ZAGREB, 12. siječnja (Hina) - U povodu otvorenog pisma zastupnika
Živka Juzbašića (vidi današnju vijest HNA0078) Uredništvo Hine se
obratilo ministru rada i socijalne skrbi Ivanu Paraću sa zamolbom da
iznese gledanja Ministarstva na u otvorenom pismu iznijete ocjene i
tvrdnje.
U pismenom odgovoru ministar Parać navodi: "Prije osamostaljenja
Republike Hrvatske prava ratnih vojnih invalida bila su regulirana
propisom bivše federacije (Zakonom o osnovim pravima vojnih invalida i
obitelji palih boraca). Rečeni propis bivše federacije pruzet je
Zakonom o preuzimanju Zakona o osnovnim pravima vojnih invalida i
obitelji palih boraca koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao
republički zakon (Narodne novine broj 53/91). Ovaj Zakon stupio je na
snagu danom objave u Narodnim novinama a to je 8. listopada 1991.
godine.
Sabor Republike Hrvatske donio je Zakon o zaštiti vojnih i civilnih
invalida rata, koji je objavljen u Narodnim novinama broj 33/92, a
njegove izmjene i dopune objavljene su u Narodnim naovinama broj
77/92., 58/92., 2/94. i 76/94.
Stupanjem na snagu Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata
prestao je važiti Zakon o osnovnim pravima vojnih invalida i obitelji
palih boraca, koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao republički
Zakon. Odredbom članka 106. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih
invalida rata propisano je da će tijelo državne uprave nadležno za
rješavanje u prvostupanjskom postupku provesti postupak i donijeti po
službenoj dužnosti odgovarajuća rješenja o pripadajućem pravu na
osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski
dodatak, obiteljsku invalidninu, odnosno uvećanu obiteljsku
invalidninu prema odredbama toga Zakona za sve korisnike invalidskih
prava koji su ta prava ostvarili po propisima koji su prestali važiti
stupanjem na snagu Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.
Tako donijeta rješenja podliježu reviziji.
Odredbom stavka 3. članka 106. propisano je da ako vojni odnosno
civilni invalid onemogući da nadležna lječnička komisija dade nalaz i
mišljenje o postotku invaliditeta, donijet će se rješenje o prestanku
prava.
Sukladno odredbi stavka 1. članka 106. Zakona, nadležno
prvostupanjsko tijelo pokrenulo je postupak, pribavilo nalaz i
mišljenje nadležne prvostupanjske liječničke komisije za pregled osoba
obuhvaćenih Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, i
temeljem tog nalaza i mišljenja priznalo Živku Juzbašiću svojstvo
ratnog vojnog invalida X grupe sa 20 posto invaliditeta, jer je rečena
komisija svojim nalazom i mišljenjem utvrdila da njegovo tjelesno
oštećenje sada iznosi 20 posto.
Protiv prvostupanjskog rješenja Živko Juzbašić podnio je žalbu u
Zakonu određenom roku, u kojoj kao bitno ističe da mu je invaliditet
nepravilno ocijenjen, da prvostupanjsko tijelo nije imalo zakonskog
osnova za preispitivanje njegovog ranije utvrđenog postotka
invaliditeta (1976. godine utvrđen je invaliditet od 80 posto), pa
predlaže Ministarstvu rada i socijalne skrbi ukidanje prvostupanjskog
rješenja, kao nezakonitog i donošenje novog, kojim će se utvrditi
prava koja mu pripadaju po novom Zakonu.
Postupajući po žalbi a ujedno obavljajući i reviziju prvostupanjskog
rješenja (sva prvostupanjska rješenja, po Zakonu, podliježu reviziji,
a ako je protiv prvostupanjskog rješenja podnijeta i žalba onda se
istim rješenjem odlučuje o žalbi i reviziji), Ministarstvo rada i
socijalne skrbi sukladno odredbi članka 80. stavka 4. Zakona zatražilo
je nalaz i mišljenje drugostupanjske liječničke komisije za pregled
osoba obuhvaćenih Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.
Ova komisija nakon što je pregledala predmet i postojeću medicinsku
dokumentaciju koja se nalazi u spisu utvrdila je da je dokumentacija
nepotpuna, pa je temeljem odredbe članka 12. stavka 2. Pravilnika o
radu liječničkih komisija u postupku za ostvarivanje prava po Zakonu o
zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (Narodne novine broj 62/92) od
Živka Juzbašića zatražena odgovarajuća nova medicinska dokumentacija,
koju unatoč četirima pozivima još uvijek nije dostavio navodeći
razloge u Otvorenom pismu ministru rada i socijalne skrbi.
