ZAGREB, 29. studenoga (Hina)
STRASBOURG - Izaslanstvo hrvatskog Ustavnog suda na čelu s
predsjednikom Jadrankom Crnićem i u pratnji svojih kolega iz
njemačkoga Saveznog ustavnog suda stiglo je u petak u radni posjet
Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
Predsjednik Europskog suda za ljudska prava Rolf Ryssdal izvijestio
je predsjednika Crnića o ustroju Europskog suda ističući kako će,
nakon nedavnog prijema Hrvatske u Vijeće Europe, taj sud dobiti i
jednog suca iz Hrvatske.
Crnić je naglasio da je hrvatski Ustavni sud ugradio neke odredbe
Europske konvencije o ljudskim pravima na temelju koje je sud i
osnovan. Najavio je da će uskoro i hrvatski Sabor ratificirati tu
konvenciju. "Dobro smo pripremljeni za ono što nas čeka, a
ratifikacija Europske konvencije i potvrđivanje nadležnosti Europskog
suda ojačat će ljudska prava u Hrvatskoj", ocijenio je Crnić ističući
značaj sustava Međunarodnog nadzora ljudskih prava.
DEN HAAG - Glavna tužiteljica Međunarodnog suda za ratne zločine drži
da je Draženu Erdemoviću u petak izrečena primjerena zatvorska kazna
od 10 godina za počinjene zločine.
Louise Arbour, glavna tužiteljica Međunarodnog suda za ratne zločine
počinjene na prostoru bivše Jugoslavije, rekla je novinarima da je
zadovoljna s presudom - prvom koju je neki međunarodni sud izrekao u
posljednjih pedeset godina.
Sud je dosudio zatvorsku kaznu od 10 godina Draženu Erdemoviću, koji
je priznao da je sudjelovao u pokolju vojske bosanskih Srba nad 1.200
nenaoružanih Muslimana u Srebrenici u srpnju 1995.
"Činjenica da je kazna rezultat priznanja krivnje krajnje je važna.
Žrtvama bi trebalo biti olakšanje znati da ima ljudi koji pokazuju
dovoljno grižnje savjesti i povjerenja u sudski proces", kazala je
Arbour i dodala kako visoki časnici optuženi za genocid i ratne
zločine mogu očekivati oštrije kazne.
MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin u petak je uložio veto na
zakon o zamrzavanju podjele Crnomorske flote između Rusije i Ukrajine,
koji je parlament prihvatio 23. listopada, objavio je predsjednikov
glasnogovornik Sergej Jastržembski.
Jeljcin je ocijenio da je taj zakon "politički nekorektan", kazao je
Jastržembski bez drugih pojedinosti.
Zasupnici Dume (donji dom ruskog parlamenta) zatražili su 23.
listopada suspenziju podjele brodovlja i infrastrukture, koja je
dvije trećine već realizirana, ističući kako je krajnji rok (prosinac
1995.) za postizanje sporazuma o reorganizaciji te bivše sovjetske
flote odavno istekao.
RIJAD - Američki ministar obrane William Perry je u petak navečer
doputovao iz Katara u Rijad u službeni posjet Saudijskoj Arabiji gdje
bi ga trebao primiti saudijski kralj Fahd.
U subotu ujutro bi američki ministar obrane trebao posjetiti američke
postrojbe smještene u bazi Kharj i ocijeniti zajedno sa saudijskim
dužnosnicima odluke o vojnoj nazočnosti SAD-a u Arabiji nakon atentata
izvedenog na bazu u Dahran gdje je 25. lipnja poginulo 19 Amerikanaca.
NEW DELHI - Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Shen
Guofang u petak je izjavio da Kina nije i ne namjerava prodavati
nuklearno oružje Pakistanu.
"Kineska vlada nije i neće prodavati ili ustupati nuklearno oružje
ili tehnologiju bilo kojoj zemlji", rekao je Shen izvješćujući
novinare o posjetu predsjednika Jianga Zemina Indiji te odgovarajući
na pitanje je li Kina prodala rakete M-11 indijskom susjedu i
dugogodišnjem protivniku Pakistanu.
MOSKVA - Zastupnici bjeloruskog parlamenta koji se protive
predsjedniku Aleksandru Lukašenku, koji je ovaj tjedan osnovao novi
parlement sa svojim pristašama, našli su u petak zatvorena vrata na
zgradi parlamenta "zbog radova", javlja agencija Itar Tass.
Lukašenko je, zahvaljujući rezultatima nedjeljnog referenduma kojim
je 70 posto birača podržalo novi ustav, dobio šire ovlasti. Odmah
nakon toga, u utorak, Lukašenko je među svojim pristašama izabrao 110
zastupnika za novi parlament koji je jučer održao prvo zasjedanje.
JERUZALEM - Izraelski premijer Benjamin Netanyahu u petak je nabrojao
četiri sporne točke koje spriječavaju postizanje sporazuma s
Palestincima o Hebronu na Zapadnoj obali, javlja vojni radio.
Prvi je spor oko prava gonjenja koje izraelska vojska želi zadržati
na području cijeloga grada Hebrona nakon što se povuče iz četiri
petine gradskog područja, pojasnio je Netanyahu za tjednog sastanka
vijeća ministara.
Durge sporne točke su pitanje naoružanja kojim će raspolagati
palestinski policajci kada naslijede izraelske vojnike, zatim
otvaranje tržnice i ceste smještene u središtu grada blizu stambenih
zgrada u kojima žive židovski doseljenici. Konačno sporan je i opseg
"tampon zone", koja bi četvrt nastanjenu židovskim doseljenicima
trebala odijeliti od ostalog dijela grada, dodaje radio.
(Hina) dr
292138 MET nov 96
(Hina) dr