OKRUGLI STOL O PRAVU NA PRAVIČNO SUĐENJE

ZAGREB, 20. prosinca (Hina) - Okrugli stol "Pravo na pravično suđenje" održan je danas u zagrebačkom Novinarskom domu, u organizaciji Hrvatskoga pravnog centra (HPC), pod pokroviteljstvom voditelja misije OESS-a u Hrvatskoj veleposlanika Alberta J.A.M. Nooija. Pedesetak sudionika raspravljalo je o sudskim kaznenim procesima vezanim uz rat i ratna djelovanja, o primjeni Zakona o oprostu, te otkazivanju stanarskoga prava i iseljenjima iz stanova. #L# Predsjednik HPC-a Slobodan Budak uvodno je istaknuo da je tema današnjeg okruglog stola poseban izazov i rizik, jer činjenica da je Hrvatska bila žrtva agresije Srbije i Crne Gore, u nakani da pripoje hrvatske teritorije, otežava raspravu o nužnosti poštivanja svih, a pogotovo temeljnih ljudskih prava. "Uhvatit ćemo se u koštac s tim problemom, u korist rješavanja teških pitanja građana, među kojima su posebno povratak svih na svoja ognjišta ili zgarišta, te osobna, pojedinačna, odgovornost svih ratnih zločinaca na svim stranama u ovom ratu", istaknuo je Budak. Veleposlanik Nooij ustvrdio je da, zapravo, pravo na pravično suđenje nije predmet okrugloga stola. "To je pravo neupitno", smatra Nooij, "no, na žalost, u mnogim zemljama prava na pravično suđenje nema, i često je trodioba vlasti žrtvovana tzv. višim ciljevima". Odvjetnik Čedo Prodanović smatra da je pravo na pravično suđenje često kršeno u sudskim postupcima, jer, po njegovu mišljenju, često se krivnja optuženih podrazumijevala, a utvrđivao se samo stupanj krivnje i visina kazne. Snježana Gašić izvijestila je o rezultatima promatranja pojedinih suđenja tijekom 1995. i 1996. protiv srpskih pobunjenika, kao i protiv pripadnika Hrvatske vojske i civila, zbog kaznenih djela počinjenih na oslobođenu području. "Budući da su se sudovi u tim suđenjima dosljedno držali odredaba Zakona o kaznenom postupku, zaključak je da su postupali po zakonu. No, pravičnost kao pravna i pravednost kao moralna kategorija bitno se razlikuju", dometnula je ona. U raspravi o primjeni Zakona o oprostu istaknuto je ustavnopravno i opće načelo "ne bis in idem" (ne dvaput o istom), po kojem se ne može dvaput suditi o istoj stvari. Pri tomu je upozoreno na slučajeve osuđenih zbog kaznenoga djela oružane pobune, na koje je primijenjen Zakon o oprostu, i protiv kojih je, kako je kazano, ponovno podnesen zahtjev za provedbu istrage zbog kaznenoga djela ratnoga zločina. Raspravljalo se i o propisima te njihovoj primjeni za otkaz stanarskoga prava zbog sudjelovanja u neprijateljskoj djelatnosti. Neodređenost te pravne norme omogućuje vrlo široko tumačenje, istaknuto je, zbog čega je postavljeno pitanje njezine primjene na članove obiteljskoga kućanstva nositelja stanarskoga prava. U sklopu te teme posebno je bilo govora o postupcima otkaza stanarskoga prava i iseljenjima djelatnika bivše Vojne bolnice u Zagrebu. (Hina) rd mc 201703 MET dec 96