostorom pod nadzorom UN-a, ali odmah dodaje kako onaj scenarij koji
"priželjkuju Amerikanci kroz usta američkog potpredsjednika Al Gorea,
je mirno rješenje. Tuđman je sa svoje strane obećao da će jamčiti
određenu autonomiju pobunjeničkoj republici kada se jednom bude
reintegrirala u Hrvatsku", piše "Corriere della Sera".
ŽENEVA - Međunarodni odbor Crvenoga križa (ICRC) poslao je apel
zaraćenim stranama u BiH da poštuju znak te humanitarne organizacije
zbog sve češćih namjernih napada na zrakoplove koji dostavljaju
humanitarnu pomoć.
U subotu, 11. ožujka, zrakoplov ICRC-a pogođan je metkom velikog
kalibra, zbog čega su ukinuti humanitarni letovi za Sarajevo. ICRC
također podsjeća da taj incident predstavlja ozbiljno kršenje Ženevske
konvencije, te traži da zaraćene strane poštuju spomenute konvencije i
ostale obveze koje su preuzele.
ICRC je od studenoga godine 1993. uključen u zračnu dostavu pomoći
Sarajevu.
BRUXELLES - Europska je unija u ponedeljak odlučila blokirati svoje
odnose s Kanadom sve do bezuvjetna oslobađanja španjolske kočarice
"Estai", koju je prošlog četvrtka zaplijenila kanadska mornarica.
"Mi smo odlučili blokirati dijaloge o svim pitanjima s Kanadom sve
dok ne bude pušten brod "Estai"", izjavio je stalni njemački
predstavnik pri Europskoj uniji Dietrich von Kyaw.
U međuvremenu španjolsko Ministarstvo obrane razmatra odlazak jedne
fregate koja bi zaštitila španjolske ribarice u sjevernome Atlantiku,
javila je u ponedeljak španjolska državna agencija Efe.
TIRANA - Grčki ministar vanjskih poslova Karolos Papoulias stigao je u
ponedjeljak u albanski glavni grad Tiranu u sklopu napora za
poboljšanje odnosa dviju zemalja koje su u sporu.
Papouliasov je dvodnevni posjet prvi kontakt na visokoj razini između
Tirane i Atene od prošlogodišnjeg neuspjelog sastanka s albanskim ministrom
vanjskih poslova Alfredom Serequijem (Sereći) u svibnju prošle godine.
Očekuje se da će razgovorati o dva najproblematičnija pitanja - o statusu
grčke manjine u Albaniji, za koju Atena tvrdi da ih ima 300.OOO, a Tirana
60.000 te o 300.000 albanskih ilegalnih imigranata u Grčkoj.
Loši odnosi Grčke i Albanije nastupili su nakon uhićenja i osude petoro
pripadnika grčke manjine na zatvorske kazne u trajanju pet do osam godina.
Oni su osuđeni zbog špijuniranja za Grčku, nakon pograničnog incidenta u
travnju prošle godine kada su ubijene dva albanska vojnika.
Vrhovni sud je prošlog mjeseca potvrdio presude, ali ih je nakon toga
odgodio što je stvorilo mirno ozračje i obnovilo diplomatski dijalog
Atene i Tirane.
VATIKAN - Papa Ivan Pavao Drugi sastao se u ponedeljak s predsjednicom
Nikaragve Violetom Barrios De Chamorro u privatnoj audijanciji,
priopćio je Vatikan.
U skladu s običajima, nema pojedinosti o takvim razgovorima.
Chamorro, koja je privatno doputovala u nedjelju u Rim, nakon boravka
u Kopenhagenu na UN konferenciji o siromaštvu, zadnji se je put
sastala s Papom prije tri godine.
Prije povratka u Managvu ona će se u ponedeljak privatno sastati i s
direktorom Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu
(FAO).
(Hina) dr
131759 MET mar 95
(Hina) dr