znanosti i umjetnosti održana je danas u Zagrebu u povodu devedeset i
petoga rođendana akademika Zdravka Lorkovića, svjetski poznatoga
biologa - proučavatelja leptira.
Akademika Lorkovića pozdravili su čelnici HAZU i odali mu priznanje
za njegov znanstveni, nastavnički i istraživački rad.
Poželjeli su mu dobro zdravlje i sretan život, kakav mu je bio i do
sada, unatoč proživljenim ratovima i obiteljskim tragedijama.
"Nestor" hrvatske akademije Zdravko Lorković zahvalio je kolegama na
dobrim željama. "Zadovoljstvo mi je što sam dugo poživio i dočekao
potvrdu svojih rezultata, osobito na području istraživanja kromosoma,
do kojih sam došao svojom metodom prije četrdeset godina", rekao je
slavljenik.
Entomolog Lorković rođen je u Zagrebu 3. siječnja godine 1900.
Redovitim profesorom na Veterinarskom fakutetu postaje 1943., a od
1965. redovni je član Akademije znanosti i umjetnosti pa je danas naš
najstariji akademik. Umirovljen je godine 1970. kao profesor biologije
na zagrebačkom Medicinskom fakultetu.
Počasni je član mnogih svjetskih instituta i udruga, a u British
museumu u Londou posebno je uređena njegova soba. Sakupio je zbirku od
nekoliko tisuća leptira, te zbirku s više od tisući mikroskopskih
preparata genitalnih organa leptira. Odlikuje ga marljiv
laboratorijski rad, ali i iscrpna zapažanja u prirodi.
Popisi njegovih važnijih radova ohvaćaju obradu gotovo cijele građe
iz roda Leptidea iz Berlinskog muzeja, 1940., gdje je upozorio na
krupne pogreške u ranijoj determinaciji. Također je uspješno sustavno
analizirao komplekse kromosoma 'teške' skupine leptira roda Everes.
Proučavao je visokogorski rod Erebia i prepoznao prijelazne stadije
između geografske rase i vrste leptira. Primjenjivao je svoju izvornu
metodu za umjetnu kopulaciju. Samo u jednoj znanstvenoj raspravi
objavljenoj 1941., Lorković je istražio broj kromosoma kod 85 vrsta
leptira koji lete danju, od kojih je dotad 58 bilo nepoznato.
(Hina) li dd
231516 MET jan 95
(Hina) li dd