Naslov: Europska unija zatvara vanjske granice
Podnaslov:Nakon što 26. ožujka dođe do dogovorenog nestajanja
državnih granica među članicama EU, potpisnicama
Schengenskog ugovora, unutarnje državne granice će, za
promet roba i ljudi, nestati, ali će se zato na vanjskim
granicama EU kontrola pooštriti pa bi tako i građanima
Hrvatske uskoro moglo biti teže ulaziti u Italiju i
Austriju.
Piše: Nevio LUKŠIĆ, AR
RIM - Hoće li uskoro hrvatskim građanima biti teže ulaziti u Italiju i
Austriju? To pitanje je logički slijed onoga što će se dogoditi unutar
zemalja Europske unije poslije 26. ožujka kada će među njima nestati
granice, ali će zato biti pooštrena kontrola na vanjskima. Naime, od
26. ožujka će ne samo roba nego i ljudi moći prelaziti iz države u
državu, članice Europske unije, bez ikakvog zaustavljanja na, sada već
imaginarnim, državnim granicama. Od toga dana stupa na snagu
Schengenski ugovor, koji su potpisale devet od 15 članica EU. Premda
su taj ugovor potpisale Italija, Belgija, Njemačka, Grčka, Francuska,
Španjolska, Portugal, Luksemburg i Nizozemska, samo će njih sedam od
ožujka ukinuti unutarnje granice i za promet osoba, dok će Italija i
Grčka još neko vrijeme ostati izvan tog Schengenskog kluba.
Premda ga je Italija potpisala još 1990. godine, ugovor iz Schengena
tek je u rujnu 1993. godine ratificiran od strane Parlamenta, što
znači da se tek 1994. godine moglo započeti s pripremama za dan bez
granica. Ukinuće unutarnjih granica znači pooštravanje vanjskih.
Francuska, uz ostalo i iz straha od islamskog terorizma, posebno je
zahtjevna kada je riječ o kontroli na graničnim prijelazima država
koje graniče s onima izvan EU-a. Primjerice, iz Italije u Francusku će
se moći prolaziti bez ikakva zaustavljanja samo ako Pariz bude siguran
da se u Italiji nalaze osobe s regularnom dozvolom boravka.
Italija mora donijeti neke zakonske izmjene, ali i tehničke, u
prometu morem, kopnom i zrakom, da bi i djelatno ušla u Schengenski
klub. Ona mora izmijeniti zakon o imigrantima. Uz ostalo, mora ukinuti
pravo imigrantima da se sa slobode u Italiji žale na odluku o
protjerivanju. Od odluke do njezine sudske pravomoćnosti prođe dosta
vremena tijekom kojeg se imigrantu bez dopuštenja boravka lako izgubi
trag.
Međunaslov: Ispunjavanje uvjeta i pooštravanje kontrole
Italija se, osim toga, mora uključiti u središnji informativni sustav
- SIS (informativni sustav Schengen), u koji stižu svi podaci o
kontrolama na vanjskim granicama zemalja EU-a, o vizama iz konzulata
itd. Sve države potpisnice tog ugovora kojim se ukidaju unutarnje
granice u Europi moraju slati u banku podataka sve što se odnosi na
sigurnost, na kretanje ljudi koji nisu državljani 'schengenskih'
država itd. kako bi ih mogle koristiti u suzbijanju kriminala.
Talijanske zrakoplovne luke također još nisu prilagođene schengenskim
zahtjevima. Naime, zrakoplovi na relaciji Pariz-Rim, primjerice,
trebali bi slijetati na prostor za unutarnje, a ne međunarodne letove.
Takvi izlasci za putnike 'schengenskih' država još nisu učinjeni u
talijanskim zrakoplovnim lukama.
Optimisti kažu da bi Italija za sve to mogla biti spremna već u
svibnju, dok oprezniji, budući da se ne zna hoće li se uskoro
raspustiti Parlament koji treba donijeti i neke zakonske izmjene,
govore o početku sljedeće godine. U svakom slučaju i Italija će se
ubrzo prilagoditi zahtjevima, što znači da će i kontrole na
slovensko-talijanskoj granici biti pooštrene.
Još se ne zna da li će Italija uvesti vize za slovenske i hrvatske
građane, no u ministarstvu vanjskih poslova Italije uvijek su isticali
da će se u Italiju moći i dalje dolaziti bez viza. Austrija, koja je
od ove godine postala članicom EU-a, Schengenski ugovor će potpisati
sljedećeg mjeseca što znači da će i ona najvjerojatnije pooštriti
kontrolu na svojim jugoistočnim granicama.
(Hina) br
141054 MET feb 95
141054 MET feb 95
(Hina) br