LONDON - Hrvatska elektroprivreda i Europska banka za obnovu i razvoj
potpisale su u četvrtak u Londonu Ugovor o zajmu za projekt obnove
elektroenergetske mreže Hrvatske elektroprivrede. Jamac u tom
sporazumu je Vlada Republike Hrvatske.
Europska banka za obnovu i razvoj dat će HEP-u kredit u iznosu od 63
milijuna njemačkih maraka. Trajanje kredita je deset godina, a otplata
je u roku od sedam, uz odgodu plaćanja tri godine. Svrha kredita je
obnova je dijelova distribucijske elektroenergetske mreže, na
područjima koja su bila zahvaćena ratom, te jačanje financijskog
managementa i institucionalna reforma energetskog sektora.
Sredstva od toga kredita investirat će se u obnovu srednje i
niskonaponske elektroenergetske mreže u području Osijeka, Slavonskog
Broda, Vinkovaca, Gospića, Križa, Splita i Siska. U ukupni zajam koji
je Europska banka za obnovu i razvoj dosad dala Hrvatskoj, iznosi oko
180 milijuna njemačkih maraka.
Ovo je treći po redu zajam koji Europska banka za obnovu i razvoj
daje Hrvatskoj. Dva prethodna bila su namijenjena obnovi sistema
kontrole letenja i poboljšanju cestovne mreže. Pregovori o dodjeli
kredita Hrvatskoj elektroprivredi trajali su više od dvije godine, a
intenzivirali su se prošle godine nakon washingtonskog sporazuma, kad
je Europska banka za obnovu i razvoj definitivno odlučila otvoriti
kreditne linije prema Republici Hrvatskoj.
WASHINGTON - SAD će krajem tjedna predsjedati konferencijom u
Muenchenu na kojoj će se uložiti napori u oživljavanje Federacije
Hrvata i Bošnjaka.
"Cilj je jasan: zaustaviti sukobe i povezati ih ponovo", rekao je u
četvrtak u Washingtonu pomoćnik američkog državnog tajnika Richard
Holbrooke (Ričard Holbruk).
Federacija je po njegovim riječima ključni dio svakog plana
stabilizacije, programa ili politike za regiju.
"Ako njezino vodstvo drži da je ugrožena osjećamo veliku odgovornost
za vraćanje Federacije na pravi put, za njezino oživljavanje", kazao
je na konferenciji za novinare Holbrooke.
"Želimo učiniti sve da ojačamo Federaciju", rekao je dodajući da u
tome trebaju surađivati i strane.
Holbrooke je napomenuo da je po riječima premijera BiH Harisa
Silajdžića, koji je boravio u Washingtonu ovog tjedna, Federacija BiH
pod velikim pritiskom, što potvrđuje i američka ambasada u BiH, kao i
EU. Stoga je Silajdžić predložio da SAD sazovu sastanka hrvatskih i
bosanskih dužnosnika što je moguće prije. Na sastanku kojim će
predsjedati Holbrooke, po njegovima će riječima sudjelovati Haris
Silajadžić, dr. Mate Granić, Miomir Žužul i Krešimir Zubak te drugi
predstavnici Federacije.
Negativni razvoj u Federaciji, po njemu, imao bi pogubni učinak na i
inače opasno stanje. "Sada smo u vrlo kritičnom trenutku na Balkanu",
rekao je Holbrooke napominjući da se takav razvoj mora spriječiti kako
bi se moglo raditi "na opasnijim situacijama, koje predstavljaju
polagano klizanje prema ratu u krajini".
Napominjući da postoji velika zabrinutost zbog mogućnosti obnavljanja
borbi u Hrvatskoj Holbrooke je kazao kako postoji neizravna veza sa
pitanjem jačanja Federacije. "To su odvojena pitanja, ali sadrže rizik
metastaziranja u vrlo ozbiljan sukob".
Upitan o financiranju Federacije Holbrooke je kazao da su za tu svrhu
izdvojena ograničena sredstva te da SAD nastoji potaknuti druge države
na doprinose.
ZAGREB - Hrvatska bi do ljeta ove godine mogla biti primljena u Vijeće
Europe, prenio je u četvrtak Hrvatski radio uvjerenje Žarka Domljana,
vođe hrvatskog izaslanstva na prvoj ovogodišnjoj sjednici
parlamentarne skupštine Vijeće Europe koja se održava u Strasbourgu.