Međutim, ukoliko je kod Živka Juzbašića došlo do pogoršanja
zdravstvenog stanja zbog rana i bolesti zbog kojih mu je utvrđen
invaliditet od 80 posto ne shaćamo zašto ne želi dostaviti novu
medicinsku dokumentaciju koju od njega traži drugostupanjska
liječnička komisija za pregled osoba obuhvaćenih Zakonom o zaštiti
vojnih i civilnih invalida rata. Naime ukoliko je stvarno došlo do
pogoršanja stanja zbog rana i bolesti tada postoji mogućnost da mu se
utvrdi i veći invaliditet od 80 posto.
Što se pak tiče navoda u Otvorenom pismu da organi državne uprave ni
po Zakonu niti po Ustavu nemaju pravo preispitivati ranije utvrđeni
invaliditet, upućujemo na rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske,
broj: U-I-284/1992., od 17. listopada 1994., objavljeno u Narodnim
novinama broj 76/94., a kojim rješenjem je riješeno da se ne prihvaća
prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti članka 106.
Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. Citiramo samo dio
obrazloženja iz tog rješenja: "Članak 57. stavak 2. Ustava obvezuje
Republiku da zaštiti invalidnih osoba i njihovu uključivanju u
društveni život posveti posebnu skrb. Pri utvrđivanju sustava skrbi,
opsega prava, načina uključivanja ratnih vojnih odnosno svih invalida
u društveni život, zakonodavac može u ove odnose unositi novine.
Ovlašten je mijenjati i dopunjavati postojeće odnose i prava, zavisno
od različitih okolnosti, kao što su novija stručna i znanstvena
postigunuća, uvjeti života, potrebe invalida, te gospodarska snaga,
odnosno financijske mogućnosti države. Kod toga se, dakako, treba
pridržavati ustavnih načela, što osporenom odredbom Zakona, po ocjeni
Suda, nije dovedeno u pitanje. Stoga stajalište predlagača da prava
koja se, jednom stečena, više ne mogu mijenjati ili ukidati nema
temelja u Ustavu. Napomenuti je da je u svakom konkretnom slučaju,
nakon što je nadležni upravni organ po službenoj dužnosti proveo
postupak, i donio rješenje o pripadajućim pravima, osigurana zaštita u
upravnom postupku (žalba), zatim sudska kontrola zakonitosti
pojedinačnih akata upravnih vlasti (upravni spor) kao i ustavno sudska
zaštita (putem ustavne tužbe)".
Prema tome Ministarstvo rada i socijalne skrbi u konkretnom i ostalim
slučajevima navedenim u Otvorenom pismu provodi pozitivne zakonske
propise i u vođenju postupka i rješavanju strogo pazi da se strankama
omogući da zaštite i ostvare svoja prava, vodeći pri tome računa da
ostvarivanje njihovih prava ne bude u suprotnosti s pozitivnim
propisima. Dakle, nema polemike oko toga hoće li Ministarstvo rada
provoditi pozitivne propise ili ne, jer ih je ono dužno provoditi.
Prevođenje na odredbe novog zakona uvijek se obavlja kad se donese
potpuno novi zakon. Uostalom, prevođenje na odredbe Zakona o ratnim
vojnim invalidma bilo je propisano i Zakonom o ratnim vojnim
invalidima iz 1946. godine.
U postupku prevođenja po Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida
rata ima slučajeva priznavanja i većeg postotka invaliditeta, a ne
samo smanjenja. Postupkom prevođenja obuhvaćeni su svi ratni vojni
invalidi iz II. svjetskog rata, mirnodopski vojni invalidi i civilni
invalidi rata, svi oni korisnici koji su ostavrivali invalidska prava
po propisima koji su prestali važiti stupanjem na snagu Zakona o
zaštiti vojnih i civilnih invalida rata", kaže se u odgovoru ministra
rada i socijalne skrbi Ivana Paraća na otvoreno pismo Živka Juzbašića.
(Hina) pp/bn bn
121242 MET jan 95
12HHMM MET jan 95
(Hina) pp/bn bn