katoličkih novinara danas poslijepodne u samostanu franjevaca
konventualaca počeo je kolokvij "Crkveni dokumenti o obavijesnim
sredstvima".
Skup je na početku u ime Hrvatske biskupske konferencije pozdravio
pomoćni biskup zagrebački Marko Culej i istaknuo kako kolokvij treba
pridonijeti da se poruka Evanđelja što bolje širi sredstvima
društvenog priopćavanja. Govoreći o duhovnoj obnovi, koja je danas
nužna u Hrvatskoj, biskup Culej je napomenuo da ona mora pridonijeti
promjeni mentaliteta suvremenog hrvatskog čovjeka, koji je 50 godina
živio u okolnostima ateizacije.
Prvi predavač prof. Željko Mardešić govorio je o sociologiji religije
u obavijesnim sredstvima, dajući nekoliko naznaka od sociološkog do
sociološko-religijskog svjedočenja kršćanskog nauka i povezujući ta
stajališta sa suvremenom religijskom civilizacijom. Govoreći o ulozi
masovnih medija, on je istaknuo kako oni utječu na brisanje kolektivne
memorije te da je u najrazvijenijim društvima upravo zbog mnoštva
informacija problem zaborava najveći.
O okolnostima novoga doba, u svjetlu crkvenih dokumenata o
obavijesnim sredstvima, govorio je Zvonimir Bono Šagi Bunić i
ponajprije se osvrnuo na svijet informacija u kojemu dominiraju
obavijesna sredstva. U svojem predavanju on je istaknuo da su sloboda
i dostupnost medija glavni problem demokracije danas te da sloboda
medija i svaka druga sloboda nije odvojiva od čovjeka i zahtijeva
stalno etičko promišljanje, što se prema njegovim riječima ne bi smjelo
svoditi na štetu prava na informacije.
Govoreći o crkvenim dokumentima što se odnose na obavijesna sredstva,
on je napomenuo kako se nakon Drugog Vatikanskog koncila liturgija
otvorila zajednici, postala komunikativna te svojim jezikom i
jednostavnošću obreda dostupna vjernicima. On se upitao, možemo li
prihvatiti tezu da je glavna zadaća javnosti i javnog mnijenja u
Crkvi pomoć službenom vodstvu crkve, zatim je li moguće odgovoriti
koliko je crkva nazočna u javnim medijima i koliko utječe na taj način
na društvenu ili svjetovnu javnost.
Posebice je upozorio na izjave učiteljstva i vatikanske diplomacije o
pitanjima koja se odnose na goruće etičke svjetske probleme,
promoviranje općih moralnih načela, zaštitu ljudskih prava i sloboda i
stvaranje zanimljivih medijskih događaja kao što su npr. Papina
putovanja.
Upitao se zatim koje je mjesto specifičnih crkvenih medija u
društvenom medijskom prostoru i rekao da je Crkva još daleko od
područja elektronskih medija. Govoreći na kraju o promjenama koje su
se dogodile u našoj crkvi poslije velikog obrata, istaknuo je da dosad
nije uspostavljen nikakav novi i posebice značajan crkveni medij, koji
nije imao svojeg prethodnika.
Napomenuo je da su još otvorena pitanja organizacije crkvenih medija
za djelovanje Crkve u Hrvata i na vanjskom i na unutarnjem planu te je
upozorio kako se čini kao da nema živosti unutar crkvene javnosti koja
se sastoji u kolanju različitih mišljenja ili iznošenja raznih
teoloških pogleda na konkretnu stvarnost. Prema njegovu mišljenju, za
društvene medije Crkva je zanimljiva samo po službenim izjavama
hijerarskijskog vrha, kao nacionalni obredni dekor raznim svečanostima
ili kao organizator nekog medijski zanimljivog skupa.
Na kraju je napomenuo da se s tim u vezi katoličkim novinarima
istodobno nameću dvije teme: sloboda medija u društvu i sloboda
iznošenja mišljenja u crkvi. Zaključio je da su crkveni mediji vrlo
potrebni, ali i odgovorni, jer o njima uvelike ovisi vrednovanje i
prihvaćanje kršćanske poruke, izbor religije kao i utjecaj crkvene
zajednice na javni moralni standard.
Na istom skupu sutra će o svojim iskustvima govoriti i katolički
novinari i teolozi iz Austrije, BiH, Francuske, Mađarske, Nizozemske,
Njemačke i drugih zemalja.
(Hina) ta mn
261832 MET jan 95
(Hina) ta mn