FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKUP: "CRKVENI DOKUMENTI O OBAVIJESNIM SREDSTVIMA"

Autor: ;TA;
katoličkih novinara danas poslijepodne u samostanu franjevaca konventualaca počeo je kolokvij "Crkveni dokumenti o obavijesnim sredstvima". Skup je na početku u ime Hrvatske biskupske konferencije pozdravio pomoćni biskup zagrebački Marko Culej i istaknuo kako kolokvij treba pridonijeti da se poruka Evanđelja što bolje širi sredstvima društvenog priopćavanja. Govoreći o duhovnoj obnovi, koja je danas nužna u Hrvatskoj, biskup Culej je napomenuo da ona mora pridonijeti promjeni mentaliteta suvremenog hrvatskog čovjeka, koji je 50 godina živio u okolnostima ateizacije. Prvi predavač prof. Željko Mardešić govorio je o sociologiji religije u obavijesnim sredstvima, dajući nekoliko naznaka od sociološkog do sociološko-religijskog svjedočenja kršćanskog nauka i povezujući ta stajališta sa suvremenom religijskom civilizacijom. Govoreći o ulozi masovnih medija, on je istaknuo kako oni utječu na brisanje kolektivne memorije te da je u najrazvijenijim društvima upravo zbog mnoštva informacija problem zaborava najveći. O okolnostima novoga doba, u svjetlu crkvenih dokumenata o obavijesnim sredstvima, govorio je Zvonimir Bono Šagi Bunić i ponajprije se osvrnuo na svijet informacija u kojemu dominiraju obavijesna sredstva. U svojem predavanju on je istaknuo da su sloboda i dostupnost medija glavni problem demokracije danas te da sloboda medija i svaka druga sloboda nije odvojiva od čovjeka i zahtijeva stalno etičko promišljanje, što se prema njegovim riječima ne bi smjelo svoditi na štetu prava na informacije. Govoreći o crkvenim dokumentima što se odnose na obavijesna sredstva, on je napomenuo kako se nakon Drugog Vatikanskog koncila liturgija otvorila zajednici, postala komunikativna te svojim jezikom i jednostavnošću obreda dostupna vjernicima. On se upitao, možemo li prihvatiti tezu da je glavna zadaća javnosti i javnog mnijenja u Crkvi pomoć službenom vodstvu crkve, zatim je li moguće odgovoriti koliko je crkva nazočna u javnim medijima i koliko utječe na taj način na društvenu ili svjetovnu javnost. Posebice je upozorio na izjave učiteljstva i vatikanske diplomacije o pitanjima koja se odnose na goruće etičke svjetske probleme, promoviranje općih moralnih načela, zaštitu ljudskih prava i sloboda i stvaranje zanimljivih medijskih događaja kao što su npr. Papina putovanja. Upitao se zatim koje je mjesto specifičnih crkvenih medija u društvenom medijskom prostoru i rekao da je Crkva još daleko od područja elektronskih medija. Govoreći na kraju o promjenama koje su se dogodile u našoj crkvi poslije velikog obrata, istaknuo je da dosad nije uspostavljen nikakav novi i posebice značajan crkveni medij, koji nije imao svojeg prethodnika. Napomenuo je da su još otvorena pitanja organizacije crkvenih medija za djelovanje Crkve u Hrvata i na vanjskom i na unutarnjem planu te je upozorio kako se čini kao da nema živosti unutar crkvene javnosti koja se sastoji u kolanju različitih mišljenja ili iznošenja raznih teoloških pogleda na konkretnu stvarnost. Prema njegovu mišljenju, za društvene medije Crkva je zanimljiva samo po službenim izjavama hijerarskijskog vrha, kao nacionalni obredni dekor raznim svečanostima ili kao organizator nekog medijski zanimljivog skupa. Na kraju je napomenuo da se s tim u vezi katoličkim novinarima istodobno nameću dvije teme: sloboda medija u društvu i sloboda iznošenja mišljenja u crkvi. Zaključio je da su crkveni mediji vrlo potrebni, ali i odgovorni, jer o njima uvelike ovisi vrednovanje i prihvaćanje kršćanske poruke, izbor religije kao i utjecaj crkvene zajednice na javni moralni standard. Na istom skupu sutra će o svojim iskustvima govoriti i katolički novinari i teolozi iz Austrije, BiH, Francuske, Mađarske, Nizozemske, Njemačke i drugih zemalja. (Hina) ta mn 261832 MET jan 95

(Hina) ta mn

An unhandled error has occurred. Reload 🗙