PARIZ, 19. prosinca (Hina/AFP) - Gospodarska aktivnost velikih sila ići će u pravcu relativno stalnog rasta u 1997. i 1998. godini, no Europa će i dalje patiti od visoke nezaposlenosti i upinjati se da ispuni kriterije za jedinstvenu
valutu, ocijenila je u četvrtak OECD.
PARIZ, 19. prosinca (Hina/AFP) - Gospodarska aktivnost velikih sila
ići će u pravcu relativno stalnog rasta u 1997. i 1998. godini, no
Europa će i dalje patiti od visoke nezaposlenosti i upinjati se da
ispuni kriterije za jedinstvenu valutu, ocijenila je u četvrtak OECD.
#L#
Globalno, "gospodarsko se stanje poboljšava u zoni OECD-a", ističe
Organizacija za suradnju i gospodarski razvoj u svojim dvogodišnjim
predviđanjima. Ona poziva Europu i Japan da nastave putem smanjenja
kamatnih stopa. Svih 28 industrijski razvijenih zemalja OECD-a trebale
bi bilježiti rast od 2,4% do 2,5% 1996. godine, zatim jednaki rast u
1997. godini, te blago povećanje od 2,7 posto za 1998. godinu.
"Profil rasta danas je uravnoteženiji" među velikim silama.
Sjedinjene Države, koje su proteklih godina preticale svoje partnere,
bilježe "određeno usporavanje", koje će vjerojatno biti pojačano malim
porastom kamatnih stopa, kako bi se izbjeglo svako izbijanje
inflacije. Američki bruto društveni proizvod (BDP) trebao bi porasti
2,2% 1997. godine, te 2% 1998. godine, nakon 2,5% u 1996. godini.
Istodobno, Europska Unija ponovo će krenuti nakon "zastoja" u 1996.
godini (1,6%), uz potporu deviznih tečajeva povoljnijih za njezin
izvoz, uz smanjenje kamatnih stopa i vraćanje povjerenja šefova
poduzeća sklonijih ulaganju. OECD predviđa rast od 2,4% u 1997. i 2,7%
u 1998. godini.
Konačno, u Japanu će aktivnost ojačati 1997. godine (+1,6%) da bi
stalan ritam porasta od 3,7% dosegao u 1998. godini.
Taj će se zamah obaviti bez inflacije (ispod 2% u većini industrijski
visoko razvijenih zemalja), no neće biti dovoljan za značajno
smanjenje nezaposlenosti u Europi. Nezaposlenost koja je u 1996.
godini pogađala 11,4% aktivnog pučanstva, trebala bi se stabilizirati
na 11,3% u 1997. te doseći 10,9% u 1998, ocjenjuje OECD. Pojedine će
se zemlje lakše izvući; primjerice Velika Britanija (oko 7%).
Sjedinjene Države će, međutim, zadržati vrlo nisku stopu - oko 5,5%.
Ni novi zamah, koji bi trebao stimulirati fiskalne prihode, neće biti
dovoljan da velikim europskim zemljama osigura poštivanje
Maastrichtskih kriterija glede javnih deficita (ne više od 3% BDP u
1997. godini kako bi se te zemlje uvrstile u prvu skupinu za pristup
jedinstvenoj valuti).
Unatoč ciljevima koje su zacrtale vlade pojedinih zemalja u svojim
prijedlozima proračuna za 1997. godinu, OECD još uvijek niti u jednoj
od dviju lokomotiva EU ne vidi doslovno poštivanje zahtjeva iz
Maastrichta. Jer, javni deficit Njemačke trebao bi iznositi 3,4% BDP,
a Francuske 3,2%.
Italija, kao i Velika Britanija imale bi javni deficit od 3,7%, a
Španjolska 3,4%. Sve u svemu, niti jedna od velikih europskih zemalja
ne bi strogo poštivala cilj, ocjenjuje OECD, koja naglašava, međutim,
da ona ne uzima u obzir "mjere koje još nisu konkretne."
OECD usputno kritizira određene "privremene" opcije smanjenja javne
potrošnje. Ne imenujući ovu ili onu zemlju, ona naglašava da je
nekoliko njih smanjilo svoja javna ulaganja, "što je komotno sredstvo,
ali koje se dugoročno može pokazati upitnim". Ona također kritizira
"privremene ili izvanredne poreze" ili pak "financijske transfere od
strane javnih ustanova", no pritom ne spominje izričito primjer
France-Telecoma (37 milijardi FF uplaćenih Državi 1997. godine).
Zagovarajući "neophodno ozdravljenje" proračuna, organizacija ne
potiče europske zemlje na radikalne poteze. "Odmah" treba "poduprijeti
gospodarski rast što se rađa" u Europi i Japanu, kaže organizacija.
Isto tako, monetarna politika moći će "igrati vrlo veliku ulogu
podupirući novi zamah", osobito u Europi i Japanu. OECD potvrđuje da
su stvarne kamatne stope (oduzete od inflacije) "relativno visoke" u
Europi, te bi se "dakle moglo opravdati novo smanjenje". Ona stoga
odbacuje teorije prema kojima je "dno" dosegnuto, te bi svako novo
smanjenje moglo imati negativne posljedice.
Razmatrajući tendencije rasta velikih sila od 1960. godine naovamo,
OECD bilježi "da će u najvećem dijelu 90-tih godina rast biti u
prosjeku izrazito manji od stopa zabilježenih u prethodna tri
desetljeća", dva do četiri puta manji ovisno o zemljama i razdobljima.
Dva čimbenika objašnjavaju to usporavanje, tumači Organizacija:
usporavanje rasta proizvodnje i, u Europi, loše performanse tržišta
rada.
(Hina) rt sv
191813 MET dec 96
(Hina) rt sv