HUMANITARNE ORGANIZACIJE: KAKO DALJE?

ZAGREB, 7. prosinca (Hina - Boris Pavelić) - Prestanak rata ne znači i prestanak potrebe za humanitarnim djelovanjem, čulo se tijekom nedavnoga seminara o budućnosti humanitarnih organizacija, na kojemu je Humanitarna mreža Hrvatske (HMH) okupila četrdesetak takvih udruga, a bili su nazočni i predstavnici tijela državne vlasti. "Rat jest gotov, ali hrvatski prognanici, povratnici i naseljenici, kao i obnova zemlje još će dugo uzrokovati potrebu za humanitarnim radom", rekla je tom prigodom savjetnica u Ministarstvu razvitka i obnove Vesna Lušić. Tijekom posljednjih šest godina, a osobito za Domovinskoga rata, u Hrvatskoj je izražena snažna humanitarna aktivnost. Iako točni podaci o broju i djelatnosti humanitarnih udruga ne postoje, pretpostavlja se kako je u najteže ratno vrijeme u Hrvatskoj djelovalo četiristotinjak svakovrsnih humanitarnih organizacija. #L# Smirivanjem rata stvorila se potreba i za smirivanjem "humanitarne stihije", odnosno zakonskoga uokvirivanja rada humanitarnih organizacija. Kako bi koordinirale rad i ojačale vlastiti položaj, 127 raznovrsnih humanitarnih organizacija u prosincu je prošle godine osnovalo koordinativnu organizaciju "Humanitarna mreža Hrvatske"(HMH). "Današnji problemi humanitarnih organizacija drukčiji su i slojevitiji nego 1991. Moramo razmotriti svoju buduću ulogu u sustavu socijalne države i civilnoga društva", kaže Ana Lisak, čelnica "Bedema ljubavi" i predsjednica Glavnoga odbora Humanitarne mreže Hrvatske. Ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije Jelena Brajša ocjenjuje da su dobrotvorne udruge dobrim dijelom zaslužne što u Hrvatskoj tijekom rata nije nastupila teška socijalna kriza, te napominje kako je sustav "humanitarnih mreža" u svijetu uobičajen. Pripadnici HMH-a ističu kako se humanitarni rad ubuduće ne može obavljati na dobrovoljnoj osnovi. "On postaje kompliciran: treba znati zakone, sastavljati programe i redovita izvješća, voditi knjigovodstvo, a i višegodišnji dobrovoljni rad izmorio je ljude. Javlja se potreba za profesionalizacijom humanitarnih organizacija", ističu u HMH-u. Predsjednik Centra za razvoj neprofitnih organizacija (CERANEO) Gojko Bežovan istaknuo je značenje neprofitnoga sektora, profesionaliziranih humanitarnih organizacija, u razvijenim zemljama. "Neprofitne organizacije ostvaruju zaradu, ali je ne upotrebljavaju kao profit, nego za dobrotvorne svrhe", pojasnio je Bežovan i dodao kako su neke druge tranzicijske zamlje, primjerice Češka, daleko odmakle u organiziranju neprofitnoga sektora. Želeći ojačati humanitarni neprofitni sektor te "aktivno, svjesno i odgovorno sudjelovati u izgradnji socijalne države i civilnoga društva", članice HMH zatražile su od Vlade da u proces odlučivanja o zakonskim rješenjima, osobito u izradu Zakona o humanitarnim organizacijama i humanitarnoj pomoći, uključe i njezine predstavnike. Također, HMH traži da Vlada ukine oporezivanje donatora, jer od svih srednjoeuropskih zemalja dobrotvorni rad oporezuje samo Hrvatska. Poreznim rasterećenjima donatora razvit će se kultura davanja i primanja te odgovornost za zajednicu, što su europske vrijednosti, tvrdi HMH. Jelena Brajša podsjeća kako vlade razvijenih zemalja ne samo da oslobađaju donatore poreza, nego i stimuliraju dobrotvorni rad dodajući i do 85 posto svote onoj koju je neka organizacija prikupila u humanitarne svrhe. Djelatnik HMH Mladen Havelka kaže kako se nacrtom Zakona o socijalnoj skrbi država odriče apsolutnog patronata nad tom djelatnošću i prepušta je lokalnoj zajednici. U tom smislu humanitarnim organizacijama otvara se veliko područje rada na lokalnoj razini. "Primjerice, državni umirovljenički domovi skupi su, a depresivni: humanitarni djelatnici mogli bi obilaziti stare ljude u njihovim domovima, gdje oni najčešće i žele boraviti", predlaže Havelka. U nastojanju da humanitarni sektor ustroji po uzoru na razvijene zemlje Zapada, te želeći ostvariti bolju suradnju s Vladom, HMH će također nastojati postati otvoreniji prema javnosti, ustrojiti banku podataka i objaviti pregledne publikacije o humanitarnom radu posljednjih godina u Hrvatskoj, definirati pojmove bitne za humanitarno djelovanje te izraditi etički kodeks humanitarnih organizacija. (Hina) pb dd 070732 MET dec 96