Nadnaslov:Godinu dana od uvođenja grčke gospodarske blokade
Makedonije
Naslov: Pod teškim teretom grčke blokade
Podnaslov:Makedonsko gospodarstvo u dubokoj je krizi godinu dana od
uvođenja grčke blokade - uvedene pod optužbom uzurpiranja
imena i nacionalnih simbola - koja ju je prisilila na
potpuno preusmjeravanje trgovinske razmjene. Godišnji
troškovi blokade procjenjuju se na pola milijarde dolara,
a njene posljedice bilježe se kako u padu industrijske
proizvodnje tako i rastom inflacije i nezaposlenosti.
Piše: Alain NAVARRO, AFP
SKOPJE - Makedonija uranja u duboku krizu nakon godinu dana grčke
blokade koja ju je prisilila da preusmjeri sve svoje razmjene i
nametne drugačiji način života svojim stanovnicima, njih dva milijuna.
No, odluka Grčke da pribjegne gospodarskim mjerama 16. veljače 1994.
godine protiv svoje balkanske susjede koju optužuje da uzurpira ime i
simbole njezina isključivog nasljedstva, nije modificirala politiku te
bivše jugoslavenske republike.
Prema navodima Dimitra Berceva, direktora gospodarskog odsjeka
makedonskog ministarstva vanjskih poslova, godišnji troškovi blokade
procjenjuju se na pola milijarde dolara u memorandumu podnijetom
Europskoj komisiji glede sudskog procesa protiv Grčke pred Europskim
sudom pravde.
Prva posljedica embarga bila je presjecanje pupčane vrpce između
Skopja i Soluna, velike grčke luke na Egejskom moru. Dovod nafte je
tako prekinut, kao što su prekinute i jedine željezničke veze te
zemlje.
Mjera je tim teže primljena što je strateška os sjever-jug, preko
doline Vardara, koja povezuje Mediteran sa srednjom Europom, već
zapriječena međunarodnim sankcijama protiv Srbije, glavnog trgovinskog
partnera prije nezavisnosti.
Sve je krenulo nizbrdo. Industrijska proizvodnja pala je za 9,5%
1994. godine, s dvije trećine tvornica koje rade sa samo 40% svojih
kapaciteta, inflacija je dosegla 123,9%, stopa nezaposlenosti iznosi
38,3%, sa 185.000 nezaposlenih.
Stoga je Makedonija preusmjerila svoje trgovanje s istoka na zapad.
Razmjene su krenule poprečnim, neprilagođenim putevima, preko Bugarske
i Albanije. Turski, talijanski ili slovenski proizvodi zamijenili su
grčku robu.
Međunaslov: Gospodarstvu prijeti urušavanje
No, premašaj troškova je ogroman. Upućivanje tone nafte preko Soluna
stajalo je 19 dolara; sad stoji 57 dolara, prego Burgasa u Bugarskoj.
Drugi su primjer troškovi izvoza hladnjaka "Frinko" koji su porasli sa
125 na 187 dolara po toni.
Čekanja na granicama također su znatna: do 15 sati u Gjuševu a 3 dana
u Zlatarevu, graničnim prijelazima s Bugarskom, a ponekad tjedan dana
na pretrpanom mostu Giurgiu koji nadvisuje Dunav između Bugarske i
Rumunjske.
Makedonci, čija je kupovna moć pala, s BNP-om po stanovniku koji je
pao s 1.078 dolara 1990. godine na 640 dolara 1994. godine, trebali su
se prilagoditi i sutrašnjici bez iluzija mlade nezavisnosti.
Građani su se čvršće povezali sa svojim rođacima na selu, a neki su
se i vratili na selo. Jer Makedonija, čiji je doprinos bivšoj
Jugoslaviji iznosio samo 5%, još je poljoprivredna zemlja, gotovo
samodostatna.
Usporedno gospodarstvo također se razvilo, kao što je iznikla i
mafiozna elita koja vuče profit iz svih vrsta krijumčarenja, posebno
kršeći embargo protiv Srbije, prema navodima europskih promatrača na
licu mjesta.
Međunarodna pomoć također je počela pritjecati, s očekivanom
deblokadom kredita MMF-a u visini 50 milijuna dolara, i pomoći od 23
milijuna ECU-a (1 ECU = 1,21 dolara) odobrene krajem prošle godine od
strane Europske komisije u okviru programa PHARE.
No najboljeg odvjetnika Makedonija je našla u velikom međunarodnom
financijašu Georgesu Sorosu koji je, pred komisijom američkog
Kongresa, izjavio da "makedonskom gospodarstvu prijeti urušavanje pod
težinom grčke blokade".
"A ako Makedonija potone, imat ćemo treći balkanski rat", upozorio je
on.
(Hina) bnš br
151033 MET feb 95
15HHMM MET feb 95
(Hina) bnš br