JERUZALEM, 26. studenoga (Hina/Dpa) - Izraelci trajnu vojnu službu sve više vide kao teret a sve manje kao neupitnu i unaprijed opravdanu obranu zemlje i nacionalnih interesa.
JERUZALEM, 26. studenoga (Hina/Dpa) - Izraelci trajnu vojnu službu sve
više vide kao teret a sve manje kao neupitnu i unaprijed opravdanu
obranu zemlje i nacionalnih interesa. #L#
"Sedam sam godina odslužio kao pričuvni vojnik i dosta mi je", kaže
31-godišnji Izraeli Čagai. Kao i većina Izraelaca, odslužio je u
izraelskoj vojsci tri godine, a nakon toga svake godine još po jedan
mjesec.
Nakon ukupno deset godina vojske, Čagaiju je dosta. "Prijavio sam se
svojem zapovjedniku i rekao mu da imam psihičkih problema, da se
osjećam izoliran i da ne izlazim na kraj s drugim vojnicima", kaže
Čagai. To je pomoglo jer je Čagai oslobođen daljnje obveze pričuvne
službe.
Izgleda da su se Izraelci, barem oni nereligiozni, nakon
dugogodišnjih naprezanja umorili od svakidašnje borbe.
Dosta je i 28-godišnjem Daniju. "Raspodjela u pričuvnoj službi
apsolutno je nepravedna", tvrdi on i dodaje: "Drugi sjede u
klimatiziranim uredima u Tel Avivu, a mene su svaki put poslali u Gazu
ili u južni Libanon."
Dani je iskoristio prometnu nesreću u kojoj je zadobio samo nekoliko
ogrebotina kako bi se oslobodio pričuvne službe. "Liječnicima sam
ispričao da zbog bolova u leđima jedva mogu hodati. Službeno sam
invalid. U svakom slučaju, sljedećih godinu i pol neće me se
dokopati", ističe Dani.
Čagai i Dani, međutim, nisu sami. "Svake godine desetine tisuća
izbjegnu pričuvnu službu. Samo se deset posto svih vojno sposobnih
muškaraca pozove u pričuvnu službu", rekao je jedan zapovjednik
padobranaca pred Odborom za vanjske poslove i obranu izraelskog
Knesseta (Parlament).
Nakon višegodišnjeg "guranja pod stol", kako se ističe, "problem
motivacije" već je mjesecima glavna tema u izraelskim medijima.
Nedavno se u jednom govoru načelnik stožera Amnon Lipkin-Šahak
požalio da "Zahal", izraelska vojska, više nije ponos zemlje.
I dok je ranije, ponajprije nereligioznim mladićima, bila čast ići u
vojsku, biti primljen u neku od elitnih postrojba i pridonijeti
izraelskoj obrani, sada, prema anketi Karmel-Instituta, 35 posto
nereligioznih učenika daje prednost civilnom služenju vojnog roka.
Prema toj anketi, najviše su za odlazak na bojišnicu motivirani
mladići iz religijskih kibuca i škola, te mladež iz židovskih naselja
u zapadnom Jordanu i u pojasu Gaze.
"Sat se ne da vratiti", piše u vojnom časopisu "Haaretz" bivši bojnik
Šlomo Gazit.
I on se žali na nepravednost pri raspodjeli tereta. "Neki služe u
pozadini i mogu za tri godine steći prednosti kojima se u životu mogu
koristiti. Drugi su podvrgnuti napornim vježbama i opasnostima, a
nakon toga još ih 20 godina pozivaju na opasne zadatke", ističe Gazit.
Poseban gnjev među mnogima u Izraelu vlada zato što su učenici
ultraortodoksnih vjerskih škola (Jehivot) načelno oslobođeni od vojne
službe. Časopis "Haarez" upozorava da Jehivot škole mogu postati
pribježište kukavicama.
"Već sedam posto stanovništva zbog vjerskih razloga ne ide u vojsku",
piše list. Država potpomaže Jehivot milijardama i tako podupire
utjecaj svojih ultraortodoksnih koalicijskih partnera koji, opet,
mladež regrutiraju isključivo za učenje Tore i tako ih drže podalje od
vojske.
Zastupnik Knesseta Ori Or predložio je jednostavno rješenje problema
pričuvnih vojaka.
"Kad bi svi sposobni za vojsku, uključujući i ortodokse, odslužili
puni vojni rok, ne bismo više niti trebali pričuvne vojnike", rekao je
on na vojnoj postaji izraelske vojske.
(Hina) sl mm
261439 MET nov 96
(Hina) sl mm