ZAGREB, 13. siječnja (Hina)
ZAGREB - Svjetske novinske agencije u četvrtak navečer su objavile
izvješća o poslanici hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana kao i o
pismu glavnom tajniku UN o prestanku mandata mirovnih snaga UN na
području Republike Hrvatske.
Britanska agencija Reuter (Rojter) ističe da je hrvatski predsjednik
rekao kako odluka o prestanku mandata nakon 31. ožujka neće utjecati
na napore za pronalaženje mirnog rješenja sa srpskom manjinom u
Hrvatskoj.
Reuter izdvaja i poziv predsjednika Tuđmana svim hrvatskim građanima
da se suzdrže od daljnjih sukoba te da poštuju ustavni i pravni
poredak Republike Hrvatske.
I AP (Asošiejtid Press) posebno uočava da je hrvatski predsjednik
rekao da će se nastaviti napori na mirnoj reintegraciji privremeno
okupiranih područja.
Ista agencija tumači da je vlada Hrvatske nezadovoljna što je nakon
trogodišnje nazočnosti UNPROFOR-a trećina hrvatskih teritorija i dalje
okupirana te što nije došlo do povratka izbjeglica.
UPI (ju pi aj) u prvi plan izdvaja primjedbe predsjednika Tuđmana na
neučinkovitost UNPROFOR-a, prenoseći podatak o tome da je tijekom
nazočnosti mirovnih snaga UN u Hrvatskoj na okupiranim područjima
ubijeno oko 600 Hrvata a oko 12.000 protjerano.
Njemačka agencija DPA navodi da je hrvatski predsjednik odluku o
prestanku mandata UNPROFOR-a u Hrvatskoj obrazložio nezadovoljstvom
hrvatskog čelništva ulogom plavih kaciga u reintegraciji privremeno
okupiranih područja u ustavni i pravni poredak RH.
DPA, među ostalim, izdvaja da je predsjednik Tuđman rekao kako
UNPROFOR nije izvršio svoju zadaću, ali da za to odgovornost snose
pobunjeni Srbi i velikosrpski krugovi u Beogradu.
Francuska agencija France presse (Frans pres) na početku svog
izvješća prenosi da je dr. Tuđman u poslanici pozvao pobunjene
Srbe da priznaju vlast Zagreba te da se pridruže naporima za
izbjegavanje novog sukoba.
France presse javlja da je hrvatski predsjednik izrazio spremnost za
daljnje pregovore ali i odlučnost Hrvatske za obranu svojih
nacionalnih i državnih interesa.
NEW YORK - Tajništvo UN-a objavilo je u četvrtak navečer u New Yorku
priopćenje glavnog tajnika UN Butrosa Butros-Galija, koje prenosimo u
cijelosti (neslužbeni prijevod s engleskog):
"Predsjednik Tuđman izvijestio me je danas da Republika Hrvatska neće
prihvatiti daljnje produljenje mandata UNPROFOR-a u njegovoj zemlji
nakon 31. ožujka 1995. godine, kada istječe sadašnji mandat.
Vrlo žalim zbog ove odluke hrvatske vlade. Ujedinjeni narodi igrali
su odlučujuću ulogu u zaustavljanju brutalnog rata na tlu Hrvatske
prije tri godine, a UNPROFOR je od tada pomagao u spriječavanju
obnavljanja borbi.
Iako sam bolno svjestan frustracija hrvatskog naroda zbog toga što
nam je dosad izmaklo konačno političko rješenje, želio bih podsjetiti
da su trajni napori međunarodne zajednice rezultirali u vidljivom
napretku, posebno u otvaranju auto-ceste Zagreb-Beograd.
Duboko sam zabrinut zbog rizika obnavljanja neprijateljstava budu li
se mirovne snage UN-a povukle iz Hrvatske. Zbog toga će međunarodna
zajednica nastaviti razgovore s Vladom Republike Hrvatske o pitanjima
pokrenutima u pismu predsjednika Tuđmana. Ja ću, naravno, njegovo
traženje podnijeti na razmatranje Vijeću sigurnosti.
U međuvremenu, potičem sve strane da pokažu najveću suzdržanost
tijekom našeg zajedničkog rada na ponovnoj uspostavi trajnog mira na
području Balkana."
WASHINGTON - Američki državni tajnik Warren Christopher razgovarao je
u četvrtak sa svojim njemačkim kolegom Klausomm Kinkelom o hrvatskoj
odluci da se mandat UNPROFOR-a ne produži, izvijestila je u četvrtak u
Washingtonu na redovitoj konferenciji za novinare glasnogovornica
State Departmenta Christine Shelly.
Christopher je u tom razgovoru, po njezinim riječima, kazao kako se
SAD pridružuju stavu Njemačke da bi se mandat mirovnih snaga u
Hrvatskoj trebao produžiti.
O istoj je temi njemačka novinska agencija DPA danas iz Bonna
prenijela riječi Klausa Kinkela da "mišljenje Njemačke dijele i vlade
u Washingtonu, Londonu i Parizu."
