ZAGREB, 27.veljače (Hina)
ŽENEVA - Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr.
Mate Granić, koji je danas u Ženevi govorio sudionicima ovogodišnjeg
zasjedanja Povjerenstva za ljudska prava sastao se i s posebnim
izvjestiteljem UN-a za ljudska prava Tadeuszom Mazovjeckim.
Tijekom razgovora, kojem je bio nazočan i hrvatski veleposlanik dr.
Miomir Žužul, razmatrane su aktualne teme, posebice hrvatsko
stajalište nakon otkaza mandata UNPROFOR-u, situacija na okupiranim
hrvatskim područjima, te stanje u BiH.
Dr. Granić je upozorio visokoga europskog dužnosnika na problematiku
nestalih i zatočenih Hrvata, čija je sudbina još neizvjesna, te je
zatražio daljnju aktivnost Mazowieckog kako bi se zaštitilo ugroženo
hrvatsko pučanstvo u Banja Luci, Boki Kotarskoj i Vojvodini.
Sastanak dr. Granića s visokim povjerenikom glavnog tajnika UN-a za
ljudska prava Jose Ayala-Lassom protekao je u razmjeni gledišta o sve
češćim kršenjima ljudskih prava na okupiranim hrvatskim područjima, te
budućoj suradnji hrvatske vlade s visokim povjerenikom i njegovim
uredom u Zagrebu.
Hrvatski je ministar Jose Ayala-Lassu uručio dokument o ljudskim
pravima u Hrvatskoj.
U njemu su objašnjeni pravni okviri zaštite ljudskih prava,
nacionalni i međunarodni mehanizmi i njihova primjena u Hrvtaskoj, kao
i problemi ostvarivanja pojedinih ljudskih prava s posebnim osvrtom na
slobodu medija, državljanstvo, nasilne deložacije i prava na vjersku
slobodu. U zaključnom su dijelu dokumenta predočene činjenice o
posljedicama srpske agresije na Hrvatsku.
Dr. Granić se jutros u Hrvatskoj misiji pri UN-u u Ženevi sastao i s
otpravnikom poslova njemačke misije pri UN Ulrichom Rosengartenom.
Razgovarali su o situaciji na zaposjednutim hrvatskim područjima,
posebice u svjetlu odluke o otkazu mandata "plavim kacigama".
Bilo je riječi i kako unaprijediti primjenu washingtonskih sporazuma,
te ubrzati proces primjene sporazuma o Mostaru i normalizacije odnosa
na tom području.
ŽENEVA - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike
Hrvatske dr. Mate Granić danas je održao govor na 51. zasjedanju
Povjerenstva UN za ljudska prava u Ženevi.
U svojem je govoru, među ostalim, ministar Granić objasnio da
Hrvatska nakon otkaza mandata UNPROFOR-u i dalje kani tražiti mirne
načine za rješenje problema okupiranih hrvatskih područja.
"Hrvatska već radi na zamjenskom modelu", izjavio je Granić. "Taj
prijedlog - koji će pravdobno biti obznanjen - sastojat će se od
sljedećih elemenata: (a) sigurno, mirno i dostojanstveno povlačenje
osoblja UNPROFOR-a; (b) zamjena (osoblja UNPROFOR-a) posebnim snagama
s mandatom nadgledanja hrvatskih granica, kao i PROVEDBE sporazuma o
prekidu vatre i gospodarskog sporazuma; te snage će (c) pomoći
UNPROFOR-u tijekom povlačenja i, ako to bude nužno, u njegovim
akcijama u BiH i Makedoniji; Hrvatska će, sa svoje strane, (d) pozvati
UN da zadrže stožer UNPROFOR-a u Zagrebu, kao i neke logističke centre
u ostalim dijelovima zemlje", rekao je ministar Granić.
ŽENEVA - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike
Hrvatske dr. Mate Granić danas je govorio na 51. zasjedanju Komisije
UN za ljudska prava u Ženevi.
On je na početku istaknuo da je Hrvatska svoju demokraciju razvijala
u najtežim okolnostima, jer je u prijelazu iz jednostranačkog sustava
na demokratski ustroj istodobno bila izvrgnuta srpskoj agresiji.
"Unatoč tome što smo izvrgnuti agresiji, bili smo u stanju u naš
sustav uključiti načela parlamentarne demokracije, vladavinu zakona i
osigurati poštovanje temeljnih sloboda i ljudskih prava svakog
državljanina Hrvatske, bez obzira na nacionalnost, spol ili vjeru",
rekao je dr. Granić.
