WASHINGTON, 24. prosinca (Hina) - Ako ste duboko u amazonskoj prašumi, daleko na sjeveru u arktičkoj pustoši, ili plutate usred Tihog oceana, kako možete znati kakvo će biti vrijeme? Hoće li kišiti, hoće li sniježiti, ili će biti
suho? Zbog nepostojanja meteoroloških postaja u udaljenim područjima svijeta, praćenje kiša moglo bi biti nemoguće. No, rješenje bi moglo biti sijevanje na nebu, ističe se u izvješću Sveučilišta u Washingtonu.
WASHINGTON, 24. prosinca (Hina) - Ako ste duboko u amazonskoj
prašumi, daleko na sjeveru u arktičkoj pustoši, ili plutate usred
Tihog oceana, kako možete znati kakvo će biti vrijeme? Hoće li kišiti,
hoće li sniježiti, ili će biti suho? Zbog nepostojanja meteoroloških
postaja u udaljenim područjima svijeta, praćenje kiša moglo bi biti
nemoguće. No, rješenje bi moglo biti sijevanje na nebu, ističe se u
izvješću Sveučilišta u Washingtonu. #L#
"Istraživanje munja moglo bi postati vrlo važno za proučavanje
klime", smatra Marcia Baker, sveučilišna profesorica geofizike.
Čini se da bi ključ za razumijevanje veza između munja i praćenja
vremena trebao biti led. Velika je zagonetka u proučavanju oblaka
nekoć bila odakle dolaze električni naboji koji stvaraju munje. Danas
se općenito vjeruje da pražnjenje nastaje kad se čestice leda, koje se
brzo kreću, sudaraju u oblacima.
Male čestice leda, nastale podizanjem vlage sa zemlje, sudaraju se s
kišnim kapima dok pljušti kiša i prenose negativni električni naboj.
Velik dio oborina koje nose negativan naboj na kraju dolazi do
zemlje. "Dakle, ako možemo povezati učestalost sijevanja s učestalošću
pražnjenja, i onda izračunati koliko je potrebno tim česticama leda da
padnu na zemlju, imali bismo neku vrstu predviđanja kiše. Drugim
riječima, što je više munja, to će više čestica leda na kraju doći na
zemlju kao kiša, susnježica ili snijeg", smatra prof. Baker.
A kako bi se iskoristili podaci o sijevanju, trebat će bolje
razumijevanje fizikalnog mehanizma naboja munja.
(Hina) koz mp
240627 MET dec 96
(Hina) koz mp