ZAGREB, 20. prosinca (Hina)
WASHINGTON - Odnosi Sjedinjenih Država i Hrvatske u idućoj će godini,
kao što su bili i u ovoj, prije svega biti određeni zbivanjima u
Hrvatskoj, ocijenio je u četvrtak navečer Washingtonu hrvatski
veleposlanik u SAD-u Miomir Žužul.
Proteklu su godinu obilježili pomaci na polju gospodarske i vojne
suradnje, te brojni bilateralni susreti, ali i jasne kritike američke
administracije na sve što je doživljavala kao povrede ljudskih prava,
uključivši odnos prema medijima i manjinama.
"Ključ razvoja naših odnosa, prije svega, ležat će u zbivanjima u
Hrvatskoj", ocijenio je u izjavi za Hinu veleposlanik Žužul.
"Razvoj naših odnosa i brzina njegova razvoja ovisit će prvenstveno o
tome koliko ćemo mi biti umješni i uspješni u rješavanju tih pitanja i
iznošenju prave slike stanja u Hrvatskoj jer se još uvijek, na žalost,
ponekad stvara slika da se određena zbivanja u Hrvatskoj krivo
prikazuju i interpretiraju u Americi i na Zapadu".
Žužul je ocijenio da se, nakon imenovanja vanjskopolitičkog tima
američkog predsjednika i obzirom da su poznate njihove političke
pozicije, odnos SAD-a i prema Hrvatskoj i našem dijelu svijeta može
predvidjeti.
Postoji čvrsta odlučnost Amerike da podrži priključivanje Hrvatske
Zapadu, a to je uostalom i više puta rekao i predsjednik Clinton,
kazao je Žužul, a "njezin interes za razvojem partnerskih i
prijateljskih odnosa sa Hrvatskom sasvim je sigurno posljedica i toga
da smo potrebni SAD-u i za provedbu operacija u BiH i, dugoročno, u
uspostavi strateških odnosa u tom dijelu svijeta".
"Stav Amerike prema općim principima demokracije sasvim će sigurno
djelovati na to da će nam uputiti prigovore i kritike, koje su često
upućene u dobroj namjeri, što ne znači da uvijek moraju izazivati i
dobre učinke", kazao je Žužul dodajući da se radi, prije svega, o
poštivanju međunarodnih dogovora, odnosno pitanju Haaga te poštivanju
ljudskih prava i razvoju demokracije, što uključuje slobodu medija i
prava manjina.
"Uvjeren sam da je Hrvatska odlučna razviti demokraciju i poštivati
ljudske slobode i prava manjina te da ta pitanja ni na koji način neće
biti prepreka razvoju naših odnosa sa SAD-om".
WASHINGTON - Optuženi ratni zločinci u Bosni trebaju biti privedeni,
ali to nije posao za vojsku, u četvrtak je izjavio američki ministar
obrane William Perry. "Nemam ovlasti za razmještaj policijskih snaga",
izjavio je Perry u redovnom godišnjem interviewu u svojem uredu u
Pentagonu. Perry je rekao da će predložiti da "Amerika surađuje s
drugim zemljama na poticanju formiranja takvih snaga", ali nije
specificirao što bi one obuhvaćale.
LIMA - Peruanski teroristi koji drže 400 osoba zatočenih u rezidenciji
japanskog veleposlanika u Limi oslobodili su u četvrtak navečer, po
lokalnom vremenu, četiri taoca.
Četvorica zasad neidentificiranih muškaraca su u pratnji policije i
djelatnika Crvenog križa provdeni kroz gužvu novinara i promatrača
koji se nalaze ispred rezidencije japanskog veleposlanika.
Pripadnici Revolucionarnog pokreta Tupac Amar (MRTA) su četvrtak
započeli pregovore s organizacijom Crvenog križa i zaprijetili da će
pobiti taoce ako se iz zatvora ne pusti 500 njihovih istomišljenika.
QUITO - Predsjednik Ekvadora Abdala Bucaram izjavio je u četvrtak
navečer da je spreman zajamčiti azil pripadnicima Revolucionarnog
pokreta Tupac Amaru (MRTA), koji u zatočeništu u rezidenciji japanskog
veleposlanika u Limi drže otprilike 400 talaca.
"Ako mi možemo biti od ikakve pomoći, i ako peruanska vlada tu pomoć
zatraži, mi ćemo im ponuditi azil", izjavio je novinarima ekvadorski
predsjednik Bucaram, ali je i naglasio da to neće biti politički azil.
"Ne možemo razgovarati o političkom azilu, kada se radi o terorizmu i
političkoj delikvenciji", rekao je predsjednik Ekvadora.
Bucaram nije ništa precizirao i zasad nije poznato kakvu vrstu azila
je Ekvador spreman ponuditi, javlja agencija Reuter.
NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN-a je u četvrtak oštro osudilo
zatočenje nekoliko stotina osoba u rezidenciji japanskog veleposlanika
u Limi i ocijenilo taj čin napadom na međunarodnu zajednicu u cjelini.
Izjavu Vijeća sigurnosti u kojem se oštro osuđuje napad pripadnika
Revolucionarnog pokreta Tupac Amar (MRTA) jednoglasno je poduprlo svih
15 zemalja članica Vijeća Sigurnosti UN-a.
