FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

STOLJEĆE AMERIČKOG FILMA: NAKON ZVUČNOG FILMA, BOJE I VELIKOG EKRANA NA REDU SU SPECIJALNI EFEKTI

Autor:
NA REDU SU SPECIJALNI EFEKTI WASHINGTON, 24. veljače (Hina/AFP) - Stoljeće nakon gotovo istovremenog rođenja u Europi i Americi, film u SAD-u doživljava četvrtu tehnološku revoluciju - elektronske specijalne efekte, nakon što je asimilirao tri prethodne - zvučni film, boju i veliki ekran. "Kompjutor će uskoro biti dio filmske opreme, jednako kao kamera", izjavio je nedavno Robert Zemeckis, jedan od prvih korisnika "slika koje proizvodi kompjutor" (IGO) i to u filmu "Forrest Gumpu", velikom favoritu za filmske nagrade Oscar koje će se dodijeliti krajem ožujka u Los Angelesu. Već je 1981. godine Francis Ford Coppola izumio "elektronski film" snimajući raskošni musical "Jedan od srca" sa složenom kombinacijom filmskih i video tehnologija, koju koristi televizija, vječna suparnica i partnerica sedme umjetnosti. "Proizvodeći numeričke slike, bez fizičkih referenci, polazeći od apstraktnih elemenata, IGO nam je u stanju pokazati stvari o kojima još nismo čak ni sanjali", smatra Reuben Gilmore, povjesničar filma iz New Yorka. "IGO predstavlja novi temeljni prijelom u sistemima prikazivanja", dodaje on. Film je doživio svoj prvi "temeljni prijelom" pojavom zvučnog filma. Godine 1926. Alan Crosland ostvaruje za kompaniju Warner Bros "Don Juana", prvi kome je pridodata sinhrono snimljena glazba. Sljedeće godine snima "Pjevača jazza", prvi govorni film u potpunosti ozvučen u kojem Al Jolson izgovara čuvenu frazu: "Još niste ništa čuli". Godine 1928. "Big Five" - pet glavnih producentskih kuća u Hollywoodu (MGM, Universal, Paramount, First National i Producers' Distributing Corp.) usvajaju sustav Western Electric sa superpozicijom filmske vrpce i zvučnog zapisa. "Nova tehnologija urodit će novim žanrom, tipično američkim, musicalom", naglašava Reuben Gilmore. Drugi "prijelom" - boja, koja se pojavljuje na ekranu 1926. godine kad pronalazač Herbert Kalmus uvjeri redatelja Alberta Parkera da upotrijebi bikromatski postupak (dvije boje koje se preklapaju na ekranu), pronađen 1917. godine - "technicolor". Parker ga koristi za snimanje "Crnog gusara" s Douglasom Fairbanksom. Godine 1935. Kalmus pronalazi trobojni technicolor i Rouben Mamoulian snima "Becky Sharp". Postupak kulminira 1939. godine s "Prohujalo s vihorom", sjajnom freskom koju je režirao Victor Fleming. U konkurenciji s televizijom, način izričaja istovremeno blizak i radikalno drugačiji koji se pojavio pedesetih godina, film se ponovno pronalazi treći put. Godine 1962. Henry Hathaway, John Ford i George Marshall snimaju "Osvajanje Zapada" u "cinerami", projekciji na veliki ekran sinhroniziranim projektorima što je tridesetih godina pronašao Fred Waller, direktora odjela za "specijalne efekte" pri Paramountu. Predstavljen 1939. godine u New Yorku pod imenom "Vitarama", adaptiran za vrijeme Drugog svjetskog rata kao simulator za vježbe gađanja, uređaj kasnije usvoja čitava profesija prije nego mu konkurira sličan sistem - "cinemascope". "Postupak, koristeći prostor i boju, na kojem se zasniva superprodukcija kao što je film "Deset zapovijedi" Cecila B. De Millea, koji ostaje do današnjih dana karakteristika Hollywooda", kaže Gilmore. Ta težnja za sve uvjerljivijim prikazivanjem stvarnosti završava, logično, stereoskopskim slikama i "3-D", pokušajima namijenjenim pružanju iluzije treće dimenzije. Do naših dana patentirano je 200 postupaka ali nijedan nije zadovoljio. Čini se da se taj san ostvaruje šezdesetih godina pojavom holografskih slika koje se prenose laserskom zrakom. (Hina) bnš 241208 MET feb 95 24HHMM MET feb 95

(Hina) bnš

An unhandled error has occurred. Reload 🗙