WASHINGTON, 31. prosinca (Hina/Reuter) - Svjetski se gospodarski rast očekuje i tijekom 1997. pod pretpostavkom da se nastave "dobre namjere" bogatih zemalja. Naime, analitičari strahuju kako će nastojanja Sjedinjenih Američkih Država
(SAD), Japana te zapadnoeuropskih država za smanjenjem proračunskih manjkova umanjiti sredstva koja su te države dosad bile spremne ulagati u siromašnije zemlje.
WASHINGTON, 31. prosinca (Hina/Reuter) - Svjetski se gospodarski
rast očekuje i tijekom 1997. pod pretpostavkom da se nastave "dobre
namjere" bogatih zemalja. Naime, analitičari strahuju kako će
nastojanja Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Japana te
zapadnoeuropskih država za smanjenjem proračunskih manjkova
umanjiti sredstva koja su te države dosad bile spremne ulagati
u siromašnije zemlje. #L#
Dugoročno gledajući, smanjenja proračunskih manjkova korisna su za
gospodarstvo, budući se tako više sredstava može koristiti u
produktivnijem privatnom sektoru. Međutim, kratkoročno to može
značajno umanjiti gospodarski rast jer zahtijeva ograničavanje javne
potrošnje uz istodobni rast poreznih opterećenja, istaknuo je direktor
Međunarodnog ekonomskog instituta Fred Bergsten.
Ipak, to stajalište ne dijele svi analitičari. Naime, neki od njih
smatraju kako će se u 1997. svjetski ekonomski rast ubrzati u odnosu
na ovu godinu i to uslijed jačanja europskih gospodarstava te nastavka
japanskog ekonomskog oporavka, ali i neznatnog pada stope rasta
gospodarstva SAD-a.
U posljednjim procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u idućoj
će godini svjetska proizvodnja ostvariti najveći rast u posljednjih
osam godina, 4,1 posto, prema ovogodišnjih 3,8 posto. Takva predviđanja
potvrđuje i dopredsjednik brokerske tvrtke Goldman Sachs International
Robert Hormats, naglašavajući kako su trenutačno ispunjeni svi uvjeti
za porast svjetske proizvodnje, tj. relativno stabilna razina inflacije,
otvorenije poslovanje svjetskih tržišta te optimalne proračunske politike.
No, i Hormats kao izravne prepreke ostvarivanju toga cilja navodi
restriktivnije monetarne politike bogatih država.
Naime, trenutačno europske zemlje najveću pozornost usmjeruju ulasku
u jedinstvenu europsku monetarnu uniju (EMU), najavljenu za 1999.
Temeljni je uvjet toga spuštanje proračunskog manjka na razinu od
maksimalno tri posto društvenog bruto proizvoda (BDP).
No, budući je broj nezaposlenih u većini europskih država na gotovo
rekordnoj razini, krajnji potrošači vrlo vjerojatno neće znatno
uvećati svoju potrošnju i to usprkos niskim kamatnim stopama. Time
se krug zatvara budući zbog nedostatka novaca tvrtke nisu spremne
povećati broj zaposlenih.
Ukoliko se gospodarski rast u Europi ne ostvari po očekivanoj stopi,
značajno će se uvećati i potrošnja vlada za pomoć nezaposlenima i tako
dodatno opteretiti proračunske prihode.
Isto tako, Bergsten je zabrinut i za ekonomsku budućnost "zemlje
izlazećeg sunca". Naime, japanska je privreda u vrlo kratkom roku
ostvarila blistave rezultate, što je učinjeno povećanjem javne
potrošnje, ali je istodobno povećan rizik ponovnog pada u recesiju.
Za sljedeću se godinu najavljuje restriktivna porezna politika,
budući se moraju podmiriti visoki rashodi u državnom proračunu.
Dopredsjednik američke tvrtke Aeltus Investment Management, James
Griffin, izrazio je svoju bojazan glede gospodarskog rasta u SAD-u.
Naime, većina zemalja radi ubrzanja svog gospodarskog rasta nastoji
privući upravo američka ulaganja i to putem namjerne deprecijacije
domaće valute u odnosu na američki dolar. Istodobno, Griffin je
zabrinut i zbog perspektive američkog tržišta kapitala, koje bi se
nakon ovogodišnjih rekordnih rezultata, moglo strmoglaviti i time
potkopati dosadašnje povjerenje te ozbiljnije ugroziti američki
gospdoarski rast.
(Hina) kt sbo
311237 MET dec 96
(Hina) kt sbo