Upitana na konfetrenciji za novinare u Washingtonu o posjetu dvojice
izaslanika hrvatskog predsjednika, dr. Miomira Žužula i dr. Miroslava
Tuđmana, glasnogovornica State Departmenta Christine Shelly je kazala
kako su oni objasnili dužnosnicima State Departmenta namjeru
predsjednika Tuđmana da se ne suglasi s produžetkom mandata
UNPROFOR-a u Hrvatskoj nakon 31. ožujka.
Dodala je da je američka strana izrazila svoje "duboko neslaganje" s
hrvatskom odlukom "koja bi mogla dovesti do sukoba Hrvatske sa snagama
krajinskih Srba".
Izvješćujući s te tiskovne konferencije i prenoseći istu izjavu
Shellyjeve, britanska agencija Reuter dodaje i njenu najavu da će
"slijedećih dana surađivati s Hrvatskom nastojeći ograničiti negativne
učinke ove odluke, kako u Hrvatskoj tako i u susjednim republikama".
Shelly je, prema britanskoj agenciji, dodala kako za to još preostaje
određeno vrijeme, prije no što bi trebao završiti mandat UNPROFOR-a,
i da je Hrvatska obavijestila UN da bi se njegove snage mogle stvarno
povući tijekom još tri mjeseca nakon isteka sadašnjeg mandata.
WASHINGTON - Izaslanici predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje
Tuđmana, dr. Miomir Žužul i dr. Miroslav Tuđman, razgovarali su u
četvrtak u Washingtonu s vođom republikanske većine u Senatu senatorom
Bobom Doleom o odluci Hrvatske da okonča mandat UNPROFOR-a.
U razgovoru je pokazano veliko razumijevanje za tu odluku i obećana
je podrška Hrvatskoj u rješavanju krize, kazao je nakon razgovora
veleposlanik Žužul.
On je rekao kako je iskazano razumijevanje za nezadovoljstvo Hrvatske
neučinkovitošću UNPROFOR-a, te da je istaknuta potreba daljnjeg rada
na jačanju Federacije BiH.
WASHINGTON - Američki Hrvati bez izuzetka i odlučno podržavaju odluku
Predsjednika Republike Hrvatske da se otkaže UNPROFOR-u po isteku
mandata. U pismu Nacionalne federacije američkih Hrvata, krovne udruge
koja okuplja tridesetak najvećih hrvatsko-američkih organizacija,
upućenom Predsjedniku Republike Hrvatske, dr. Franji Tuđmanu,
Predsjednik Federacije, Ed Damich, ističe: "Federacija pozdravlja Vašu
odluku da se otkaže mandat UNPROFOR-a. Duboko cijenimo Vaše napore da
se ostvari teritorijalni integritet Republike Hrvatske".
Posebno pismo uputio je i Odsjek za promičbu Nacionalne federacije. U
pismu se izražava spremnost članova i vodstva Odsjeka da i dalje stave
svoje usluge na službu Republici Hrvatskoj i hrvatskom narodu.
BEOGRAD - Kontaktna skupina za BiH bi u se u petak na Palama trebala
sastati sa čelnicima bosanskih Srba, saznaje se od srpskih izvora na
koje se poziva France Presse.
Pregovori, koji su bili zakazani za četvrtak poslijepodne, odgođeni
su zbog "nepredviđenog produžetka" pregovora između Kontaktne skupine
i bosanskih čelnika u Sarajevu.
"U svim našim budućim inicijativama, akcijama i kontaktima postupat
ćemo na osnovu prihvaćanja mirovnog plana kao polazišne točke", rekao
je njemački predstavnik Michael Steiner (Mihael Štajner).
NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN-a u četvrtak navečer u New Yorku
usvojilo je sa 14 glasova za i suzdržanim ruskim glasom rezoluciju
kojom se ublažavanje sankcija protiv SRJ produljuje za daljnjih 100
dana.
Rezolucijom Vijeća sigurnosti potvrđuje da će, temeljem paragrafa 12
Rezolucije 820, uvoz, izvoz i provoz kroz UNPA u Hrvatskoj i područja
BiH pod nadzorom snaga bosanskih Srba biti dozvoljen jedino uz
odgovarajuće odobrenje vlade RH odnosno BiH te da će se ta odredba
primjenjivati na sve transporte koji prelaze preko granice SRJ i BiH.
Ukoliko glavni tajnik UN-a izvjesti Vijeće da vlasti SRJ ne provode
svoju odluku o zatvaranju granica prema BiH, ublažavanje sankcija bit
će ukinuto petog dana od dana podnošenja izvješća glavnog tajnika
UN-a.
Veleposlanik Republike Hrvatske pri UN-u Mario Nobilo, u svom govoru
pred Vijećem, istaknuo je da blokada granice SRJ nije potpuna.
