europski vrh, no Njemačka je tek drugorazredan izbor za strane
ulagače.
Do tog je zaključka došlo ministarstvo gospodarstva u studiji o
stranim ulaganjima širom svijeta, koja je objavljena u Bonnu.
Iz Njemačke je u vremenu od 1990. i 1993. godine poteklo 77
milijardi američkih dolara investicija, što je otprilike jednako
koliko iz Francuske (78 milijuna) ili Velike Britanije (76).
No istodobno u Njemačku je uloženo samo 9,9 milijardi američkih
dolara, što je znatno manje nego u Veliku Britaniju (81) ili Francusku
(47).
Ministarstvo gospodarstva upozorava, da se iz toga ne smiju izvlačiti
ishitreni zaključci.
Tako je npr. Japan u inozemstvo investirao oko 110 milijardi, a
privukao svega šest milijardi američkih dolara. No u Njemačkoj je i
preseljenje proizvodnje u inozemstvo pridonjelo negativnoj bilanci.
Njemačka neto-ulaganja u inozemstvu smanjila su se 1993. sa 24,8
milijardi njemačkih maraka na 18 milijardi njemačkih maraka. Inozemna
ulaganja u Njemačkoj povećala su se sa 4,6 na 5,1 milijardi njemačkih
maraka. Oko 84 posto njemačkih investicija ostalo je u Europi.
Njemačka je nakon SAD-a drugi ulagač u srednjoj i istočnoj Europi.
Više kapitala privukle su i zemlje u razvoju, prije svega u Aziji.
Diljem svijeta su se izravna ulaganja, nakon vrhunca 1990. godine,
smanjivala sa 200 na 150 milijardi američkih dolara godišnje. No
dugoročna usporedba pokazuje brzu globalizaciju svjetskog
gospodarstva. U pet godina od 1981. do 1985. u inozemstvo je uloženo
ukupno 41 milijarda dolara. Od 1986. do 1990. ta je brojka iznosila
154 milijarde američkih dolara. Samo u četiri godine od 1990. do 1993.
obujam je narasao na 688 milijardi američkih dolara.
(Hina) sap fp
070931 MET feb 95
070931 MET feb 95
(Hina) sap fp