(od dopisnika Hine Luke Fiamenga) LJUBLJANA, 22. studenoga (Hina) - Donedavno mala oporbena stranka, Slovenska pučka stranka (SLS), postala je, zahvaljujući rezultatima nedavnih parlamentarnih izbora, prvorazrednom senzacijom u novom
sastavu parlamenta i političkom snagom na koju svatko mora računati.
(od dopisnika Hine Luke Fiamenga)
LJUBLJANA, 22. studenoga (Hina) - Donedavno mala oporbena stranka,
Slovenska pučka stranka (SLS), postala je, zahvaljujući rezultatima
nedavnih parlamentarnih izbora, prvorazrednom senzacijom u novom
sastavu parlamenta i političkom snagom na koju svatko mora računati.
#L#
S 19 mandata u novom parlamentu, SLS doduše ne može sama sastaviti
vladu, ali je postala glavna kost u grlu dosadašnjem premijeru i
čelniku liberala Janezu Drnovšeku, jer u koaliciji s Janšinim
socijaldemokratima i Peterleovim demokršćanima stvara mogućnost da se
Drnovšek nađe u budućoj opoziciji ne pristane li na njihovu ponudu da
u novoj vladi bude ministar vanjskih poslova ili možda čak samo
predsjednik parlamenta.
Čelnik stranke, 36-odišnji Marjan Podobnik, inženjer je poljoprivrede
i jedan od utemeljitelja stranke. Stranka je osnovana 1989. godine, u
okviru tadašnjih političkih ograničenja, kao Slovenski seljački savez.
Dugo se vremena profilirala kao politička snaga sela i provincije i
kao tzv. 'agrolobi'. Najspektakularnija akcija stranke bila je prije
tri godine, kada su u prosvjed zbog niskih otkupnih cijena mlijeka
organizirali blokadu svih graničnih prijelaza sa susjednim državama,
izvodeći na ceste traktore i mehanizaciju. Nije im to zaboravio ni
predsjednik Kučan, koji je upravo tih dana boravio u službenom posjetu
Mađarskoj pa se je morao ispričavati svojim domaćinima zbog neugodne
situacije.
SLS se danas se mora braniti od optužbi kako je protueuropski
usmjerena i da bi na međunarodnom planu mogla pokvariti uspjehe
Drnovšekove politike u približavanju Europskoj uniji. To se događa
zbog predizbornih obećanja stranke kako neće dopustiti da jeftini
europski proizvodi unište slovensko selo, ali isto tako i zbog
Podobnikovih najava o potrebi da se napravi 'inventura' dosadašnje
politike te, među ostalim, usporede pozitivne i negativne strane
budućeg članstva u Europskoj uniji.
Podobnik, jedan od kandidata za mandatara nove slovenske vlade, ovih
je dana stranim diplomatima u Ljubljani, koje je u tu svrhu pozvao,
ali i u više interviewa morao izjaviti: "Naša stranka nikada nije
rekla da je protiv EU, ali jesmo za trijezan i promišljen put u nju i
mislimo da je Drnovšek prihvaćanjem tzv. španjolskog kompromisa za
status pridružene članice popustio Italiji. Slovenija mora što prije
usvojiti zaštitno zakonodavstvo kako od Europe ne bismo imali više
štete nego koristi".
Podobnik i ostali lideri "slovenskog proljeća" ovih su dana slovensku
diplomatsku mrežu u inozemstvu optužili da planski šire vijesti o
njihovu "antieuropeizmu".
S druge strane, između Pučana i liberala, kad je riječ o toj
polemici, uistinu postoje znatne razlike. Teza koja se danas u
Sloveniji može čuti kod stranaka desnog centra jest da današnji
slovenski liberali u Bruxellesu vide "novi Beograd ili novi Beč", te
da zanemaruju pitanja suverenosti i da traže "nove gospodare".
Euroskepticizam je u zadnje vrijeme bio zamjetan i u javnim nastupima
nekih intelektualaca bliskih slovenskoj katoličkoj crkvi. To je bio
jedan od razloga njihova dodatnog opreza prema ljevici. Da u Europi ne
curi med i mlijeko, te da je svijet sazdan od interesa velikih država
koje u sadašnjoj konstelaciji nisu sklone malim narodima, moglo se
prije tjedan dana pročitati i u uvodniku katoličkog tjednika "Družina"
koji izdaju slovenski biskupi.
Ovakav "neokonzervativizam" mogao je utjecati i na ideologe i druge
voditelje Pučke stranke, osobito na Janeza Podobnika, dvije godine
starijeg brata predsjednika stranke, inače liječnika, također već
nekoliko godina aktivnog u politici. Janez Podobnik se, kako navode
njegovi biografi, u studentskim danima formirao pod utjecajem
katoličkog kruga oko ljubljanske "Revije 2000".
Bez obzira na to uspije li Pučka stranka sastaviti novu vladu
slovenskog proljeća i tako bitno utjecati na politiku u iduće četiri
godine ili pak nastaviti tu politiku zajedno s Drnovšekovim
liberalima, valja istaknuti da se ovakvim jačanjem SLS-a ovdašnja
politička scena nakon zadnjih izbora bitno promijenila. Bez Pučana se
ona više neće moći zamisliti. Sa Pučkom strankom morat će ubuduće
računati svaka ozbiljna opcija koja u državi želi stabilnost.
(Hina) fl br
221246 MET nov 96
(Hina) fl br