"Granicu između SRJ i UNPA Sektora Istok u Hrvatskoj, SRJ još može
koristiti bez posljedica. Članovi Vijeća trebali bi to imati na umu u
idućem razmatranju tog pitanja za sto dana," kazao je Nobilo dodajući
da bi se blokada te granice mogla provesti značajnim ljudskim i
financijskim izvorima koji će se do tog dana osloboditi u Hrvatskoj
odlukom o okončanju mandata UNPROFOR-a za Hrvatsku.
"Potpuna blokada granice SRJ i Hrvatske na takav bi način
predstavljala daljnji doprinos mirovnom procesu u Hrvatskoj," istaknuo
je Nobilo.
Temeljem paragrafa 3 Rezolucije, koju je Vijeće u četvrtak usvojilo,
"SRJ od sada neće moći, bez posljedica, slati pomoć koja nije
humanitarne prirode okupiranim područjima Hrvatske preko granice BiH.
Izabere li SRJ kršiti paragraf 12 Rezolucije 820 na taj način, Vijeću
neće drugo preostati nego da ponovno osnaži sankcije koje su bile
ublažene prijašnjom Rezolucijom 943," kazao je hrvatski veleposlanik
pri UN-u.
Odluka Vijeća u tom smislu temelji se na istim načelima na kojima je
donesen paragraf 12 Rezolucije 820: potvrditi hrvatski suverenitet na
čitavom području, unaprijediti ekonomsku reintegraciju UNPA i
zaštititi hrvatske građane u UNPA od režima sankcija nametnutog
okupatoru - SRJ, dodao je Nobilo.
Istaknuvši da je odluka hrvatske vlade o mandatu UNPROFOR-a donesena
uz puno uvažavanje zabrinutosti i interesa međunarodne zajednice na
tom području, Nobilo je naglasio da će Hrvatska nastaviti podupirati
međunarodne napore u traženju političkog rješenja u razumnom
vremenskom okviru, ali neće dozvoliti aneksiju nijednog dijela svoga
suverenog teritorija.
Pri tom je izrazio nadu da će međunarodna zajednica moći iskoristiti
mogućnost da u idućim mjesecima pomogne Hrvatskoj u mirnoj i
pravodobnoj reintegraciji okupiranih područja.
"Hrvatska sposobna za život moći će igrati značajniju ulogu u
postizanju željene ravnoteže u regiji: željene ravnoteže koja je još
potrebna zbog odbijanja jedne strane da prihvati plan Kontakne skupine
za BiH."
Kazavši da se političko rješenje za BiH ne čini izvjesnim u skoroj
budućnosti, Nobilo je istaknuo da bi rješavanjem prvo stanja u
Hrvatskoj međunarodna zajednica mogla pomoći BiH kratkoročno
premještanjem potrebnih potencijala UNPROFOR-a u BiH, a dugoročno
stvaranjem ravnoteže koje je povoljna za plan Kontaktne skupine u BiH.
WASHINGTON - Američki državi tajnik Warren Christopher (Voren
Kristofer) u četvrtak je izjavio kako sukob u Čečeniji predstavlja
nazadovanje demokracije u Rusiji.
Christopher je rekao u izjavi za televiziju kako to ipak nije kraj
demokracije u Rusiji i da će ukazati ruskom ministru vanjskih poslova
Andreju Kozirevu, na sastanku koji bi se trebao održati u Ženevi 17. i
18. siječnja, na potrebu da se "vrati na put" demokracije.
"Rekao bih da je ovo stvarno nazadovanje demokracije u Rusiji," kazao
je Christopher dodajući da još nije sve gotovo i kako se treba vratiti
na put demokracije.
GROZNI - Obeshrabreni čečenski vojnici, koji su čini se blizu sloma, u
četvrtak su odbili novi žestoki napad ruskih snaga na Grozni koje
napadaju iz tri smjera.
U tom najžešćem napadu do sada topničke su granate neprestano padale
na grad. Požari i dalje gore u opustošenom gradu unatoč tome što je
pucnjava malo utihnula u četvrtak noću.
Obje strane očekuju da će grad uskoro pasti. Nekoliko ruskih vojnika
je izjavilo kako će u ovom napadu preuzeti kontrolu nad Groznim.
Čečenski vojnici također vide da je kraj blizu. Jedan dan nakon što
je njihov predsjednik Džohar Dudajev izjavio da nema nade za vojnu
pobjedu velike jedinice vojnika smanjile su se na nekoliko ljudi, a
neke skupine su viđene kako se povlače iz grada.
Press služba ruske vlade tvrdi kako su među posljednjim izbjeglicama
dužnosnici vlade Dudajeva koji namjeravaju otputovati u inozemstvo
iz susjedne Ingušije.
Čečenski su časnici izjavili da je predsjednička palača još uvijek
pod njihovom kontrolom, ali su priznali da se borbe ne odvijaju dobro
po njih.
(Hina) dr
130800 MET jan 95
13HHMM MET jan 95
(Hina) dr