Domljan je izjavio za radio kako je za Hrvatsku značajno današnje
imenovanje novog izvjestitelja Odbora za pravna pitanja i ljudska
prava, Gunara Jansona, Finca koji govori Švedski, kako se nazivaju
pripadnici švedske manjine u Finskoj. "On (Janson) će se pridružiti
Pododboru za ljudska prava koji će održati sjednicu u Hrvatskoj 27. i
28. veljače", najavio je Domljan. Domljan je tu sjednicu ocjenio "vrlo
važnom" te pojasnio da će zaključci toga Odbora i Jansona kao
izvjestitelja "pomoći da se konačno i definitvno oblikuje izvještaj
trojice izvjestitelja o Hrvatskoj".
Vođa hrvatskog izaslanstva najavio je dolazak glavnog tajnika Vijeća
Europe u Hrvatsku 16. i 17. ožujka, održavanje sjednice Odbora za
zemlje nečlanice u svibnju te dodao da se i Odbor za socijalna pitanja
zanima za održavanje svoje sjednice u Zagrebu. "Sve u svemu vjerujem
da je to samo pomak u jednoj fazi i da će Hrvatska biti primljena u
Vijeće Europe do ljeta ove godine", kazao je Domljan za Hrvatski
radio.
WASHINGTON - Hrvatska neće ostvariti svoju prijetnju o otkazu
Zaštitnim snagama UN-a na svom tlu, izjavio je u četvrtak bivši
zapovjednik UNPROFOR-a u BiH, britanski general Michael Rose (Majkl
Rouz).
"Općenito je mišljenje da Hrvati nemaju vojne snage da postignu išta
znajačajnije protiv krajinskih Srba", izjavio je Rose novinarima prije
govora u Nacionalnom udruženju novinara u Washingtona.
Govoreći o odluci predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana
da se ne obnovi mandat UNPROFOR-a, nakon isteka sadašnjeg mandata 31.
ožujka, general Rose je rekao: "Vjerujem da on blefira u vezi s
okončanjem mandata".
Iako Hrvatska vojska vjerojatno može vratiti dijelove teritorija pod
nadzorom "krajinskih" Srba, "ona ne bi mogla ostvariti značajnije
pomake", rekao je Rose.
Hrvatski je predsjednik također svjestan da je veliki dio Hrvatske,
uključujući i glavni grad Zagreb, na dometu srpskog topništva i
raketa, rekao je britanski general. "Ali, što je najgore od svega,
jugoslavenska bi se vojska odmah uključila u rat na strani Srba",
kazao je Rose.
Rose je također rekao da bi povlačenje UNPROFOR-a iz Hrvatske značilo
i povlačenje plavih kaciga iz Bosne i Hercegovine, zbog logističke
ovisnosti o lukama i aerodromima u Hrvatskoj.
ZAGREB - Sudjelovanje snaga hrvatskih Srba u borbama u bihaćkom džepu
u posljednjih nekoliko tjedana je u porastu, a kninske vlasti uvelike
snose odgovornost za nastavak borbi na tom području, rekao je u
četvrtak u Zagrebu glasnogovornik UN Michael Williams.
"Naša je procjena da je sudjelovanje hrvatskih Srba u borbama u
bihaćkom džepu glavni čimbenik zbog kojeg prekid vatre u Bihaću nije
tako siguran kao u ostalom dijelu Bosne", ocijenio je on i istaknuo da
"odgovornost za borbe na području Bihaća uvelike snose vlasti kninskih
Srba".
Michael Williams je također rekao kako je sudjelovanje snaga
kninskih Srba u borbama u bihaćkom džepu "izravno kršenje nekoliko
Rezolucija Vijeća sigurnosti UN" te da se to pitanje, očito
bezuspješno, stalno postavlja pred kninske vlasti.
ŽENEVA - Konvoj Crvenog križa s potrebnom lječničkom pomoći stigao je
u četvrtak u Bihać, priopćio je Međunarodni odbor Crvenog križa.
Konvojem je dopremljeno 13 tona medicinske opreme, hrane za javnu
kuhinju mjesnog Crvenog križa i pet tona hrane za stanovništvo.
Očekuje se da će slijedećeg tjedna stići i potrebna oprema za
obnavljanje bihaćkog vodovoda. Humanitarna pomoć stiže i stanovništvu
koje se vratilo u Veliku Kladušu na sjeveru bihaćke enklave.
Očekuje se da će novi konvoj s humanitarnom pomoći u Veliku Kladušu
stići slijedećeg tjedna.
