ZAGREB - Zastupnički dom hrvatskog Sabora raspravio je danas Program
zadovoljavanja socijalnih potreba građana Republike Hrvatske u
razdoblju od 1997. do 1999. godine. Rast broja nezaposlenih, značajan
udio zaposlenih među nositeljima socijalnih iskaznica, nerješeni
problemi umirovljenika, mladih, najčešći su naglasci iz višesatne,
opširne rasprave. U završnoj riječi ministar rada i socijalne skrbi
Joso Škara izrazio je žaljenje što u raspravi nitko nije podsjetio na
rat i posljedice koje je uzrokovao, te na tranzicijski put koji je
Hrvatska morala proći iz socijalističkog u tržišno društvo. Podsjetio
je da se izravne ratne štete procjenjuju na 145 milijardi kuna.
Izdvajanjem u proračunu za 1997. godinu, od gotovo sedam milijardi
kuna, Hrvatska pokazuje da je socijalna država, istaknuo je Škara.
ZAGREB - Izaslanstvo u kojem su bili hrvatski pučki pravobranitelj
Ante Klarić te predstavnici vladina Ureda za suradnju s UNTAES-om i
lokalnih Srba iz hrvatskog Podunavlja, razgovaralo je u Vijeću Europe
u Strasbourgu s dužnosnicima Vijeća Europe i s glavnim tajnikom
Parlamentarne skupštine te organizacije. Kako je po povratku u Zagreb
nakon dvodnevnih razgovora izjavio Klarić, razmijenjena su mišljenja o
stanju ljudskih prava u Hrvatskoj. Hrvatski su predstavnici, prema
njegovim riječima, zastupali službena državna stajališta o tim
pitanjima, o nužnosti mirne reintegracije i izbora te neprodužavanju
mandata UNTAES-a izvan postojećeg mandata.
ZAGREB - Na makroekonomskom planu u 1997. neće biti promjena,
nastavit će se politika niske inflacije i stabilnog tečaja, osposobit
će se Hrvatska banka za obnovu i razvitak za kreditiranje izvoza te
malog i srednjeg poduzetništva, krenut će se u reformu mirovinskog i
invalidskog fonda i nastaviti sanacija banaka, a više će se pozornosti
posvetiti javnim poduzećima, istaknuo je na današnjoj Skupštini
Hrvatske gospodarske komore potpredsjednik Vlade Borislav Škegro.
Podsjetivši na učinjeno u 1996. potpredsjednik Škegro je kazao da je
to bila vrlo uspješna godina, u kojoj je po svim indikatorima ostvaren
gospodarski rast od 10 posto. Središnja teme Skupštine HGK bila je
aktualna gospodarska problematika na prijelazu godine.
ZAGREB - Sporazum o Prvoj emisiji Eurodomaćih kunskih obveznica, u
iznosu od 300 milijuna kuna plasiranih u jednakim iznosima na
međunarodno i domaće tržište s datumom dospijeća 18. prosinca 1998.
godine, po cijeni od 98,5 posto i uz kamatu od 12,5 posto godišnje,
potpisan je danas u Zagrebu. Voditelji izdanja prve emisije
Eurokunskih obveznica su Zagrebačka banka za hrvatsko i Merrill Lynch
International iz Londona za europsko tržište, a u primarnoj
distribuciji na hrvatskom tržištu sudjelovat će i Trgovačka banka iz
Zagreba, Dalmatinska banka iz Zadra i Varaždinska banka iz Varaždina.
ZAGREB - Hrvatsko je zdravstvo u 1996. godini, usprkos stalnoj
nelikvidnosti Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) zbog
nepodmirenih dugova brojnih dužnika prema Zavodu, uspjelo zadržati
financijsku kontrolu i omogućiti normalno financijsko poslovanje 90
posto zdravstvenih ustanova. To je istaknuo na današnjoj, posljednjoj,
sjednici Upravnog vijeća Zavoda u ovoj godini ministar zdravstva dr.
Andrija Hebrang. Govoreći o potraživanjima Zavoda, direktor dr.
Stjepan Turek je rekao kako je mirovinski fond do danas od ukupno 160
milijuna kuna duga podmirio svega 12,5 milijuna te da podmirivanje 78
milijuna kuna iz državnog proračuna, unatoč odluci Vlade, nije moguće
zbog nedostatka novca. Veliki dužnici su i županije koje Zavodu duguju
80 milijuna kuna.
KARLOVAC - Na današnjoj sjednici Skupštine Karlovačke županije u
trosatnom aktualnom satu vijećnici su se najviše raspitivali o trasi
autoceste Zagreb-Rijeka i dionici Karlovac-Bosiljevo. Županijska
skupština, gradovi Karlovac i Duga Resa, opredijelili su se za tzv.
južnu varijantu, a Vlada za sjevernu, kroz grad preko naselja Drežnika
i dolinom rijeke Dobre do Bosiljeva. Kako je rekao župan Josip
Jakovčić, ministar prometa i veza Željko Lužavec na nedavnom se
sastanku u županiji izjasnio za vladin prijedlog - 'sjevernu
varijantu', jer je to najkraća veza i od posebnog interesa za državu.
