ZAGREB, 22. veljače (Hina)
BRUXELLES - Europska unija je danas izrazila spremnost da u program
pomoći zemljama srednje i istočne Europe uključi i Hrvatsku.
Glasnogovornik Europske komisije, izvršnog organa EU, kazao je
novinarima kako je došlo vrijeme da se Hrvatsku uključi u taj program
i s njom započnu pregovori o suradnji i sporazumu o trgovinskoj
razmjeni.
"Sada je pravo vrijeme", naglasio je glasnogovornik komisije.
U nastavku konferencije on je upoznao novinare s detaljima
jučerašnjeg posjeta europskog povjernika za vanjsku politiku Hansa
van den Broeka Hrvatskoj.
Glasnogovornik je kazao kako se Van den Broek nada da će se hrvatska
vlada predomisliti glede odluke o neprodužavanju mandata mirovnim
snagama UN-a na svom teritoriju, koji istječe 31. ožujka.
EU opovrgava bilo kakvu vezu između uključivanja Hrvatske u program
PHARE, namijenjen pomoći bivšim komunističkim zemljama istočne Europe,
s odlukom o otkazu mandata UNPROFOR-a, no nezavisni politički
analitičari drže da EU želi time zadobiti određeni utjecaj, navodi u
svom izvješću Reuter.
MUENCHEN - Hrvatski premijer Nikica Valentić sastao se u srijedu, u
sklopu dvodnevnog posjeta Bavarskoj, s bavarskim premijerom Edmundom
Stoiberom.
Premijer Valentić rekao je kako još ove godine očekuje političko
rješenje sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. "Ne želimo novi rat i
učinit ćemo sve da ga spriječimo", rekao je Valentić povodom hrvatskog
otkaza mandata UNPROFOR-u.
Stoiber je rekao kako bi bilo dobro da otkazivanje UNPROFOR-u pokrene
pat poziciju, no očitovao se protiv vojnog vraćanja područja pod
srpskom okupacijom.
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate
Granić primio je danas veleposlanika Sjedinjenih Država Petera
Galbraitha na njegov zahtjev.
Kako je priopćeno iz Ministarstva vanjskih poslova, dr. Granić i
veleposlanik Galbraith razgovarali su o stanju na okupiranim
područjima Republike Hrvatske, o odluci Republike Hrvatske o završetku
mandata UNPROFOR-a, te o mogućem razvoju događaja u Republici Bosni i
Hercegovini nakon srpskog odbijanja posljednjih međunarodnih
diplomatskih inicijativa.
Zajedničko stajalište hrvatske i američke strane bilo je da se
koristeći prednosti dobrih odnosa dviju država nastavi tijesna
suradnja u traganju za rješenjima koja bi dovela do nastavka pregovora
a kroz njih i do miroljubive reintegracije okupiranih područja
Republike Hrvatske. Posebno je bilo riječi o nastojanjima da što prije
dođe do pravednog mira u susjednoj Republici Bosni i Hercegovini, te o
podršci SAD i RH jačanju Federacije BiH, kaže se u priopćenju
Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske.
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova RH dr. Mate
Granić primio je danas izaslanstvo Parlamenta Islamske Republike Iran
koje je vodio član Predsjedništva Parlamenta hodžatoleslam Movahedi
Savoji, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova.
Razgovoru su bili nazočni iranski veleposlanik Mohamad Džavad Asaješ
Zarči i pomoćnik ministra vanjskih poslova Smiljan Šimac.
Razgovarali su o stanju na okupiranim područjima Republike Hrvatske i
razlozima za odluku o okončanju mandata UNPROFOR-a, o stanju u Bosni i
Hercegovini i provedbi Washingtonskih sporazuma te o bilateralnim
odnosima Irana i Hrvatske.
Hodžatoleslam Savoji naglasio je podršku Irana suverenitetu i
integritetu Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine, kao i
čvrstu podršku uspostavi Federacije Hrvata i Bošnjaka-Muslimana i
njezinom povezivanju s Hrvatskom.
VARŠAVA - Zamjenik ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske dr.
Ivo Sanader, koji je u službenom posjetu Republici Poljskoj, sastao se
u Varšavi s predsjednikom Komisije za vanjske poslove Sejma prof.
Bronislawom Geremekom, priopćeno je iz hrvatskog veleposlanstva u
Varšavi.
