u trci za glazbenom produkcijom s Istoka
Naslov: Perspektive na Istoku
Podnaslov:Otvaranje prema Istoku jedna je od glavnih tema rasprave na
ovogodišnjem Međunarodnom sajmu diskografije, glazbenog
izdavaštva i videoprodukcije; velike diskografske kuće
zainteresirane su za razvijanje razmjene s dijelom svijeta
dugo zanemarivanim prije pada komunizma, posebice u
području klasične glazbe i baleta.
Piše: Didier SALTRON, AFP
CANNES - RCA/BMG, Philips, Deutsche Gramophon, Errato: unazad pet
godina odjeli klasične glazbe multinacionalnih diskografskih tvrtki
postavili su temelje u bivšim istočnim zemljama što se odražava u sve
redovitijim razmjenama s dijelom svijeta dugo zanemarivanog od strane
"sila".
Otvaranje prema Istoku bila je tema rasprave koja je u ponedjeljak
okupila stručnjake povodom 29. MIDEM-a (Međunarodni sajam
diskografije, glazbenog izdavaštva i videoprodukcije) koji se upravo
održava u Cannesu.
"Zašto toliko zanimanje za Rusiju?", pitao se Reiner Moritz,
austrijski producent baletnih i opernih video-programa. "Zato što
arhivi Melodije (sovjetske državne diskografske kuće do 1989. godine
koja je imala monopol nad tržištem) obiluju mitskim snimkama",
odgovorio je Nils Hoirup koji je za njemačku multinacionalnu kompaniju
BMG zaključio sporazum o eksploataciji bogatog fundusa moskovske
diskografske kuće (Čajkovski, Dvorzak, Rahmanjinov...).
Neki kritiziraju stav multinacionalnih kompanija koje se optužuje da
pljačkaju bez srama, i za male pare, dragocjeno nasljeđe. Nils Hoirup
brani se naglašavajući da je BMG "potpisao dugoročni ugovor s
Melodijom, za posao dugog daha", tvrdi umjetnički direktor njemačke
diskografske kuće.
Costa Pilavachi, umjetnički direktor nizozemske tvrtke
Philips/Classics slaže se s njim: "Radimo u tom području vrlo
ozbiljno". Tako je Philips potpisao ugovor s Baletom Kirov za seriju
video-programa i televizijskih emisija namijenjenih međunarodnim
kanalima (NHK u Japanu, BBC u Velikoj Britaniji...).
Međunaslov: Veliko potencijalno tržište za zapadne umjetnike
Glavni problem na koji nailaze multinacionalne kompanije kad žele
raditi na Istoku jest tehnološko zaostajanje tih zemalja. "Uši
potrošača naviknute su na izvjesnu kvalitetu slušanja", objašnjava
tako nezavisni švicarski producent Memo Rhein, direktor tvrtke
Mazur-Media, "moramo još objasniti našim sugovornicima što zakoni
marketinga zahtijevaju, a to nije uvijek jednostavno".
Iako profesionalni kriteriji nisu uvijek na visini zahtjeva
multinacionalnih tvrtki i europskih producenata, svi se naprotiv slažu
oko visokog entuzijazma glazbenika na Istoku. Antonio de Almeida,
dirigent Moskovskog simfonijskog orkestra, tvrdi tako da ne poznaje
zemlju "gdje toliko dobijamo natrag na profesionalnom planu, Rusija je
zemlja koja posjeduje jedan od najširih glazbenih repertoara na
svijetu, a kad se radi s ruskim glazbenicima njihove oči nisu
prikovane uz sat".
Pad Berlinskog zida i otvaranje na Istok očitovalo se prilivom
glazbenika tih zemalja privučenih uvjetima rada i ugovorima koji im je
nudio Zapad. Svi europski profesionalci brane se grčevito kako ne
koriste istočne zemlje kao rasadište jeftinih glazbenika, što im se
često zamjeralo.
Kad se postavi pitanje jesu li istočne zemlje skorašnje potencijalno
tržište za multinacionalne diskografske kuće, svi su profesionalci
oprezno rezervirani: "Postoji izvanredna ruska potražnja ali ne i
tržište jer nema novaca", tvrdi švicarski nezavisni producent Memo
Rhein, Rusi ne mogu platiti ploču koja košta 15 ili 20 dolara". Odatle
zabrinutost diskografskih multinacionalnih kompanija glede ulaza
piratskih proizvoda na rusko tržište, najčešće napravljenih u Kini, a
prodavanih za 1,5 dolara.
"Postoji skromno ali realno tržište", zaključuje Memo Rhein, "i
naročito veliko potencijalno tržište za zapadne umjetnike, ali za to
će trebati vremena".
(Hina) bnš br
011201 MET feb 95
01HHMM MET feb 95
(Hina) bnš br