ŽENEVA, 9. ožujka (Hina) - Članovi Povjerenstva UN-a za ljudska prava,
koji u petak 10. ožujka završavaju višetjedno zasjedanje, prihvatili
su zajedničku rezoluciju o BiH, Hrvatskoj i tzv. SR Jugoslaviji. Taj
dosad najcjelovitiji dokumenat kojim se osuđuju sva kršenja ljudskih
prava na području bivše Jugoslavije spoj je triju rezolucija što su ih
predložile SAD, zemalje organizacije Islamske konferencije i Albanija.
Rezoluciju je prihvatilo 44 zemalja, 7 ih je bilo protiv, a Kina se
suzdržala od glasovanja.
U rezoluciji se podržava pravo na teritorijalnu cjelovitost,
suverenitet i političku neovisnost svih novonastalih država na
području bivše Jugoslavije u njihovim međunarodno priznatim granicama,
ističe se nužnost njihova međusobna priznavanja u međunarodno
priznatim granicama, kao i da bosanski Srbi moraju prihvatiti mirovni
plan Kontaktne skupine. Također se osuđuje nastavak politike etničkog
čišćenja, genocida, nasilja, zlostavljanja kao i svih drugih oblika
kršenja ljudskih prava, te je jasno istaknuta odgovornost srpskih i
crnogorskih vlasti, kao i bosanskih i hrvatskih Srba.
Istaknuta je također zabrinutost stanjem ljudskih prava na Kosovu,
Sandžaku i u Vojvodini, a spominje se i ugroženost bugarske manjine.
U rezoluciji se pozitivno ocjenjuju napori Vlade Republike Hrvatske i
BiH na unapređenju zaštite ljudskih prava, uz zamolbu hrvatskoj Vladi
da onemogući arbitražnu (samovoljnu) praksu na koju je u najnovijem
izvještaju upozorio posebni izvjestitelj Tadeus Mazowiecki (glede
neovisnosti sudstva, odnosa prema nevladinim organizacijama, nasilnih
deložacija).
Na hrvatskom teritoriju pod srpskim nadzorom osuđuje se nastavak
etničkog čišćenja i bezakonja te - kada se govori o situaciji u UNPA
područjima - uporablja dosad neuobičajen termin "okupacije". Prvi put
se u rezoluciji upozorava na ugroženost hrvatske manjine u Srbiji i
Crnoj Gori.
Međusobni odnosi Hrvata i Muslimana u Federaciji BiH utemeljenoj
Washingtonskim sporazumom ocjenjuju se pozitivno.
Istaknuta je i snažna potpora nastavku postupka potrage za mnogim
nestalim i zatočenim osobama na području bivše Jugoslavije. Uz
napomenu da pojedini hrvatski mediji njeguju nacionalistički odnos
prema manjinama, u rezoluciji se oštro osuđuje takva sustavna politika
koju provodi većina javnih glasila u Srbiji i Crnoj Gori, te na taj
način nacionalističkim nabojem potiču netrpeljivost, zločine i
nasilje.
Vlada tzv. SR Jugoslavije, kao i bosanski Srbi, pozivaju se na
suradnju s posebnim izvjestiteljima UN-a Tadeusom Mazowietckim i
Manfredom Nowakom, te se traži da im se omogući terenski rad u tzv.
SRJ, BiH, te na Kosovu, Sandžaku i u Vojvodini.
Neposredno prije no što je prihvaćena ta rezolucija koja je dobila
veliku potporu međunarodne zajednice, sudionicima zasjedanja govorili
su i predstavnici BiH i Hrvatske - veleposlanik BiH pri UN u Ženevi
Mustafa Bijedić, te ministar savjetnik u stalnoj misiji Republike
Hrvatske pri UN u Ženevi Neven Madey, kao otpravnik poslova.
U svojem govoru Neven Madey je upozorio na iznimno značenje te
rezolucije koju podupire i Hrvatska, zemlja čije su aktivnosti na što
boljoj zaštiti ljudskih prava u tom dokumentu pozitivno ocjenjene.
Hrvatska, iako ima drugačije stajalište glede, primjerice, uloge
UNPROFOR-a - ističe se u toj rezoluciji - spremna je i dalje
primjenjivati sve međunarodne humanitarne mehanizme zaštite ljudskih
prava, te podržati sve napore međunarodne zajednice u daljnjim
aktivnostima kako bi se zaštitile žrtave sukoba u bivšoj Jugoslaviji.
(Hina) hz fs
091620 MET mar 95
(Hina) hz fs