Andrej Kozirev pridružio se ministru obrane Pavelu Gračovu,
kritizirajaći Jeljcinova savjetnika za ljudska prava Sergeja
Kovaljova, čije izjave, prema Kozirevu, "nisu uvijek korektne".
Ruski ministar obrane Pavel Gračov prošlog je tjedna nazvao
Kovaljova, bivšeg disidenta i protivnika ruske vojne intervencije u
Čečeniji, "izdajnikom i neprijateljom Rusije".
Sergej Kovaljov koji je bio u zatvoru u vrijeme vladavine Leonida
Brežnjeva, u ponedjeljak je izjavio da je navikao na uvrede da je
"neprijatelj naroda".
Uvredljive izjave generala Gračova izazvale su zgražanje u Njemačkoj.
Kancelar Kohl podržao je u ponedjeljak odluku svoga ministra obrane
Volkera Ruehea (Folker (Rije) da se ne susretne sa svojim ruskim
kolegom Gračovim tijekom neformalnog sastanka visokih političkih
dužnosnika NATO-a koji će se održati 4. i 5. veljače u Muenchenu.
"Ne računam da će ruski ministar obrane posjetiti Njemačku, kako je
bilo predviđeno tijekom održavanja Foruma o sigurnosti u Europi, koji
se organizira u Muenchenu", izjavio je Ruehe.
S početkom ruske vojne intervencije u Čečeniji, Jeljcinov savjetnik
za ljudska prava Sergej Kovaljov po drugi je put postao disident.
Sukob u Čečeniji on ocjenjuje zametkom povratka na diktaturu i
beskonačnog rata na Kavkazu.
U 64. godini života, Kovaljov je vrlo aktivan od samog početka ruskog
napada na Čečeniju, koja je proglasila neovisnost od Moskve. Više puta
je posjećivao Grozni, gdje je razgovarao s čečenskim čelnicima,
održavao konferencije za novinare, sudjelovao u demonstracijama protiv
rata, upućivao antiratne pozive, a jednom je čak izjavio da "Rusijom
upravljaju lupeži". Unatoče tomu, on se sastao s predsjednikom
Jeljcinom i premijerom Černomirdinom kako bi ih uvjerio u ispravnost
svojih stajališta, nastojeći postići prekid vatre.
Ulogu "savjesti Rusije" Kovaljovu priznaju i ljudi oko Jeljcina. Šef
predsjedničke administracije Sergej Filatov u ponedjeljak je izjavio,
govoreći o Kovaljovu, da je dobro imati "osobu sa stilom Andreja
Saharova" (bivši sovjetski disident, umro 1989.).
Filatov je najavio da će Kovaljov biti član ruskog izaslanstva na
sastanku Vijeća Europe, koje će se od 30. siječnja do 3. veljače
održati u Strasbourgu.
Kovaljov je jedan od utemeljitelja Skupine za zaštitu ljudskih prava
u SSSR-u, prve sovjetske organizacije koja je otvoreno branila žrtve
političkih progona. Postao je članom sovjetskog ogranka Amnesty
Internationala 1974. godine. Iste je godine optužen za "anti-sovjetsku
propagandu". U prosincu te godine je uhićen i osuđen na sedam godina
prisilnog rada u jednom logoru u blizini Perma na Uralu. Nakon što je
odslužio kaznu, protjeran je na tri godine u područje Magadan, na
ruskom dalekom istoku.
U rujnu 1993. godine, Jeljcin je Kovaljova imenovao šefom
predsjedničke komisije za ljudska prava.
(Hina) sv mm
241415 MET jan 95
(Hina) sv mm