Hrvatska čini sve napore na poboljšavanju svog zakonodavstva kako bi
se postigli najviši standardi u zaštiti i primjeni ljudskih prava, a u
skladu s tim prihvatila je sve međunarodne ugovore i instrumente glede
ljudskih prava i humanitarnih pitanja, te prihvatila sve odgovarajuće
dokumente UN-a, OESS-a i Vijeća Europe, dodao je hrvatski ministar
vanjskih poslova.
"Republika Hrvatska bila je prva država-nečlanica koja je jasno
izrazila namjeru potpuno udovoljiti mehanizmima međunarodnog
nadgledanja ljudskih prava u skladu s Rezolucijom 93/6 Vijeća Europe.
Prema tome, Hrvatska izražava čvrstu odlučnost poštovati i
primjenjivati Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih
sloboda, te prihvatiti kompetenciju Europske komisije o ljudskim
pravima i Europskog suda za ljudska prava", dodao je hrvatski ministar
vanjskih poslova.
Dr. Granić podsjetio je na posljedice srpsko-crnogorske agresije na
Hrvatsku tijekom koje su počinjeni ratni zločini, protjerivanje
stanovništva i genocid protiv Hrvata i ostalog nesrpskog pučanstva.
"Htio bih vas podsjetiti da je agresija Srbije i Crne Gore na
Hrvatsku izazvala nečuvena masovna zvjerstva, ratne zločine, etničko
čišćenje i genocid nad Hrvatima i ostalim nesrpskim stanovništvom:
8.882 osobe su ubijene, 26.118 ranjeno, mnogo ih je je nasilno
protjerano a 2.820 osoba još se smatra nestalima; 4.273 djece izgubilo
je jednog a 54 oba roditelja. Osim toga, oko 40 posto industrijskih
kapaciteta Hrvatske je potpuno uništeno, kao i 260.000 stambenih
zgrada", naveo je dr. Granić.
"Stanje glede ljudskih prava na okupiranim područjima daje razlog za
duboku zabrinutost", istaknuo je dr. Granić i nastavio: "Stanovništvo
u UNPA izvrgnuto je stalnom zlostavljanju, mučenju, ubijanju i
protjerivanjima".
Ministar Granić ponovio je da Hrvatska podupire rad međunarodnog suda
za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i da će
uložiti sve napore kako bi se počinitelji nedjela našli pred sudom.
Hrvatski ministar vanjskih poslova obrazložio je da je otkazan mandat
UNPROFOR-a zbog neučinkovitosti mirovnih snaga UN-a koje nisu
demilitarizirale UNPA zone, nisu spriječile protjerivanje nesrpskog
stanovništva i nisu osigurale uvjete za siguran povratak prognanih
osoba.
Nakon što je obrazložio da Hrvatska razrađuje prijedlog o zamjeni
UNPROFOR-a posebnim snagama, dr. Granić je istaknuo spremnost Hrvatske
za daljnje pregovore i suradnju s međunarodnom zajednicom kako bi se
mirno integrirala zaposjednuta hrvatska područja.
"Glavni cilj Hrvatske je intenziviranje pregovora s lokalnim srpskim
vlastima i daljnji pritisak radi postizanja i primjene gospodarskog
sporazuma kao dijela reintegracije", rekao je dr. Granić i nastavio:
"Hrvatska jamči srpskoj etničkoj zajednici puno poštovanje svih
ljudskih i manjinskih prava, te uspostavu nezavisnog tijela koje bi
nadgledalo poštovanje tih prava".
ZAGREB - Turski predsjednik Suleyman Demirel stigao je danas
poslijepodne u službeni posjet Hrvatskoj.
Predsjednika Demirela i članove državnog izaslnstva na zagrebačkom su
aerodromu turskog predsjednika dočekali zamjenik ministra vanjskih
poslova dr. Ivo Sanader, hrvatski veleposlanik u Turskoj Hidajet
Biščević, turski veleposlanik u Hrvatskoj Yueksel Sojlemez, pročelnik
predsjednikovog vojnog kabineta general Zvonimir Črvenko i zapovjednik
zbornog područja Zagreba general Ivan Basarac.
SPLIT - Turski predsjednik Suleyman Demirel izjavio je poslijepodne u
splitskoj zračnoj luci da je zadovoljan što se susreo s turskim
pripadnicima UNPROFOR-a u Zenici, kao i s predstavnicima Armije BiH.
