O UTEMELJENJU ODBORA ZA MIRNU REINTEGRACIJU
je danas, u nastavku 23. sjednice, odlučivanje o Prijedlogu odluke o
utemeljenju Odbora za mirnu reintegraciju hrvatskih okupiranih
područja. Odlučivanje o toj točki, čiji je predlagatelj Odbor za
Ustav, poslovnik i politički sustav, a inicijator zastupnik Drago
Krpina, provest će se sljedeći tjedan, budući da danas zbog nedostatka
kvoruma to nije moglo biti učinjeno.
Rasprava o prijedlogu te odluke, koja je vođena i tijekom jučerašnje
sjednice, a nastavljena danas, pobudila je veliko zanimanje i brojne
istupe zastupnika.
Za osnivanje Odbora izjasnili su se među ostalim zastupnici HDZ-a
Milivoj Kujundžić, Ivan Milas, Zdenko Matešić, koji je uz ostalo rekao
da je Odbor potreba i obveza zastupnika s potpuno ili djelomično
okupiranih područja. Za osnivanje Odbora zauzeli su se i zastupnik manjina
Miroslav Kiš, Goran Granić (HSLS), kao i Ante Kutle (HDZ), prema čijem
se mišljenju može raspravljati i o nazivu i sastavu odbora ali ne i
potrebi jednog takvog tijela.
Dajući podršku osnivanju Odbora Željko Bušić (HDZ) istaknuo je da
Odbor naglašava mirnu reintegraciju, jer je to ponajviše želja samih
prognanika i zastupnika s tog područja. Marko Kvesić (HDZ) naglašava
da je osnovna zamisao prognanika bila osnivanje odbora, pododbora ili
komisije upravo stoga da bi svoje probleme mogli brže rješavati i to
putem zakonskih akata.
Osnivanje Odbora podržali su i Josip Pankretić (HSS) i Ljubomir Antić
(HSLS), koji drži da je mirna reintegracija jedan od temeljnih
problema s kojima se hrvatska država suočava. Ističući da je značajan
dio mirne reintegracije povratak prognanika i da bi to trebala biti
temeljna briga Odbora, Antić je kazao da su prognanici nezadovoljni i
zakonskim rješenjima, koja uređuju njihov položaj, i da rade na izradi
novog zakona kao i zakona koji bi im pomogao nakon povratka. Odbor bi
trebao biti servis koji bi toj najugroženijoj skupini u Hrvatskoj
pomogao da dođe do takvih zakona i prati kako se oni provode, kazao je
Antić. Franjo Zenko (HSLS) smatra da je problem više od 300 tisuća
prognanika problem za koji Sabor mora imati senzibilitet i da zato
treba biti osnovan odbor, koji bi se nazvao Odbor za prognanike i
njihov povratak.
Više je replika izazvao istup Slavka Degoricije (HND), koji drži da
je poslovnički upitno osnivanje tog odbora. Degoricija smatra da bi se
unutar matičnog odbora mogao formirati pododbor, ali i da se problem
neće riješti osnivanjem odbora ili pododbora. Stoga predlaže da Sabor
konstituira stručnu grupu čiji bi zadatak bio razraditi pristup,
osnove i temelje mirne reintegracije i razrješenja hrvatsko-srpskog
pitanja, a na temeljima Ustava, Ustavnog zakona, rezolucija Vijeća
sigurnosti i dokumenata koje su donijeli Vlada i Sabor.
Izjašnjavajući se načelno za osnivanje Odbora Ante Đapić (HSP) pita
ne preklapaju li se njegove ovlasti s drugim odborima pogotovo jer
nije jasno definirano što bi trebao raditi. Đapića smeta i naziv
odbora jer drži da se njime prejudicira rješenje, a smatra da bi se
Odbor trebao baviti pitanjima kako i na koji način, kada dođe do
reintegracije, pomoći život na tim područjima.
Milan Đukić (SNS) je rekao da neće dati glas za osnivanje odbora kako
je predloženo, ali se slaže sa osnivanjem odbora ili komisije, kako je
to predložio zastupnik Marko Kvesić, da to bude način iznalaženja
rješenja problema prognanika, priprema elaborata za povratak
prognanika na njihova ognjišta. Đukić je uz ostalo napomenuo da u
pitanjima reintegracije imamo državni pregovarački tim, a kada se
završi pregovarački proces, reintegracija će, kaže Đukić, trajati dugo
i bit će zadaća svih.
Ivan Matija (SDP) napominje da je pitanje hrvatsko-srpskih odnosa u
smislu reintegracije političko i državno pitanje, te da to kao i
povratak prognanika ne mogu biti prebačeni na saborski odbor nego na
sve zastupnike. Može se osnovati pododbor ili saborsko povjerensto,
ali, smatra Matija, u ovom trenutku ne bi trebalo ići na osnivanje
odbora, jer je to politički i državni zadatak svih faktora i snaga.
Govoreći na završetku višesatne polemične rasprave o izrečenim
dilemama, Drago Krpina je podsjetio da je ideja o pokretanju odbora stara
gotovo pola godine, a ideja da se odbor sada osnuje dolazi stoga jer se
otvara novo razdoblje za rješavanje najvažnijeg hrvatskog pitanja,
reintegracije okupiranih područja. Krpina je naglasio da Odbor, bude
li utemeljen, nema namjeru preuzeti bilo čiju ustavnu, zakonsku ili
političku odgovornost.
Komentirajući usporedbe Državnog odbora za normalizaciju
hrvatsko-srpskih odnosa i Odbora što ga on predlaže, Krpina je kazao
kako su intencije za osnivanje tih tijela različite.
Kada je riječ o hrvatsko-srpskim odnosima, oni su, rekao je Krpina,
definirani činjenicom da je Srbija okupirala četvrtinu hrvatskog
državnog teritorija i da Srbija ne želi od toga odustati. Mi se nemamo
namjeru baviti hrvatsko-srpskim odnosima izvan te činjenice, kazao je
Drago Krpina.
Kao jedan od problema s kojim će se Odbor baviti Krpina je naveo i
pitanje obnove. Ne bude li prihvaćen prijedlog o utemeljenju Odbora
skupina zastupnika, koja je do sada neformalno radila, nastavit će i
dalje djelovati, rekao je Krpina i istaknuo da Odbor, bude li
utemeljen, neće slijediti način djelovanja postojećih saborskih
odbora, odnosno neće se sastajati isključivo pred saborska zasjedanja.
(Hina) bm/bn ds
031406 MET feb 95
031406 MET feb 95
(Hina) bm/bn ds