ZASTUPNIČKI DOM POČEO RASPRAVU O PRIJEDLOZIMA DOPUNA I IZMJENA ZAKONA O HGK

ZAKONA O HGK ZAGREB, 27. siječnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora u nastaku je sjednice započeo raspravu o zakonskim prijedlozima dopuna te izmjena zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori, koje su u saborsku proceduru uputili zastupnici Vladimir Šeks te Anđelko Gabrić. Uvodno obrazlažući suglasnost da Prijedlog zakona o dopunama Zakona o HGK ide po redovnom postupku, Vladimir Šeks je kazao da njegov prijedlog nije motiviran nikakvim političkim, osobnim ili stranačkim razlozima. Razlozi su potpuno načelne naravi, istaknuo je Šeks pojašnjavajući da je u pitanju filozofija ustrojstva HGK kao samostalne, stručno-poslovne organizacije koja nije odgovorna ni Vladi kao izvršnoj ni Saboru kao zakonodavnoj vlasti. S ovlastima prema Zakonu o HGK te četiri zakona koje je Republika Hrvatska preuzela Komori se daju javno-pravne ovlasti koje su instrument gospodarske politike, napomenuo je Šeks dodajući da je mišljenja da je izvršna vlast u gospodarskoj sferi odgovorna za provedbu gospodarske politike te za instrumente njene provedbe. Šeksov je prijedlog da se ovlasti HKG iz Zakona o vanjskotrgovinskom poslovanju, Zakona o industrijskom vlasništvu, Zakona o prijevozu u međunarodnom cestovnom prometu i Zakona o prijevozu u unutarnjem cestovnom prometu prenesu u određena ministarstva, odnosno u Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo pomorstva, prometa i veza. Detaljno obrazlažući o kojim je odredbama iz ta četiri zakona riječ Šeks je ponovio da se tim ovlastima HGK daju javno-pravne ovlasti a tu se po njegovu mišljenju miješa razina odgovornosti države i izvršne vlasti s odgovornošću komore kao autonomne organizacije njenih članica. "Ključno je pitanje da li HGK treba ili ne treba imati takve javno-pravne ovlasti", kazao je Šeks, koji drži da ona takve ovlasti ne bi trebala imati, jer nije odgovorna ni Vladi ni Saboru, a to je u nesuglasju i s načelom trodiobe vlasti. Anđelko Gabrić obrazložio je da je motiv njegova prijedloga izmjene Zakona o HGK, kojom bi se uvelo načelo dragovoljnosti učlanjenja, potreba prilagođavanja HGK tržišnoj orijentaciji. Poticaj za to dali su mu mali poduzetnici, a kao uporište za svoj prijedlog navodi ustavu odredbu o slobodi udruživanja. "HGK je neracionalna, ogromna institucija, s načinom organizacije kao u prošlom sustavu, s ljudima kao što su isluženi direktori i političari", kazao je Gabrić. Uz ostalo je naveo da se u Njemačkoj, kod koje je učlanjenje doduše obvezatno, plaća samo pristupna naknada od dvije do deset tisuća DEM, a nema mjesečnih izdvajanja. U Hrvatskoj se pak izdvaja 0,4 posto pa po Gabrićevim informacijama HGK od toga mjesečno dobije pet milijuna DEM (18 milijuna kuna). Izuzmu li se HGK ovlasti koje ima i po drugim zakonima, drži Gabrić, onda nije potrebno ni načelo obvezatnosti učlanjenja. Gabrić se na kraju založio za temeljitu raspravu do drugog čitanja do kada bi Vlada trebala predložiti razrješenje te problematike, te zaključio da će, ukoliko to ne bude učinjeno, inzistirati na izmjeni koju predlaže. Saborski zastupnik i predsjednik HGK Mladen Vedriš ocijenio je da se iznijete zakonske inicijative mogu podijeliti. Tako raspravu koju predlaže zastupnik Šeks o kontekstu da li javno-pravna ili privatno-pravna komora drži potrebnom, dok za Gabrićev prijedlog Vedriš smatra da ima druge konotacije na koje treba odgovoriti. Navodi tako da su mali poduzetnici, uglavnom obrtnici, dobili svoju komoru u kojoj je učlanjenje obvezno. Na primjedbe o uporištu izmjena zakona o HGK u Ustavu, Vedriš odgovara da je taj zakon donesen nakon donošenja Ustava, a ako je u nesuglasju s Ustavom onda se pravorijek treba tražiti od Ustavnog suda. Vedriš je odbio i, kako je kazao, insinuacije da se u Komori skupljaju bivši isluženi direktori, ističući da Komora od 1990. uglavnom zapošljava mlade sposobne ljude. Također je kazao da članic za HGK mjesečno izdvaja 0,357 posto. Podsjetivši da je Komora osnovana 1852. godine i navodeći njene zadaće, ulogu i značaj, posebno posljednjih godina, Vedriš je zamolio da se u sabornici raspravlja kako da Komora bude bolja. "HGK kao stjecište poslovnih ljudi mora imati veću i značajniju ulogu u kreiranju gospodarske politike", zaključio je Vedriš. Mladen Vilfan (HSLS) bio je jedini sudionik rasprave prije stanke. On je istaknuo kako Hrvatska gospodarska komora obnaša važne društvene zadaće pa bi "nasilne i brzoplete" intervencije u Zakonu o HGK prouzročile opasne poremećaje u domaćim i međunarodnim gospodarskim odnosima. Vilfan je ocijenio da prijedlog Vladimira Šeksa ima za cilj, uz ostalo, "uvođenje snažnog uplitanja državne administracije u sustav komore". Uz ocjenu da je Šeksov prijedlog obilježen i snažnom političkom konotacijom Vilfan je prenio stajalište HSLS-a koji je za povlačenje i Šeksova i Gabrićeva prijedloga iz saborske procedure, da Vlada pripremi novi zakon o HGK, ali tek nakon što se o Komori provede temeljita javna rasprava. Vladimir Šeks replicirao je Vilfanu ističući da je štetno što vrijednosnim, a ne stručnim prosudbama pokušava uvjeriti zastupnike kako je riječ o "udaru na komoru". Rasprava će biti nastavljena nakon stanke. (Hina) bn/msj ds 271429 MET jan 95