KIŠINJEV, 23. prosinca (Hina/Reuter/DPA) - Vođa separatističkoga moldavskog područja Dnjestra od 1991. Igor Smirnov ponovno je u nedjelju izabran na lokalnim predsjedničkim izborima, rekao je u ponedjeljak predsjednik regionalnoga
izbornog povjerenstva.
KIŠINJEV, 23. prosinca (Hina/Reuter/DPA) - Vođa separatističkoga
moldavskog područja Dnjestra od 1991. Igor Smirnov ponovno je u
nedjelju izabran na lokalnim predsjedničkim izborima, rekao je u
ponedjeljak predsjednik regionalnoga izbornog povjerenstva. #L#
Prema riječima Pjotra Denisenka, Smirnov je osvojio 71,94 posto
glasova. Njegov suparnik Vladimir Malakov dobio je 19,83 posto
glasova. Na izbore je izašlo 57,3 posto od 428.000 birača. Središnja
moldavska vlada u Kišinjevu odbija priznati rezultate tih izbora.
Ni Smirnov, 55-godišnji gospodarstvenik iz sovjetskog doba, ni njegov
suparnik nisu ponudili bilo kakvo omekšavanje secesionističkog stava
dnjestarskog područja, s uglavnom ukrajinskim i ruskim pučanstvom, od
ostatka Moldavije. Stanovnici u ostalom dijelu Moldavije uglavnom su
Moldavci koji govore jezikom identičnim rumunjskom.
Malakov i Smirnov su zatražili produljenje nazočnosti 6000 ruskih
vojnika koji nadziru prekid vatre od prestanka građanskog rata 1992.
između dnjestarskih pobunjenika i moldavskih snaga u kojem su poginule
stotine ljudi.
Smirnov, koji je prvi put izabran u 1. prosinca 1991., rekao je
novinarima u Tiraspolu u nedjelju da se izbori održavaju "kako bi
pokazali svijetu da je Dnjestar demokratska država uspostavljena u
skladu s međunarodnim standardima".
"Naša država postoji de facto," rekao je on i dodao: "Ovi izbori su
daljni korak prema legalnom priznanju naše države."
Smirnov je izjavio kako neće dopustiti povlačenje 14. ruske armije iz
Tiraspola, glavnog grada Dnjestra.
Neovisnost Dnjestra do sada nije priznala ni jedna država.
Rusija, Ukrajina i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju
(OESS) izvode pritisak kako bi se postigao kompromis, a novi moldavski
predsjednik, izabran prije tri tjedna, obećao je dati Dnjestru
autonomiju u zamjenu za mir.
Pobuna za odvajanje od ostatka Moldavije u Dnjestru je izbila 1991.,
a opravdanje za nju slavensko pučanstvo tog područja (oko 700.000)
nalazilo je u strahu od približavanja Moldavije Rumunjskoj.
Područje Dnjestra, naviknuto na dirigiranu ekonomiju sovjetskog doba,
gospodarski stagnira.
Iako jedna od najsiromašnijih europskih država, uglavnom
poljoprivredna Moldavija provela je tržišne reforme koje su već počele
davati određene rezultate.
Istočno od rijeke Dnjestra kruh je, međutim, racioniran, a zločini i
nasilje uobičajeni. Mnogi se sa čežnjom sjećaju dana Sovjetskog Saveza
i očekuju pomoć Rusije.
Novoizabrani moldavski predsjednik Petru Lucinschi, koji preuzima
dužnost 15. siječnja, rekao je da će iskoristiti dobre veze u Moskvi
kako bi prisilio dnjestarske vođe da prihvate kompromis, ali da ostaje
nepopustljivo protiv secesije.
"Ovi izbori neće imati politički ni pravni učinak", rekao je
Lucinschi prošlog tjedna govoreći o izborima u Dnjestru.
Smirnov, koji kaže "da su veze s Rusijom prioritet za tu većinski
slavensku regiju", želi da njegova nepriznata republika bude
ravnopravna članica Zajednice Neovisnih Država - labave skupine 12
bivših sovjetskih republika.
Rusija, međutim, koja je vodila krvav rat protiv svojih vlastitih
secesionista u Čečeniji, neće gledati sa smiješkom na otvoreni raspad
jedne države u blizini svojih granica.
OESS izbore u Dnjestru drži lokalnim i odbio je poslati svoje
promatrače.
Ruska Duma, Ukrajina, Bjelorusija, Abhazija i Moldavija poslale su
svoje promatrače na izbore u Dnjestru.
(Hina) sl sd
231410 MET dec 96
(Hina) sl sd