FONDOVIMA MIROVINSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA?
ZAGREB, 6. ožujka (Hina) - Produljenje roka otplate dionica malim
dioničarima na 20 godina, podjela dionica prognanicima i civilnim
žrtvama rata te usmjeravanje 25 posto kapitala svih državnih javnih
poduzeća u portfelj mirovinskih fondova, temeljne su značajke Nacrta
prijedloga zakona o privatizaciji. Nacrt zakona je na današnjoj
konferenciji za novinare predstavio ministar privatizacije i
upravljanja imovinom i ujedno predsjednik Hrvatskog fonda za
privatizaciju Ivan Penić sa suradnicima.
Po Nacrtu bi se malim dioničarima produžila otplata dionica na 20
godina, povećao popust za jednokratnu otplatu dionica (2,5 posto
umanjenje za svaku godinu ranije uplaćenog iznosa) te omogućilo
upravljanje i isplata dividende na cjelokupni upisani paket dionica
već nakon plaćenih prvih 5 posto otplate. Dosadašnja neredovita
plaćanja malih dioničara, pojasnio je Penić, rješila bi se tako da se
utvrdi njihov dug i raspodijeli na 20 godina, što je ustvari novi
početak. Ukoliko i nakon toga ne bi plaćali obroke tri mjeseca, ugovor
se raskida automatizmom.
Pravo na podjelu dionica temeljem zakona imaju ratni vojni invalidi
domovinskog rata, obitelji poginulih branitelja, obitelji zatočenih
ili nestalih branitelja i civila, civilni i mirnodopski invalidi rata
i prognanici te izbjeglice (hrvatski državljani prognani sa
privremeno okupiranih područja, koji su trenutačno smješteni izvan
Hrvatske, npr. državljani Hrvatske izbjegli iz Baranje u Mađarsku).
Prognanici bi imali pravo na dodjelu dionica u protuvrijednosti 7.000
njemačkih maraka (25 tisuća kuna), a uz civilne žrtve rata, riječ je o
ukupno oko 300.000 osoba odnosno oko dvije milijarde maraka kapitala
(7,2 milijarde kuna), kazao je Penić.
Jedna od glavnih značajki Nacrta zakona o privatizaciji je i
prijedlog da se dionice u vrijednosti 25 posto temeljnog kapitala
državnih poduzeća, koja će se prodavati, prenose trima mirovinskim
fondovima. Po knjigovodstvenoj vrijednosti temeljni kapital državnih
poduzeća je oko 45 milijardi maraka (162 milijarde kuna), a kad bi se
taj kapital izrazio drugom, dinamičkom, metodom iznosio bi oko 100
milijardi maraka (360 milijardi kuna). Ako se 50 posto kani
privatizirati, tada bi mirovinskim fondovima pripadalo, po sadašnjem
prijedlogu, između 13 i 15 milijardi DEM što uvećano za sadašnji
njihov portfelj (4,5 milijardi DEM) dovodi do portfelja od oko 20
milijardi maraka (72 milijarde kuna).
Bio bi to prvi i veliki iskorak u reformi mirovinskog osiguranja,
naglasio je Penić ističući da je aktualan i prijedlog, koji nije sada
u nacrtu zakona, da se jedan dio dionica takvog investicijskog fonda
podjeli umirovljenicima. Razmišljanja idu ka podjeli dionica takvog
fonda u vrijednosti 4.000 maraka po umirovljeniku - za 800.000
umirovljenika ukupno 3,2 milijarde maraka (11,5 milijardi kuna) te,
možda, kazao je Penić, zajamčena godišnja dividenda od npr. 3 posto.
Budući da Fond mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih
privrednika nije dobivao sredstva temeljem Zakon o pretvorbi, predlaže
se prenošenje dionica u protuvrijednosti 490 milijuna maraka na dan
stupanja na snagu Zakona o privatizaciju, tom Fondu.
Nacrt prijedloga zakona o privatizaciji uređuje i načine
privatizacije kapitala kojim raspolaže HFP, kao i prodaju kapitala
pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske, s tim da će se za javna
poduzeća donositi posebni zakoni o njihovoj privatizaciji. Hrvatska
Vlada bi, po Nacrtu, odlučivala u slučajevima prodaje kapitala po
cijeni nižoj od procijenjene, i o prodaji na kredit, kao i o
mogućnosti davanja određenih pravnih osoba u zakup te prodaje uz
odgodu plaćanja.
Sredstva ostvarena prodajom kapitala pripadaju Fondu. Najmanje 50
posto tako ostvarenih sredstava usmjerilo bi se, po prijedlogu, 40
posto za ulaganje u infrastrukturu na području županije porijekla
kapitala, 30 posto za reinvestiranje u gospodarske projekte u toj
županiji te 30 posto za obnovu ratom zahvaćenih područja.
Razrađen je i slučaj poduzeća u pretvorbi koja imaju svoju imovinu na
privremeno okupiranom hrvatskom području odnosno da se ta imovina vodi
u poslovnim knjigama izvan bilanci, kao i da poduzeća koja imaju
sjedište na privremeno okupiranom području i koja nisu postupila po
odredbama Zakona o pretvorbi, imaju se pravo koristiti povlasticama iz
oba zakona do 30. lipnja 1995. godine.
Ministar Penić na kraju je napomenuo da je riječ tek o Nacrtu zakona
o privatizaciji, koji će prvo razmatrati na koordinaciji Vlade, potom
na sjednici Vlade, i zatim uputiti u Sabor, te da se o pojedinim
odredbama, iznosima i postocima, može očekivati veća rasprava.
(Hina) db ds
061350 MET mar 95
(Hina) db ds