Prvi put u proteklih pet mjeseci konvoj s humanitarnom pomoći
Međunarodnog komiteta Crvenog križa stigao je u Bosansku Krupu u
bihaćkom džepu, priopćila je u četvrtak ova humanitarna organizacija.
OSLO - Bosna i Hercegovina će organizirati povratak stotine tisuća
osoba koje su napustile svoju zemlju zbog rata na prostorima bivše
Jugoslavije, kazao je u četvrtak u Oslu bosanskohercegovački ministar
za izbjeglice Muharem Cero.
Cero je to izjavio nakon susreta s konzulom BiH u Norveškoj Muharemom
Kržićem, s kojim je razgovarao o pripremama za organizirani povratak
izbjeglica.
Prema izvješću bosanskohercegovačke Udruge, u Norveškoj se nalazi oko
12.000 osoba izbjeglih iz BiH.
Cero je potvrdio da se već oko 40.000 ljudi vratilo u svoje domove,
te iznio podatak da je oko milijun i 200.000 ljudi napustilo zemlju od
početka rata.
BEIJING - "China Daily" u petak donosi Xinhuinu (Hsinhuinu) vijest iz
Beograda o sastanku srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića s
predstavnicima bosanskih Srba održanom u srijedu i njegovu izjavu da
je mirovni plan Kontaktne skupine jedini put za riješenje krize u BiH.
U vijesti, koju objavljuje i "Renmin Ribao", ističe se da je riječ o
sastanku Miloševića s ekonomistima, prvom od kolovoza prošle godine
"kada je Jugoslavija suspendirala političke i gospodarske odnose s
bosanskim Srbima zbog njihovog odbijanja mirovnog plana Kontaktne
skupine". Tada je, kaže se, "razljućena Jugoslavija zatvorila granice
prema BiH".
Ističući mišljenje da mirovni plan treba prihvatiti kao temelj za
razgovore među sukobljenim stranama i da bi traženje drugog puta za
riješenje krize značilo gubitak vremena, u vijesti se navode i
Miloševićeve riječi da odlaganje mirovnog procesa šteti interesima
naroda u BiH.
Ta su stajališta našla mjesto i u vijestima o sastanku Miloševića s
bosanskim Srbima objavljenim u četvrtak navečer na radiju i
televiziji.
KAIRO - Izrael i Palestinci složili su se u četvrtak na sastanku na
vrhu u Kairu, na kojem su sudjelovali i Egipat i Jordan, da nastave
raditi na sporazumima o autonomiji, a vođa PLO-a Jaser Arafat obećao
je Izraelu da će zauzeti čvrsto stajalište prema onima koji se protive
miru.
Nakon više od pet sati razgovora, Arafat i vođe Izraela, Egipta i
Jordana obvezali su se da će raditi na uspostavi potpunog mira na
Bliskom istoku, uključujući i Siriju i Libanon.
Egipat je kazao da je sazvao jednodnevni summit kako bi spasio
bliskoistočni mirovni proces od propasti do koje bi moglo doći radi
sukoba oko židovskih naselja, oružanih napada islamskih
fundamentalista na izraelske ciljeve i izraelskog odbijanje da potpiše
sporazum o neširenju nuklearnog naoružanja.
Upitan da li su ovi ciljevi postignuti, egipatski je ministar
vanjskih poslova Amr Musa rekao: "Da. Vjerujum da je ponovno utrt put
palestinsko-izraelskom mirovnom procesu".
Vođa PLO-a Jaser Arafat, izraelski premijer Yitzhak Rabin, egipatski
predsjednik Hosni Mubarak i jordanski kralj Hussein ponovno će se
sastati slijedećeg četvrtka na granici između Gaze i Izraela kako bi
nastavili razgovore.
Kao korak prema onome što je izraelski ministar vanjskih poslova
Shimon Peres nazvao "koalicijom mira", četiri će nacije održati prvi
krug susreta na razini ministara vanjskih poslova slijedećeg tjedna u
Washingtonu, kaže se u zajedničkom priopćenju.
STRASBOURG - Proces primanja Rusije u Vijeće Europe ostaje zaleđen do
daljnjega, odlučila je u četvrtak navečer velikom većinom
Parlamentarna skupština paneuropske organizacije, nakon duge rasprave
o sukobu u Čečeniji.
Parlamentarna skupština Vijeća Europe priopćila je kako će "naknadno"
ispitati mogućnost ponovnog započinjanja procesa primanja. Još prije
mjesec dana, primanje Rusije u Vijeće Europe bilo je predviđeno za
svibanj.