LIMA - Bivši glavni tajnik UN-a Peruanac Javier Perez de Cuellar
osudio je u četvrtak navečer upad peruanskih terorista u rezidenciju
japanskog veleposlanika u Limi i zatražio da se s gerilcima prekinu
pregovori.
Bivši glavni tajnik UN-a i trenutačno čelnik najveće peruanske
oporbene stranke Javier Perez de Cuellar pozvao je nadležne osobe da
osustanu od pregovora s pripadnicima Revolucionarnog pokreta Tupac
Amaru (MRTA) jer se, prema Cuellarovim riječima, pregovorima samo
ohrabruje terorizam.
Bivši glavni tajnik UN-a je naglasio da bi pregovri o oslobađanju
zatočenih pripadnika MRTA-e "teško naštetili, ne samo peruanskoj, već i
svjetskoj borbi protiv terorizma".
Mogućnost da se peruanski predsjednik Alberto Fujimori osobno
uključi u pregovore Cuellar je ocijenio negativno.
"Kako bi predsjednik mogao pregovarati s teroristima kad je ovo što
oni čine namjerno kršenje reda i zakona", objasnio je de Cuellar.
Bivši glavni tajnik UN-a smatra da s teroristima trbaju razgovarati
jedino predstavnici sudbenih vlasti.
LIMA - Peruanski predsjednik Alberto Fujimori je svog američkog kolegu
Billa Clintona pismenim putem uvjerio da je sigurnost talaca
prioritetan problem u riješavanju krize u rezidenciji japanskog
veleposlanika u Limi, objavila je u četvrtak navečer po lokalnom
vremenu peruanska televizija.
"Želim vas uvjeriti da smo moja vlada i ja osobno stalno zauzeti
u nastojanju da što prije dođemo do riješenja krize, a temeljno načelo
koje nas vodi je sigurnost zdravlja i života zatočenih osoba", stoji u
pismu kojeg je Fujimori uputio Clintonu.
"Želio bih vam u ime naroda i vlade Perua zahvaliti za vašu
solidarnost i jamčim vam da ćemo biti u stalnom telefonskom kontaktu",
dodao je Fujimori.
Peruanski predsjednik se još uvijek, otkako je počela kriza talaca u
japanskom veleposlanstvu, nije obratio javnosti.
ANKARA - Ankara i Teheran spremni su jačati bilateralnu suradnju,
unatoč protivljenju Sjedinjenih Država koje optužuju Iran za
podupiranje međunarodnog terorizma, rečeno je u četvrtak za posjeta
iranskog predsjednika Ali Akbara Hašemija Rafsandžanija Turskoj.
"Razvitak odnosa između Turske i Irana služit će miru i međunarodnoj
stabilnosti", izjavio je novinarima turski predsjednik Sulejamn
Demirel nakon službenih razgovora. Rafsandžani je naglasio "bliskost
stajališta" o svim pitanjima i rekao "mi želimo ukidanje carinskih
pristojbi između dviju zemalja za razvitak bilateralne trgovine".
RIM - Italija je u četvrtak izrazila zabrinutost zbog zastoja u
mirovnom procesu na Bliskom istoku, ocjenjujući da je stanje dodatno
otežano izraelskom odlukom o proširenju židovskih naselja.
U priopćenju objavljenom nakon sastanka talijanskog ministra vanjskih
poslova Lamberta Dinija i palestinskog predsjednika Jasera Arafata
navodi se da su oba čelnika izrazila zabrinutost zbog usporavanja
mirovnog procesa. Dini i Arafat su se složili da bi postizanje
sporazuma o izraelskom povlačenju iz Hebrona moglo značajno pomoći
mirovnom procesu.
WASHINGTON - Američki državni tajnik Warren Christopher je u četvrtak
u Washingtonu na konferenciji za novinare koja se tradicionalno
održava pred sam kraj godine govorio o stanju na Bliskom istoku.
Warren Christopher je izvjestio da će američki mirovni posrednik
Dennis Ross otputovati na Bliski istok kako bi se sastao s arapskim i
izraelskim čelnicima i prikupio "obavijesti iz prve ruke" o njihovim
stajalištima. Američki državni tajnik, koji će na toj dužnosti biti do
kraja godine, je izjavio da smatra odnose s Turskom, odnosima
"najvećeg prioriteta". On je također izjavio da SAD neće promijeniti
svoju politiku prema Iranu, kojeg smatra "opasnom snagom na svjetskoj
sceni".
PARIZ - Francuska Nacionalna skupština je u četvrtak u Parizu odobrila
prijedlog za pooštravanje imigracijskog zakona.
Prijedlog za pooštravanje zakona dio je nastojanja francuskog ministra
unutarnjih poslova Jean-Louisa Debrea da smanji broj ilegalnih
imegranata, kojih zasad u Francuskoj prema nekim izvorima ima
približno milijun. Da bi prijedlog zakona stupio na snagu još ga mora
odobriti Senat.
(Hina) sb/dj dj
200600 MET dec 96
(Hina) sb/dj dj