Predsjednik Republike Turske, koji je danas trebao posjetiti
Sarajevo, boravio je u petosatnom posjetu Zenici.
Novinarima je na splitskom aerodromu izrazio nezadovoljstvo što nije
uspio ni njegov drugi pokušaj da posjeti glavni grad BiH.
ANKARA - Turska je optužila UN da nisu osigurali zrakoplov za turskog
predsjednika Sulejmana Demirela, koji je jutros morao odgoditi
predviđeni posjet Sarajevu, kaže se u predsjedničkom priopćenju iz
Ankare.
Dužnosnici UN-a odbili su rezervirati letjelicu za posjet turskog
predsjednika Sarajevu zbog sigurnosnih razloga, "iako predsjednik
Demirel nije tražio takva jamstva" za put prema Sarajevu, dodaje se u
priopćenju.
Ovo je drugi put da predsjednik Demirel odgađa posjet Sarajevu. U
srpnju prošle godine putovanje je također odgođeno zbog sigurnosnih
razloga.
BEČ - Velike sile nisu izgubile nadu da će uspjeti uvjeriti
srbijanskoga predsjednika Slobodana Miloševića da podrži najnoviji
mirovni plan za BiH, te će se ovaj tjedan s njime ponovno sastati,
izjavio je u ponedjeljak u Beču britanski ministar vanjskih poslova
Douglas Hurd (Daglas Hrd).
Hurd, koji se u Beču sastao s dužnosnicima Organizacije za sigurnost
i suradnju u Europi (OESS), rekao je novinarima kako će se dužnosnici
Kontaktne skupine u srijedu vratiti u Beograd na daljnje razgovore s
Miloševićem.
Britanski, francuski i njemački dužnosnici o tom su planu sa
srbijanskim čelnikom razgovarali prošlog četvrtka.
Detalji o tom sastanku držani su u tajnosti, ali europski diplomati
danas su izjavili kako je Milošević odbio dogovor.
LONDON - Srbija je ponovno odbacila mirovni plan Kontaktne skupine
tijekom razgovora u Beogradu koji su održani prošli tjedan, izjavili
su danas europski diplomati u Londonu i dodali kako rastu strahovi da
bi se mogao proširiti rat na prostoru bivše Jugoslavije.
Diplomati tvrde da misija francuskih, njemačkih i britanskih
dužnosnika, koji su prošli tjedan posjetili Beograd kako bi uvjerili
predsjednika Srbije Slobodana Miloševića da prihvati mirovni plan,
nije uspjela.
"Milošević nije promijenio svoje stajalište. Vrlo smo zabrinuti i
počinjemo gubiti nadu da možemo spriječiti rasplamsavanje i širenje
sukoba," rekao je za Reuter jedan diplomat koji je želio ostati
anoniman.
BRUXELLES - Proširenje Sjevernoatlantskog saveza na istok, odnosi
NATO-pakta i Rusije i moguća pomoć te vojne organizacije pri
povlačenju "plavih kaciga" iz zemalja bivše Jugoslavije, bile su teme
današnjeg sastanka Vijeća NATO-saveza kojem je bio nazočan i američki
potpredsjednik Al Gore, javlja France presse.
Nakon sastanka, Gore je podsjetio da se američka vlada usprotivila
ukinuću embarga na oružje zemljama bivše Jugoslavije, te je angažirala
svoje vojnike za moguću akciju povlačenja Zaštitnih snaga.
BRUXELLES - SAD su danas izrazile snažnu podršku glavnom tajniku
NATO-a Willy Claesu, unatoč optužbi da je umješan u korupcijski
skandal.
"SAD imaju puno povjerenje u glavnog tajnika Willy Claesa", priopćio
je novinarima američki potpredsjednik Al Gore nakon što se s Claesom
sastao u sjedištu Sjeveroatlantskoga saveza.
Čelnik NATO-a izvrgnut je u Belgiji sve većim kritikama, nakon što su
vlasti prošli tjedan objavile da je njegova Socijalistička stranka pod
istragom u vezi s navodnim mitom od 50 milijuna franaka kojim se 1988.
godine kanilo osigurati državni ugovor o kupnji talijanskih vojnih
helikoptera.