"Svi žele da gradnja autoceste počne što prije, a konačna će odluka
biti donesena nakon skore javne rasprave na razini županije, gradova i
općina kojima prolazi dionica autoceste Karlovac-Bosiljevo duga 25 do
30 km", rekao je župan Jakovčić.
ZAGREB - Uprava Hrvatskih željeznica priopćila je danas da će
podnijeti tužbu protiv Sindikata željezničara Hrvatske radi naknade
štete nastale provedbom štrajka započetog 28. studenoga. Temeljem
članka 213. Zakona o radu Uprava Hrvatskih željeznica zatražit će
izvanredni raskid ugovora o radu sa 24 djelatnika HŽ, organizatora
štrajka, stoji, između ostalog, u priopćenju koje je potpisao
generalni dirketor HŽ-a Marijan Klarić. Prema prvim procjenama, ukupna
šteta prouzrokovana štrajkom, ne računajući štete koje je pretrpjelo
hrvatsko gospodarstvo, iznosi oko 20 milijuna kuna i oko 320.000
ECU-a. Sva ta šteta bit će stavljena na teret organizatora štrajka",
navodi se u priopćenju. Što se tiče današnje najave novog štrajka
Sindikata željezničara za 28. prosinca, Uprava Hrvatskih željeznica
ponavlja svoja stajališta da "razloga za štrajk nema".
ZAGREB - U povodu predstojećih božićnih i novogodišnjih blagdana HDZ
je u prostorijama svoje središnjice priredila tradicionalni božićni
domjenak za novinare. Glavni tajnik HDZ-a Ivan Valent podsjetio je
nazočne da je tijekom 1996. godine voljom i odlučnošću HDZ-a donijet
važan Zakon o javnom priopćavanju, koji je naišao na opću potporu
ukupnog političkog života, "i što je još važnije, na opću potporu svih
ljudi iz medija i Hrvatskog novinarskog društva." "Može se reći da je
to zajednički uspjeh i novinara i politike i vjerujem da je to važan
doprinos demokratizaciji hrvatskog društva", rekao je Valent.
PETRINJA - Na desnoj obali Kupe kod Petrinje, uz ostatke staroga mosta
kojeg je srpski agresor srušio 1991. godine, danas je uz prigodnu
svečanost označen početak izgradnje novoga vrlo važnoga prometnoga
objekta za cijelu Banovinu i taj dio Hrvatske. Novi most, koji će
povezivati pet godina razdvojene obale Kupe, bit će dugačak 136 metara
i širok 12 metara.
RIJEKA - Dopredsjednica Vlade Republike Hrvatske Ljerka Mintas Hodak
danas je u Rijeci otvorila Centar za psihosocijalnu pomoć
stradalnicima Domovinskog rata Primorsko-goranske županije. Centar je
smješten u prostorijama riječkog Doma zdravlja, a 370 tisuća kuna za
njegovo opremanje i prenamjenu osigurala je Primorsko-goranska
županija i grad Rijeka, na poticaj Državne uprave za razvojačene
branitelje i žrtve rata.
ZAGREB - Na 98,5 posto hrvatskih fakulteta provedeni su izbori za
predstavnike u Hrvatsko vijeće udruge studenata, a po dosadašnjim
rezultatima na izbore se odazvalo 35 posto hrvatskih studenata,
istaknuli su danas na konferenciji za novinare nacionalni predsjednik
Hrvatske akademske zajednice (HAZ) Krunoslav Gašparić, predsjednik HAZ
za Zagrebačko sveučilište Krešimir Mihalic, dopredsjednik Kluba
studenata HVIDRE Damir Plavšić, predsjednik GAUSSA (Udruge studenata
PMF-a) Lovre Botica, dopredsjednik "Oecenomicusa" Dubravko Miholić i
predsjednik Hrvatskog akademskog centra Andrej Hoorvat. Hrvatsko
vijeće udruge studenata predstavničko je tijelo hrvatskih studentskih
udruga, kojih je u Hrvatskoj oko 80, koji će zastupati interese svih
studenata i studentskih udruga u artikuliranju studentskih interesa
prema nadležnim državnim tijelima, te njihovim istupima u javnosti,
istaknuto je na konferenciji za novinare. Temelj djelovanja i
rješavanje problema studenata sadržan je u Zakonu o studentskom zboru,
istaknuo je predsjednik Hrvatske akademske zajednice.
ZAGREB - Knjiga povijesnih dokumenata Ljubice Štefan "Srpska
pravoslavna crkva i fašizam" (Nakladani zavod Globus, Zagreb 1996.)
predstavljena je danas čitateljima u Zagrebu. To je prva Štefaničina
knjiga potpisana vlastitim imenom dok je prethodnih šest njezinih
knjiga potpisano pseudonimima ili imenima suradnika jer je autorica
živjela u Beogradu. Knjiga na oko 350 stranica u 19 poglavlja donosi
faksimile ili prijepise dokumenata te fotografije povijesnih događaja
o djelovanju Srpske pravoslavne crkve (SPC) tijekom Drugog svjetskog
rata. Dokumenti, koji su do sada bili skrivani ili zanemarivani
prikazuju SPC kao značajnog oblikovatelja srpskog nacionalizma, kazao
je dr. Ivan Krišto.
(Hina) vt mć
181911 MET dec 96
(Hina) vt mć