FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SERVIS POSEBNIH NASLOVA NJEMAČKA-1945.

Autor: ;BNŠ;
Nadnaslov:Njemačka:Povijesno viđenje holokausta i dalje kontroverzno Naslov: "Prepirka povjesničara" oko holokausta Podnaslov:Polemika koja pod nazivom "prepirka povjesničara" razdire njemačku intelektualnu sredinu od 1986., pitanje o povijesnoj usporedivosti holokausta, i danas u Njemačkoj potiče raspravu s političkim naglascima, u kojoj se teze nekih povjesničara osuđuje kao relativiziranje krivnje i potpora ekstremnoj desnici. Piše: Christophe BEAUDUFE, AFP BONN - Jedinstvena monstruoznost čiji teret Njemačka mora sama snositi, ili događaj usporediv s drugim genocidima u povijesti? Pedeset godina nakon oslobođenja Auschwitz, istrebljenje šest milijuna Židova od strane nacista još uvijek u Njemačkoj potiče strastvenu raspravu s političkim naglascima. Neka pitanja, nakon rata, opsjedaju njemačku kolektivnu svijest: predstavlja li holokaust apsolutno zlo, u tolikoj mjeri da se ne može uklopiti u normalne okvire komparativnog povijesnog istraživanja? Dovodi li usporedba s drugim genocidima do relativiziranja nacističkih zločina i, u krajnjem slučaju, razrješenja krivnje? Da li je moralno prihvatljivo postavljati takva pitanja? Polemika, prenesena na potomstvo pod nazivom "prepirka povjesničara", razdire njemačku intelektualnu sredinu od 1986. godine. Pokrenuta je člankom povjesničara Ernsta Noltea u dnevniku Frankfurter Allgemeine Zeitung od 6. lipnja 1986. godine, na obljetnicu savezničkog iskrcavanja u Normandiji. Nolte je uspoređivao genocid nad Židovima s onim koji su Turci proveli nad Armencima i, posebno, sa staljinističkim masakrima: "Veliki dio onoga što su radili nacisti, uz iznimku tehničkog postupka puštanja plina, već je opisano početkom dvadesetih godina", kazao je on. Izvlačenje pouka iz povijesti, po njemu, nije se dakle zasnivalo na imputiranju Nijemcima kolektivne i jedinstvene krivnje, već prije "na oslobađanju od tiranije zajedničke misli". Njegove su riječi pokrenule lavinu kritika. Filozof Juergen Habermas uzvratio je pet dana kasnije, u liberalnom tjedniku Die Zeit: "Nacistički zločini, napisao je on, gube na nastranosti čim ih se učini razumljivima uspoređujući ih s boljševičkim prijetnjama od istrebljenja. Auschwitz je sveden na format tehničke inovacije i objašnjava se 'azijatskom' prijetnjom neprijatelja koji nam je uvijek pred vratima". Noltea, koji i dalje objavljuje s vremena na vrijeme članke, i povjesničare bliske njegovim tezama, osuđuje se da pothranjuju znanstvenim argumentima ekstremnu desnicu i konzervativnu desnicu koja nastoji banalizirati prošlost Njemačke. "Prepirka povjesničara", naglašavao je već 1986. godine muenchenski povjesničar Christian Meier, "odnosila se i odnosi se manje na prošlost nego na sadašnjost i budućnost". Međunaslov: Povijesna odgovornost za holokaust Godine 1993. Steffan Heitmann, istočni Nijemac kojeg je izabrao kancelar Helmut Kohl da zastupa boje njegove kršćansko-demokratske stranke na predsjedničkim izborima, izazvao je buru tvrdeći da "genocid nad Židovima ne smije Njemačkoj dati posebnu ulogu sve do kraja povijesti". Nacističko razdoblje, dodao je on, treba nadalje "biti svrstano u globalni okvir povijesti Njemačke". Taj stav politička klasa i komentatori gotovo su jednoglasno interpretirali kao želju da se povuče crta preko hitlerovske prošlosti te, ipso facto, otarasi povijesne odgovornosti. "Heitmann dolijeva vodu na mlin desničarskim ekstremistima", kazao je odmah leader židovske zajednice u Njemačkoj Ignatz Bubis. Centar Simon Wiesenthal iz Los Angelesa, institucija za zaštitu židovskih prava u svijetu, osudio je kandidata Heitmanna u priopćenju i podcrtao viziju žrtava: "Njemačka se ne može riješiti holokausta kao što se Egipat ne može riješiti imagea zemlje piramida". Osporavan sa svih strana, Heitmann je povukao svoju kandidaturu prije izbora. Kako se približavaju obljetnice 1995. godine, drugi čovjek židovske zajednice u Njemačkoj Michael Friedmann - vodeći član Kršćansko-demokratske unije, kao i Steffan Heitmann - upozorio je vrlo jasno početkom siječnja: "Oni koji žele povući definitivnu crtu sprečavaju pomirenje", kaže on. Nežidovska Njemačka, po njemu, mora snositi "povijesnu odgovornost holokausta, koji ostaje jedinstvena činjenica u suvremenoj povijesti čovječanstva". (Hina) bnš br 271157 MET jan 95

(Hina) bnš br

An unhandled error has occurred. Reload 🗙