(od dopisnika Hine Branka Merlina)
PEKING, 30. studenoga (Hina) - Za potkraj prosinca najavljeni radni
posjet kineskog premijera Li Penga Moskvi bit će, tvrdi se, zaista
radni; bez protokolarnih susreta i turističkih šetnji. Razumljivo,
zna li se da Li ide kako bi sa svojim domaćinom, premijerom
Černomirdinom, uglavio detalje za proljetni kinesko-ruski sastanak na
vrhu.
U svjetlu proklamirane kinesko-ruske politike "partnerstva za 21.
stoljeće", uz najavljenu četvrtu kinesko-rusku deklaraciju o
političkim pitanjima, dvojica će predsjednika, kako se očekuje, na
proljeće potpisati i sporazum o daljnjem smanjivanju vojnih snaga uz
granice. Svojim potpisima na ovom nedvojbeno važnom dokumentu
pridružit će im se i predsjednici tri nekadašnje sovjetske
srednjoazijske države koje graniče s Kinom, kako bi golemi azijski
prostor odahnuo od jednako golemih izdvajanja za vojne pogranične
snage, i okrenuo se, uz ojačano uzajamno povjerenje, suradnji u kojoj
gospodarski odnosi svakim danom dobivaju na važnosti.
Ocjenjujući sadašnje stanje rusko-kineskih odnosa kao najbolje od
godine 1949. dakle od nastanka NR Kine, ruski veleposlanik u Pekingu,
Igor Rogačov, ističe važnost napora da se međusobni gospodarski odnosi
podignu na razinu koja bi odgovarala kvaliteti uzajamnih političkih
odnosa. Bez toga je, kaže, teško ostvariti proklamirane partnerske
odnose. O tome što konkretno učiniti raspravljat će sredinom prosinca
u Pekingu mješoviti odbor za kinesko-rusku gospodarsku i tehnološku
suradnju. Zaključci s ovoga sastanka poslužit će i za kasnije
razgovore Li Penga i Černomirdina, vjerojatno u najvećoj mjeri
posvećene upravo usklađivanju mišljenja o projektima koji bi trebali
dinamizirati uzajamnu suradnju.
Primjerice, Rusija je zainteresirana za program izgradnje nuklearnih
elektrana u Kini, za sibirski plinovod kojim bi susjedima isporučivala
plin, za suradnju u naftnoj industriji, kao i za izvoz električne
energije koje Kina nema nikada dovoljno, a Irkutsko područje,
primjerice, ne zna što bi s raspoloživim količinama struje. Rusiju
zanimaju i zajednički projekti vezani uz visoku tehnologiju.
Čini se da uoči zasjedanja mješovitog odbora i Li Pengova posjeta
Moskvi, stručnjaci punom parom pripremaju upravo projektne vezane uz
energente: plin, naftu, struju.
Veleposlanik Rogačov najavljuje da bi moglo biti i riječi o
projektima krupnim čak u azijsko-pacifičkim okvirima, što bi ih možda
moglo učiniti zanimljivim i Rusiji i Kini susjednim zemljama.
Budući da, po riječima Igora Rogačova, vojna suradnja čini sastavni
dio dobrosusjedske suradnje, najavljeni visoki posjeti sigurno je neće
ostaviti po strani. Mogućnost smanjenja vojnih snaga uz granice duže
od 4.000 kilometara, na koje je u sovjetskoj eri Moskva godišnje
trošila oko 20 milijardi dolara, sama po sebi govori o kvaliteti
odnosa. Drugi je pokazatelj zanimanje Kine da na ruskom tržištu oružja
kupi što joj treba i spremnost Rusije da joj to proda. Primjerice,
Rusija je danas glavni snabdjevač kineskog vojnog zrakoplovstva, čije
se težnje za modernizacijom objašnjavaju i izazovima koje za Kinu
predstavlja jačanje tajvanskog zrakoplovstva. Time se, primjerice,
tumače i vijesti ovih dana da će Kina u Rusiji kupiti još 55 borbenih
aviona Su-27, vrijednih dvije milijarde dolara. Trgovina je tu, reći
će veleposlanik Rogačov, "uzajamno korisna".
(Hina) mer br
301144 MET nov 96
(Hina) mer br