BEČ - Glavni tajnik UN Butros-Butros Gali u ponedjeljak je u Beču
istaknuo kako vjeruje da će Ujedinjeni narodi naći rješenje za
završetak balkanskog sukoba, ali nije rekao kada, prenosi agencija AP.
Govoreći o sukobu na Balkanu, Ghali je rekao da rješenje zahtjeva
neprestani dijalog i napore za ostanak UNPROFOR-a na području bivše
Jugoslavije, jer će njegova nazočnost "pomoći da zaustavimo sukob i
... nađemo mirno rješenje."
Glavni tajnik je rekao kako je svjestan poteškoća i pritom je
spomenuo zahtjev hrvatske vlade da se mirovne snage UN-a povuku nakon
31. ožujka, te najave zemalja čiji su vojnici raspoređeni u sastavu
UNPROFOR-a u BiH da će povući svoje postrojbe bude li ukinut embargo
na oružje.
On je izjavio kako postoji politička volja u Ujedinjenim narodima da
'plave kacige' nastave svoju misiju na području bivše Jugoslavije.
BUKUREŠT - Rumunjski su graničari zaplijenili 30 tona benzina od
krijumčara koji su namjeravali gorivo prebaciti u Srbiju, priopćio je
danas glasnogovornik pogranične službe Dumitru Mokanu.
Rumunjski mediji javljaju da su u pograničnom području posljednjih
mjeseci naglo porasle cijene roba koje se krijumčare preko Dunava u
Srbiju.
SARAJEVO - Posada njemačkog zrakoplova je u ponedjeljak, dok se
letjelica spuštala na sarajevski aerodrom, opazila da je na njih
usmjeren protuzrakoplovni radarski sustav bosanskih Srba, doznaje se
iz izvora UN.
Zrakoplov, koji ima uređaje za otkrivanje neprijateljskih radara,
prevozio je humanitarnu pomoć za opkoljeni grad, priopćili su izvori
UN. Na zrakoplov nije otvorena vatra.
SARAJEVO - NATO istražuje izviješće da je srpski protuzrakoplovni
radar pratio njemački teretni zrakoplov tipa C-160 pri slijetanju u
sarajevskoj zračnoj luci, izjavio je vojni glasnogovornik UN-a.
"Njemački zrakoplov je otkrio da je na njih bio usmjeren radar
raketnog sustava zemlja-zrak", izjavio je glasnogovornik UN-a pukovnik
Gary Coward (Geri Kauvard), koji je dodao kako se taj slučaj
istražuje.
MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin zakazao je za utorak sastanak
s ministrom vanjskih poslova Andrejem Kozirevim i ostalim visokim
dužnosnicima Ministarstva vanjskih poslova.
Na sastanku će se "otvoreno razgovarati o najvažnijim temama vanjske
politike", prenosi agencija Itar i dodaje da je riječ o odnosu Rusije
s NATO-savezom, ZND-om i međunarodnim organizacijama.
DUBLIN - Irski ministar vanjskih poslova Dick Spring u ponedjeljak je
otputovao u SAD kako bi dobio potporu Washingtona za mirovni proces
što je počeo između Engleske, Republike Irske i Sjeverne Irske.
Springov posjet omogućit će slično putovanje premijera Johna Burtona,
do kojeg bi trebalo doći 17. ožujka.
MOGADISHU - Američki i talijanski marinci danas su se u većem broju
počeli iskrcavati u mogadiškoj zračnoj luci pripremajući se za početak
akcije "Zajednički štit" - evakuacije pripadnika mirovnih snaga UN-a
iz Somalije.
Ukupno 1.800 američkih i 400 talijanskih marinaca trebaju se iskrcati
da bi zaštitili povlačenje 1.500 pakistanskih i bangladeških
pripadnika UNSOM-a s uzletišta i iz luke glavnog grada Somalije.
SIDON - Izraelski patrolni brodovi danas su otvorili strojničku paljbu
na južni dio libanonske obale kako bi održali blokadu na dijelu
sjeverno od izraelske granice, javlja agencija AP (Asošiejtid Pres) ne
navodeći pojedinosti o tom događaju.
Izrelski čelnici izjavili su da blokadom žele prisiliti vladu u
Bejrutu da stavi pod kontrolu Hezbolah i ublaži ograničenja kretanja
koja libanonska vojska nameće stanovništvu tzv. sigurnosnog područja
na jugu zemlje.
(Hina) bar fp
271755 MET feb 95
27HHMM MET feb 95
(Hina) bar fp