VJESNIK - DR. SANADER: HRVATSKA NEĆE BITI BALKANSKI TALAC

ZAGREB, 29. prosinca (Hina) - Sa zamjenikom ministra vanjskih poslova dr. Ivom Sanaderom razgovarao je za sutrašnji Vjesnik Krešimir Kopčić. Povod su regionalni pristupi Europske unije i inicijativa za suradnju jugoistočne Europe koju su predstavile SAD. #L# Komentirajući te inicijative, dr. Sanader u uvodu ističe kako je s hrvatskog motrišta "važno da male i srednje zemlje izbore pravo na suodlučivanje o zajedničkom europskom sutra". U tom kontekstu napominje da Hrvatska "ne može prihvatiti inicijative koje ne odgovaraju njezinom geopolitičkom položaju, civilizacijskom ili kulturološkom habitusu", istaknuvši kako se zanemaruje "upravo srednjoeuropska karakteristika Hrvatske, zemlje koja nikada do 1918., ni politički ni na druge načine, nije pripadala Balkanu". Dodaje kako se u tom kontekstu, krenulo u opsežne aktivnosti na bilateralnom planu kako bi se zemljama članicama EU pojasnila hrvatska stajališta. O samim koncepcijama regionalnog pristupa, Sanader još kaže: "Hrvatski strateški cilj je ulazak u euroatlantske sigurnosno-gospodarske integracije. Put do njih može biti različito koncipiran. Naš je interes da do toga dođe individualnim pregovorima, dok nam se s druge strane predlaže regionalni pristup ili suradnja zemalja jugoistočne Europe. Svaka od tih koncepcija ima svoje razloge i slijedi određene interese koji se u mnogočemu ne podudaraju s hrvatskim interesima. Tako, na primjer, kod regionalnog pristupa EU-a jedan od ključnih razloga jest da se Hrvatsku drži kao jasno prononsiranog prozapadnog partnera unutar regije na koju se odnosi Daytonski sporazum, te kao jednog od jamaca potpune primjene tog sporazuma. Pritom se jasno misli na definitivno učvršćivanje mira u BiH, ali i na proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Hrvatska ne bježi od te svoje uloge i tu se donekle naši interesi i interesi međunarodne zajednice podudaraju. Hrvatska će i nadalje biti svjesna svoje uloge zemlje na granici s Balkanom i djelovat će blagotvorno, koliko to ona može, na prilike u ovim prostorima. Ono što u regionalnom pristupu EU-a predstavlja rizik za Hrvatsku jest ona gotovo nevidljiva nit koja dijeli ulogu konstruktivnog čimbenika mira od uloge taoca regije kojoj ne pripadamo. Američka inicijativa za suradnju u jugoistočnoj Europi također se ne bi trebala odnositi na Hrvatsku jer ju svrstava u regiju u koju ona ne pripada. Dolazak američkog dužnosnika u siječnju u Zagreb bit će prigoda da se razjasne stajališta o tom pitanju". Govoreći potom o pregovorima s EU-om, koji su zamrznuti nakon akcije 'Oluja', Sanader kaže kako se očekuje da će početi u prvom tromjesečju 1997. godine i nastavlja: "Uz to, predstoje pregovori o PHARE programu za koji, doduše, već sada postoje planovi u EU da se ne primjenjuje bilateralno, već da se koncentrira na transgranične projekte. Oko toga će se još svakako voditi razgovori jer je Hrvatskoj stalo da se iz programa financiraju naši projekti, kao što je bilo dogovoreno prije 'Oluje'. Iskustvo nas uči da zemlja koja predsjedava EU-om itekako može utjecati na tijek pregovora, na dinamiku sazivanja sjednica kao i na kandidiranje pojedinih tema. Utoliko je i dobra bilateralna suradnja s dotičnom zemljom, koja određuje tempo i dinamiku aktivnosti EU-a tijekom pola godine, od velikog značenja. Tijekom ove godine predsjednik dr. Tuđman primio je nizozemskog ministra vanjskih poslova Van Mierloa, a ministar dr. Granić više se puta s njim susreo, te razvoj bilateralnih hrvatsko-nizozemskih odnosa ide uzlaznom putanjom". Komentirajući probleme vezane uz priključenje Hrvatske na europski cestovni 'koridor 5', protiv čega je bila Slovenija, dr. Sanader kaže kako će cijeli projekt "povoljno završiti za Hrvatsku jer je i Mađarska svoju autocestu koja bi trebala povezati Budimpeštu i Rijeku već uključila u navedeni 'koridor 5', te je stoga sasvim jasno da Hrvatska nikako ne može biti isključena iz tog cestovnog pravca". Dodaje kako je oko toga razgovarano sa slovenskom stranom i dogovoreno "da se rukavi koridora povežu s Hrvatskom. Nemoguće je povezivanje sjevera i juga, te zapada i istoka Europe, a da se pritom ne uzme u obzir položaj Hrvatske. Vrlo brzo će doći do dogovora o spajanju koridora s rukavom Ljubljana - Zagreb ili Trst - Kopar - Rijeka", ističe Sanader. O odluci 'Croatia Airlinesa' da kupi zrakoplove europske kompanije Airbus, a ne američke kompanije Boeing, odnosno mogućnosti da su nam SAD to zamjerile, Sanader kaže kako nema dvojbe da se takve odluke donose zbog ekonomskih razloga, odnosno da politički razlozi nisu bili odlučujući. "Hrvatska je europska zemlja i logična je njezina orijentacija prema EU, ali isto tako u apsolutne prioritete ulaze naši odnosi sa SAD-om, o čemu svjedoči i nazočnost niza američkih velikih korporacija u Hrvatskoj, kao što su Bechtel, Enron itd. Ne vjerujem da su Amerikanci takvu odluku 'Croaita Airlinesa' zamjerili jer su natjecanje i konkurencija načela na koja su oni itekako naviki", dodaje Sanader. (Hina) mc 292315 MET dec 96