odluku o otkazu UNPROFOR-u krajem ožujka.
"Ta je odluka čvrsta i nemamo je namjere mijenjati", istaknuo je u
ponedjeljak u Washingtonu hrvatski veleposlanik u SAD-u Petar
Šarčević.
Upitan na zajedničkoj press konferenciji s veleposlanikom BiH Svenom
Alkalajem postoji li mogućnost kompromisa u pogledu te odluke,
Šarčević je podsjetio da UNPROFOR nije ispunio svoj mandat u
Hrvatskoj, prognanici nisu vraćeni u svoje domove, a pobunjeni Srbi ne
samo da nisu razoružani, nego i napadaju BiH s okupiranih područja
Hrvatske.
Pri tom je naglasio da će odlaskom UNPROFOR-a, na čiji su se račun
izdržavale pobunjene srpske snage u Hrvatskoj, teret financiranja Srba
s okupiranih područja pasti na leđa Miloševića.
Upitan na čemu Hrvatska temelji svoju procjenu da se "Vukovar neće
ponoviti", veleposlanik Šarčević je odgovorio da je "ravnoteža snaga
danas drugačija nego 1991. godine", te da su među drugim razlozima
takve procjene i to što su ekonomske sankcije imale učinka u Srbiji, a
i Milošević bi želio Srbiju uvesti u međunarodnu zajednicu. "U UNPA je
veliki broj Srba spreman živjeti u Hrvatskoj", dodao je.
Na više pitanja o teškoćama u funkcioniranju Federacije u BiH,
podjeli Mostara i željama 'velike Hrvatske', veleposlanik Šarčević
kazao je kako je "hrvatska potpora Federaciji u BiH najbolji dokaz da
se radi o špekulacijama", dodajući da suradnja Hrvatske i BiH može
jedino donijeti koristi i jednoj i drugoj državi.
Veleposlanik Alkalaj dodao je da postoje individualci koji zbog
svojih osobnih interesa pokušavaju potkopati Federaciju.
Obojica veleposlanika kazali su da postoji snažna volja na obje
strane da Federacija zaživi, te istaknuli da je financijska pomoć
važan čimbenik u unaprijeđenju Federacije. "Rješavanje pitanja
povratka prognanih i njihova smještaja svakako bi ublažilo napetosti",
naglasio je Alkalaj, napominjući da se tijekom idućih dana očekuju
daljnji koraci u provođenju minhenskog dogovora, kao što je imenovanje
arbitra.
On je upozorio na tragičnu humanitarnu situaciju u Bihaću i drugim
opkoljenim područjima BiH, istaknuvši da "veliki broj ljudi umire od
gladi" te dodao da bosanski i hrvatski Srbi s pobunjenim Muslimanima
stalno napadaju Bihać i gomilaju svoje snage radi novih ofenziva.
Tim povodom, iznio je Alakalaj, predsjednik BiH Alija Izetbegović
uputio je u ponedjeljak pismo američkom predsjedniku Billu Clintonu u
kojem je zatražio akciju radi olakšanja stanja u Bihaću.
Kazavši kako "ne vidi šansu da bosanski Srbi prihvate plan (Kontaktne
skupine)", Alkalaj je dodao da se zato mora postaviti rok Srbima nakon
čega bi, u slučaju neprihvaćanja, trebala uslijediti primjena mjera
predviđenih komunikeom ministarskog sastanka Kontaktne skupine u
srpnju prošle godine i odlučnih akcija poput jačanja sankcija, uporaba
zračnih udara i zaštita sigurnosnih zona.
Embargo na oružje mora se ukinuti nakon isteka roka, dodao je, a mora
uslijediti i međusobno priznanje SRJ i Hrvatske i BiH.
(Hina) ps sd
132234 MET feb 95
132234 MET feb 95
(Hina) ps sd