LJUBLJANA, 27. prosinca (Hina) - Slovenija u 1997. godinu ulazi
bez nove vlade, o čijem se mandataru i sastavu vode tvrdi pregovori
još od parlamentarnih izbora u studenom, te je još uvijek teško reći
kakva će izgledati njezina unutarnja i vanjskopolitička scena u
idućoj godini. On što se, međutim, može sa sigurnošću ustvrditi jest
da će nadolazeća godina biti obilježena političkim događajem koji će
se zbiti na samom njezinu kraju - predsjedničkim izborima.
Slovenski predsjednik Milan Kučan, čovjek koji je obilježio
posljednje desetljeće, ima pravo na još jedan predsjednički mandat. On
mu nikako ne bi trebao izmaći iz ruku, kada sam Kučan ne bi najavljivao
da će svoju moguću kandidaturu vezati uz tadašnje stanje prilika u
državi. Slovenski predsjednik, kojega pristaše drže jedinim
autoritetom, a protivnici označuju kao oportunistu koji se uvijek
prilagođava prilikama, trenutačno nema ni jednog pravog protukandidata.
Na prijašnjim je izborima s dvotrećinskom većinom pobijedio sve
stranačke protivnike već u prvom krugu. No, on je nezadovoljan
sporošću društvenih reformi koje je provodila Drnovšekova vlada, ali
je još više zabrinut mogućnošću da država iduće godine dobije novu
konzervativnu vladu koja bi smanjila prava deklarirana slovenskim
Ustavom koji govori o socijalnoj državi, te da bi ta politička opcija
mogla dovesti do male revolucije na dosadašnjem planu privatizacije, a
parolom o nacionalnoj obnovi ugroziti Kučanov credo: 'što manje
revolucionarnih promjena, a što više socijalne države i prilagođavanja
Evropi'.
Uz predsjedničke, slovenske građane iduće godine očekuju i izbori za
članove Državnog vijeća, svojevrsni "gornji dom" parlamenta. Slovensko
'vijeće staraca' doživjelo je proteklih nekoliko godina brojne
kritike, osobito o tome da nije ispunilo svoju ustavnu funkciju i da
se pretvorilo u "debatni klub". Nakon što je prije dvije godine
provedena lokalna reforma, upitan je i sadašnji sastav Vijeća u
kojemu, uz predstavnike interesnih skupina, sjede i zastupnici
ukinutih općina.
Makar, kako su pokazali i nedavni izbori, Slovenci gube interes za
dnevnu politiku kakav je postojao u vrijeme silaska komunista s vlasti
i državnog osamostaljenja, oni zadržavaju svoj tradicionalni smisao za
odnos troškova i dobitka. Već s 1. siječnjom iduće godine Slovenija
započinje ostvarivati odredbe sporazuma o pridruživanju s Europskom
unijom. To znači da će se odmah za 40 posto smanjiti, a do kraja 2001.
u cijelosti ukinuti, carine na industrijsku robu iz država sadašnje
15-orice. Vladi bliski ekonomisti uvjeravaju stanovništvo da je riječ
o strateški pozitivnom koraku koji se nije mogao izbjeći. Ističući
kako Sloveniji, koja u EU izvozi 70 posto svoje proizvodnje, drugo
niti ne preostaje, oni ocijenjuju kako se radi o potezu koji će
kratkoročno ugroziti domaću industriju, ali će na duži rok
modernizirati zemlju. Nova politička situacija nakon izbora dala je,
međutim, krila i kritičarima. Oni upozoravaju da se zemlja i danas
susreće sa mjesečnim cikličnim štrajkovima koji pokazuju slabo stanje
u domaćoj ekonomiji i da će se stvari sa skidanjem carina još
pogoršati, a uz to će država izgubiti i dio svojih prihoda. Nekadašnja
oporba, koja se sada približila vlasti, smatra da je Drnovšek nagli
zaokret prema Evropi učinio zbog političkog probitka i da je njegovo
osvajanje samo 25 mandata u parlamentu na nedavnim izborima pokazalo
da se Slovenci Evrope pribojavaju.
Možda i više od promjena u visokoj politici, interes javnosti
trenutačno je usmjeren na neugodne promjene koje bi mogao donijeti već
sam početak kalendarske godine. Tada, naime, stupaju na snagu neke
nove cijene komunalnih usluga, više cijene u predškolskim ustanovama,
a nova vlada morat će znatnije korigirati cijene energenata. Glavno
pitanje, koje ne postavljaju samo makroekonomisti nego i vlasnici
automobila, jest ono o novoj cijeni benzina. Sadašnja vlada na odlasku
kategorična je u namjeri da sve te odluke prepusti novoj. Drnovšekov
Ured za statistiku optimistički je prognozirao da iduća godina neće
donijeti inflaciju višu od 9 posto, realističniji ekonomisti govore o
10, a obavješteniji čak i o 15-postotnoj inflaciji.
'Deželu' iduće godine čeka i završetak dvaju velikih višegodišnjih
procesa. Završetak procesa privatizacije društvenih poduzeća trebao bi
donijeti početak kotiranja i jačeg trgovanja njihovim dionicama na
domaćoj burzi. U isto vrijeme već se govori o okončanju sanacije i
početku privatizacije najvećih slovenskih banaka. To će zbog velikih
ekonomskih interesa donijeti nove žestoke polemike, jer je sanacija
tri najveće banke stajala 1,6 milijardi njemačkih maraka, a oko
koncepta privatizacije banaka razišli su se i koalicijski partneri u
dosadašnjoj vladi.
U idućoj bi godini, kako se ovdje očekuje, ponovo u prvi plan mogli
doći i odnosi sa susjednim državama. Snage desnog centra dosadašnjem
su premijeru zamjerale da je u forsiranju proevropske politike
napravio više grešaka, a nije popravio odnose s Italijom i Hrvatskom.
Te stranke, međutim, ne iznose za sada koje su to greške i kako će ih
ispravljati ako dođu na vlast.
(Hina) fl br
271153 MET dec 96
(Hina) fl br