U razgovoru kojem je bio nazočan i veleposlanik RH u Varšavi dr. Ivan
Brnelić, dr. Sanader je iznio hrvatska stajališta i prijedloge za
rješenje krize na prostoru bivše Jugoslavije te upoznao prof. Geremeka
s uzrocima velikosrpske agresije.
Razmijenjena su mišljenja o budućoj suradnji parlamenata dviju država
kao i o suradnji u okviru Srednjoeuropske inicijative u iznalaženju
novih rješenja kojima bi se zaustavila kriza u Hrvatskoj i BiH.
Prof. Geremek izrazio je razumijevanje za hrvatska stajališta te se
zauzeo za jačanje suradnje između Poljske i RH u okviru europskih
asocijacija, a osobito je naglasio potrebu čvršćih kulturnih,
znanstvenih i gospodarskih veza između dviju država, što je sa
zadovoljstvom prihvaćeno.
ZAGREB - Predsjednik saborskih Klubova zastupnika HDZ-a Ivan Milas
razgovarao je danas u Zagrebu sa zastupnikom njemačkoga Bundestaga dr.
Andreasom Schockenhoffom (Šokenhof).
Milas je gosta iz Njemačke upoznao s razlozima hrvatske odluke o
otkazu mandata UNPROFOR-a naglasivši da Zaštitne snage u Hrvatskoj
nisu izvršile svoje zadaće nego cementiraju stanje na okupiranim
područjima Hrvatske dajući faktičku materijalnu, političku i moralnu
podršku sprskoj pseudo-državi u Hrvatskoj čemu će, kako je rekao,
Hrvatska svojom odlukom učiniti kraj .
On je naglasio da Hrvatska nakon odlaska UNPROFOR-a ne namjerava
pokrenuti vojnu akciju za povrat okupiranih teritorija u
ustavno-pravni sustav zemlje nego da će taj problem rješavati na miran
način.
Zastupnik Schockenhoff je naglasio da je zahtjev Hrvatske za
uspostavom vlastitih međunarodno priznatih granica posve legitiman
dodavši da u Njemačkoj ipak postoji bojazan od ponovnog izbijanja rata
u Hrvatskoj.
Schockenhoff se posebno zanimao i za odnos Hrvatske prema BiH kao i
odnose Hrvata i Muslimana na što je Milas rekao da Hrvatska podržava
cjelovitu BiH, stoji iza washingtonskih sporazuma i
hrvatsko-muslimanske Federacije BiH kao i njene konfederacije s
Hrvatskom.
RIM - Papa Ivan Pavao II. pozdravio je danas, tijekom opće
audijencije, mnoge hrvatske hodočasnike, među kojima i oko 30
hrvatskih gospodarstvenika.
"Srdačno pozdravljam sve drage hrvatske hodočasnike", kazao je papa
Ivan Pavao II. obraćajući im se u velikoj dvorani Pavla VI. u Vatikanu.
"Osobito pozdravljam skupinu hrvatskih gospodarstvenika koji
su mi došli zahvaliti za moj pastorski pohod u rujnu prošle godine
Zagrebu, koji je pokrenuo cijelu Hrvatsku. U svojem srcu čuvam
predivne uspomene na one nezaboravne sate provedene s dragim hrvatskim
pukom. Molim svemoćnoga Boga da taj milosni događaj urodi obilnim
plodovima duhovnoga i materijalnoga napretka i toliko željenoga mira u
pravdi, i to ne samo u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, koje su
udarene strašnim bičem rata, nego i na cijelom području jugoistočne
Europe", rekao je Ivan Pavao II.
MINSK - Završavajući danas svoj dvodnevni posjet Bjelarusu ruski je
predsjednik Boris Jeljcin izjavio da su se dvije zemlje odlučile za
novi tempo integracije među članicama ZND-a.
U govoru koji je održao u Akademiji znanosti u Minsku, Jeljcin je
ponovo izložio zamisao o dvije razine povezivanja između zemalja
ZND-a, prema kojoj bi Rusija, Kazahstan i Bjelarus bile uže povezane
od ostalih devet članica.
"Prošle je godine integracija postala dominantnom temom unutar ZND-a,
a Rusija i Bjelarus su izabrale njezinu najveću brzinu", kazao je
ruski predsjednik.
Jeljcin i bjelaruski predsjednik Aleksandar Lukačenko u utorak su
potpisali okvirni sporazum o prijateljstvu i suradnji i niz drugih
akata, uključujući i sporazum o zajedničkom nadzoru vanjskih granica
ZND-a.
"Naše su države zauzele odlučan kurs prema zajedničkom tržištu roba,
usluga, kapitala, radne snage kao i prema suradnji u ulaganjima,
industriji i financijama", naglasio je Jeljcin.