"S ruskom se vladom očito ne može drukčije nego vrlo čvrsto i mi
moramo pokazati veću odlučnost", rekao je Britanac Dudley Smith (Dadli
Smit), pripadnik konzervativne stranke, rezimirajući tako mišljenje
gotovo svih govornika iz 33 zemlje članice paneuropske organizacije.
MUENCHEN - Njemački kancelar Helmut Kohl i glavni tajnik NATO-a Willy
Claes (Vili Klas) izrazili su ponovno u četvrtak potrebu razvoja
"intenzivnog partnerstva" između NATO-a s jedne strane, i Rusije i
Ukrajine s druge.
Kohl je u Muenchenu primio Claesa po prvi put od kad je Claes stupio
na dužnost glavnog tajnika NATO-a. U priopćenju koje je objavio
kancelarov ured, Kohl i Claes su naglasili kako bi proširenje NATO-a
na istočne zemlje trebalo "doprinijeti povećanju sigurnosti i
stabilnosti u čitavoj Europi".
Prema njima, proširenje bi trebalo shvatiti kao element sigurnosti na
čitavom kontinentu, te također u funkciji proširenja EU i WEU-a.
CUMANA - Šefovi država Bolivije, Kolumbije, Ekvadora, Paname i
Venezuele potpisali su u četvrtak na sastanku u Cumani (Venezuela)
zajedničku izjavu u korist postizanja sporazuma o prekidu vatre u
graničnom sukobu između Perua i Ekvadora.
Tu je izjavu, prema izvorima bliskim skupu u Cumani, potpisao i
peruanski veleposlanik u Venezueli.
Peruanski predsjednik Alberto Fujimori mogao bi se, prema navodima
peruanskog veleposlanika, u petak pridružiti petorici kolega.
U zajedničkoj izjavi petorice zahtijeva se "pravedno i realistično
riješenje sukoba" u okvirima međunarodnog prava.
BEČ - U Beču je u četvrtak završen petodnevni sastanak šefova
nacionalnih organizacija za provedbu zakona o zlouporabi droga
(HONLEA), u organizaciji Programa UN za kontrolu droga, sa sjedištem u
bečkom sjedištu Ujedinjenih naroda. U radu su sudjelovali predstavnici
37 zemalja iz Europe i sjeverne Amerike, uključujući i Hrvatsku.
Taj treći sastanak HONLEA-e, pomoćnog tijela Povjerenstva UN za
narkotičke droge, razmotrio je sve težu regionalnu situaciju trgovini
drogom kako bi se pridonijelo rješavanju operativnih problema s kojima
se susreću policija i druga tijela, te potaknula regionalna suradnja.
Ključne teme sastanka bile su najnoviji uznemiravajući trendovi u
Srednjoj i Istočnoj Europi, posebice što se tiče ilegalne trgovine
kokainom i protumjera, kao i kako se boriti protiv pranja novca.
Osobita je pozornost posvećena mjerama za suprotstavljanje
međunarodnim kartelima koji podrivaju izgradnju demokracije, posebice
u zemljama u tranziciji, te načinima jačanja međunarodne prekogranične
suradnje zbog otkrivanja ilegalnog prijenosa droga. O tim se temama,
kao o urgentnim problemima, raspravljalo u sklopu radnih skupina.
Sudionici su također izvijestili o akcijama koje poduzimaju glede
implementacije Konvencije UN o borbi protiv ilegalne trgovine
narkoticima, koje je član i Hrvatska. Sukladno toj Konvenciji zemlje
članice surađuju u ekstradiciji i kontroliranim isporukama, te se
mewđusobno ispomažu u istragama.
CAPE CANAVERAL - Američka svemirska letjelica "Discovery" lansirana je
u petak ujutro u 0.22 sata po lokalnom vremenu iz svemirskog centra
Cape Canaveral na Floridi.
U "Discoveryu" se nalazi šesteročlana posada u kojoj je i prva
žena pilot takve letjelice Eileen Collins.
Cilj misije "Discoverya" tijekom osmodnevnog leta je približiti se
ruskoj svemirskoj postaji "Mir", što treba predstavljati probu za prvo
spajanje američkog "shuttlea" i ruske svemirske postaje predviđeno za
lipanj ove godine.
"Discovery" je na put u svemir trebao biti lansiran u četvrtak, no
zbog problema u navigacijskim uređajima lansiranje je bilo odgođeno za
24 sata.
(Hina) rb
030805 MET feb 95
030805 MET feb 95
(Hina) rb