SLOVENIJA: KAKO DO NOVE VLADE?

(od dopisnika Hine Luke Fiamenga) LJUBLJANA, 14. prosinca (Hina) - Ni najbolji poznavatelji slovenske političke pozornice ne znaju koga će predsjednik Milan Kučan predložiti kao prvog kandidata za mandatara nove vlade, no već je sada jasno da će se to dogoditi vjerojatno tek početkom siječnja. #L# Kučan je ovoga tjedna, nakon savjetovanja s parlamentarnim strankama, izjavio da ni dosadašnji premijer Janez Drnovšek niti pretendent za njegova nasljednika, predsjednik Pučke stranke (SLS) Marjan Podobnik, nemaju potrebnu većinu u parlamentu da bi bili izabrani za mandatara, a kamoli da sastave stabilnu vladajuću koaliciju koju bi podržala većina stranaka. To da i jedan i drugi imaju samo po 45 glasova znalo se i prije pa neki postavljaju pitanje zašto Kučan čeka s odlukom i da li je točno njegovo tumačenje da najveće četiri stranke u dosadašnjim pregovorima nisu pokušale ostvariti pravi dogovor o formiranju koalicijske vlade. Taj bi dogovor morao zadovoljiti i glasače stranaka 'slovenskog proljeća' i glasače Drnovšekova Socijalnoliberalnog bloka, kako odnedavno nazivaju njegovu neformalnu udrugu u kojoj su uz liberalne demokrate (LDS) još i Udružena lista (reformirani komunisti), Jelinčićeva nacionalna stranka (SNS) i Stranka demokratskih umirovljenika (DESUS). Neki domaći komentatori smatraju kako Kučan produžavanjem odluke zapravo jača vlastitu poziciju u stanju međuvlasti, a neki pak da tako oklijevanjem jača poziciju Drnovšeka kojemu je ipak skloniji. Stanje čekanja moglo bi, naime, dovesti do raspada koalicijske sprege 'slovenskog proljeća' koju sastavljaju Pučka stranka (SLS), socijaldemokrati (SDS) i kršćanski demokrati (SKD). To bi pak omogućilo stvaranje vlade po formuli jedan plus dva. U toj bi se koaliciji našli Drnovšekova LDS, Podobnikova SLS i Peterleovi demokršćani, a u konstruktivnoj oporbi bili bi DESUS, SNS, reformirani komunisti i predstavnici manjina. Vlada u kojoj bi Drnovšek bio predsjednik, Peterle ministar vanjskih poslova, a Podobnik ministar financija, raspolagala bi s 54 mandata u 90-očlanom parlamentu, ali bi, ističu upućeni, imala i jedan nedostatak. U oštroj opoziciji prema njoj ostali bi Janšini socijaldemokrati, koji su u posljednje tri godine oštrom kritikom dosadašnjeg političkog i socijalnog programa Drnovšekove vlade učetverostručili broj svojih birača. Pitanje je da li bi takva vlada izdržala cijeli mandat u kojem su potrebne reforme i odricanja koja će radikalizirati biračko tijelo, a sve to u godinama koje bi mogle dokazati da su Drnovšekova obećanja kako će Slovenci za nekoliko godina dostići standard susjedne Austrije ipak bila pretjerivanja. Komentator ljubljanskog "Dela" Vladimir Vodušek ocijenio je u svom komentaru od petka da bi, u situaciji bipolarne podijeljenosti parlamenta, Kučan i netko drugi mogao namjerno izazvati nastavak sadašnje političke agonije. Naime, nakon dva neuspješna glasovanja u parlamentu, u kojima bi propali i Drnovšek i Podobnik, 'iz šešira' bi mogao biti izvučen 'treći čovjek', sa zadatkom formiranja vlade nacionalnog spasa koja bi okupila sve političke komponente u državi. Navodeći primjer Srbije, kada je vlast spašavala svoju stabilnost stvaranjem karizme oko nekadašnjeg guvernera središnje banke Avramovića, komentar čini jasnu aluziju na guvernera Banke Slovenije Franceta Arhara. Riječ je o politički neeksponiranom stručnjaku čije ime vezuju uz uspjehe u stabilizaciji domaće valute. Neki se Slovenci identificiraju sa škrtom odmjerenošću rijetkih Arharovih javnih izjava u kojima kao jedini jasni lajt motiv ponavlja da i država i građani moraju štedjeti te da se varaju oni koji računaju na devalvaciju tolara. Arhar je za svoje zasluge u monetarnoj stezi dobio i visoko državno odlikovanje, no - što je zanimljivo - ne od slovenske nego od njemačke vlade. Osim toga, u trenutačnoj situaciji njegove šanse smanjuje i to što spada u rijetku garnituru visokih kadrova koje je postavila kratka Demosova vlada još prije šest godina. Sam Drnovšek je pod pritiskom tzv. izvoznog lobija jedva pristao na produžetak njegova guvernerskog mandata početkom ove godine. Arhar se već u jednoj ranijoj krizi slovenske Vlade spominjao kao tzv. tehničko rješenje, kao čovjek koji bi preuzeo Drnovšekov položaj, kada je to iz opozicijskih klupa predlagao upravo Marijan Podobnik koji sada juriša na Drnovšekov stolac. Takav ishod sadašnjih turbulencija oko nove vlade ostavio bi Drnovšeku jedino mogućnost da se na idućim predsjedničkim izborima sljedeće godine suprotstavi samome Kučanu. To je jasno i sadašnjem predsjedniku države koji je vjerojatno zato na nedavno pitanje o mogućoj ponovnoj kandidaturi na predsjedničkim izborima 1997. odgovorio pitijski: "predsjedničku kampanju pratit ću bezbrižno i bez ikakvih opterećenja". (Hina) fl br 141329 MET dec 96