TIRANA - Albanija i SAD održat će tijekom sljedećeg mjeseca još jednu
zajedničku vojnu vježbu, javio je danas Radio Tirana.
Albanija i SAD nedavno su održale zajedničke vježbe u albanskom gradu
Gjirokastru (Đirokastar) i manevre "Sarex 95".
Prošlog je tjedna u Albaniji boravilo visoko američka vojno
izaslanstvo i s domaćinima se dogovorilo o pojedinostima nove
zajedničke vojne vježbe.
PARIZ - Francuska je optužila četiri američka diplomata i još jednog
američkog građanina za političku i ekonomsku špijunažu, te je od njih
zatražila da napuste zemlju, izvijestio je u srijedu dnevnik Le Monde.
Ministar unutarnjih poslova Charles Pasqua napisao je u pismu od 18.
veljače predsjedniku Mitterandu da je njih petoro radilo za CIA-u i da
su krivi za "djela upletanja", među kojima su i pokušaji vrbovanja
pomoćnika vladinih ministara, piše Le Monde.
U pismu se kaže da su otkriveni u dugoj i detaljnoj istrazi francuske
protuobavještajne službe.
BONN - Njemačka je vlada u srijedu odredila koje će postrojbe
sudjelovati pri mogućem povlačenju UN-a iz BiH.
Kako je glasnogovornik njemačke vlade Dieter Vogel rekao novinarima,
postrojbe će imati ukupno 2000 vojnika. Vojska će staviti na
raspolaganje poljsku bolnicu, dva spasilačka centra zatim sigurnosne
snage te snage za pružanje podrške pri povlačenju. Osoblje će činiti
600 ljudi.
Zrakoplovstvo će staviti na raspolaganje šest do osam ECR-Tornada,
najviše šest Tornada za optičko izviđanje i najviše 12 transportnih
zrakoplova te 600 ljudi.
Mornarica će staviti na raspolaganje jednu minolovačku postrojbu sa 6
brodova, jednu postrojbu brzih brodova sa šest brzih brodova i Breguet
Atlantique strojeve za elektronsko izviđanje te 600 ljudi.
BUDIMPEŠTA - Mađarska mora voditi opreznu vanjsku politiku, jer se
zbivanja na prostorima bivše Jugoslavije i Čečenije odražavaju i na
Mađarsku - izjavio je u srijedu mađarski ministar vanjskih poslova
Laszlo Kovacs.
Govoreći na sjednici mađarskoga Parlamenta o vanjskoj politici,
Kovacs je rekao kako mađarsku vanjsku politiku s jedne strane uvjetuje
odnos sa susjednima i istočnoeuropskim državama, a s druge strane
odnosi sa Europskom unijom i NATO-paktom. S tim u svezi on je spomenuo
i prepreke koje se javljaju kad istočnoeuopske države žele članstvo u
Europskoj uniji.
Govoreći o tome, on je istaknuo kako je malo vjerojatno da će
Mađarska biti primljena u Europsku uniju prije 1998. godine, dok je u
svezi s prijemom u članstvo NATO-a stanje jednostavnije. Uz potrebu da
se osuvremeni mađarska vojska i ispune drugi kriteriji, potrebani za
ulazak u taj vojni savez, nema drugih poteškoća pa zato nije
isključeno da će Mađarska možda već 1996. godine postati članicom
NATO-a, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova.
BEČ - Petočlana skupina Organizacije za europsku suradnju i sigurnost
(OESS) otputovala je u srijedu u Čečeniju kako bi proučila tamošnje
stanje ljudskih prava.
Skupina, koju vodi švicarski diplomat Lorenzo Amberg, održat će
dvodnevne razgovore u Moskvi prije odlaska u Čečeniju, kaže se u
priopćenju OESS-a, objavljenom u Beču.
DAMASK - Sirija je ocijenila danas kako bi odbijanje Izraela da
potpiše Ugovor o neširenju nuklearnog oružja moglo ugroziti napredak u
sirijsko-izraelskim mirovnim pregovorima.
"Nema dvojbe da će izraelsko odbijanje potpisivanja Ugovora o
neširenju nuklearnog oružja izbaciti regiju iz ravnoteže... Ono
ugrožava mirovni proces i političke napore koji ga unapređuju", piše
vladin dnevnik Tišrin.
(Hina) dh dh
221807 MET feb 95
22HHMM MET feb 95
(Hina) dh dh