ZA DRŽAVNE DUŽNOSNIKE OBVEZA PRIJAVLJIVANJA IMOVNOG STANJA

ZAGREB, 22. studenoga (Hina - Smilja Škugor-Hrnčević) - Spriječavanje sukoba osobnih i javnih interesa tijekom obavljanja državnih dužnosti temeljni je cilj zakonskog prijedloga koji je u saborsku proceduru uputio zastupnik u Zastupničkom domu Sabora Republike Hrvatske Vladimir Šeks. Po tom bi prijedlogu državni dužnosnici u roku od 30 dana po stupanju na dužnost bili obvezni prijaviti imovno stanje predsjedniku hrvatskog Sabora, dok bi postupak za rješavanje sukoba osobnog i javnog interesa provodilo Vijeće kojeg bi činilo 15 saborskih zastupnika. #L# Obrazlažući predloženi zakon Vladimir Šeks ističe kako je jedno od temeljnih pitanja određivanje kruga osoba koje se smatraju državnim dužnosnicima, te bi po njegovom prijedlogu to bili dužnosnici zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti na državnoj razini, ali isto tako i osobe u predstavničkim i izvršnim tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave. Uz njih državnim dužnosnicima smatrao bi se i niz drugih odgovornih dužnosnika kao što su guverner i viceguverner NBH, ravnatelji državnih fondova, agencija i javnih poduzeća, direktori i ravnatelji poduzeća i institucija od javnog interesa, glavni državni revizor, itd. Uz prijavljivanje imovnog stanja pri stupanju na dužnost, obveza bi bila predsjedniku Sabora i za vrijeme dužnosti deklarirati svaku promjenu i imovno stanje i to do 31. ožujka svake kalendarske godine. Šeks predlaže da po prestanku državne dužnosti osoba koja ju je obavljala, tijekom narednih šest mjeseci ne smije biti član upravnog, ili nadzornog odbora ili pak drugih tijela privatnih domaćih i inozemnih gospodarskih subjekata. U protivnom bi se u javnosti mogle pojaviti sumnje da je za vrijeme dužnosti lobirao za određeno poduzeće. Državni dužnosnik ne bi smio sklapati ugovor o tajnoj, ortačkoj ili drugoj zajednici, te prikriveno na ime trećih, stjecati imovinu. Osvrćući se na namjeru predloženog zakona Šeks je istaknuo kako uvijek postoji sumnja da iz državne dužnosti, ukoliko se uz nju obavlja i dodatna aktivnost, izvire i određena privilegija. Zato uz ostalo predlaže da državni dužnosnik ne bi smio, niti bez naknade, biti članom u više od dva nadzorna ili upravna odbora, a ukupna naknada ne bi smijela premašivati visinu osnovne plaće dužnosnika. Primjećeno je, ističe Šeks, da na različitim razinama državni dužnosnici uz plaću ubiru i prihode za poslove koje bi inače trebali obavljati u okviru redovitoga posla i dužnosti, pa se ovim zakonom predlaže zabrana ubiranja takvih prihoda u državnim ili tijelima jedinica lokalne samouprave. Jedna od odredbi predloženog zakona propisuje da državni dužnosnik ne smije primati darove, osim ako je riječ o darovima koji se uobičajeno daju u obavljanju državne dužnosti. Darom se, obrazlaže se, smatra vrijednost veća od 500 kuna ili pak novac u bilo kojem iznosu. Osobito važnim Šeks drži da po predloženom zakonu državni dužnosnik ne smije posredovati za nagradu ili bilo kakvu uslugu. Zakonom precizno predlaže urediti i mehanizam sankcija za koje bi bilo nadležno Vijeće za rješavanje sukoba osobnih i javnih interesa koje bi se sastojalo od 15 zastupnika, i to 10 iz Zastupničkog i pet iz Županijskog doma, biranih razmjerno stranačkoj pripadnosti. Ukoliko Vijeće utvrdi da državni dužnosnik obavlja i neku drugu dužnost nespojivu s državnom, može donijeti odluku o nužnosti njegova odstupanja od te aktivnosti, a ukoliko dužnosnik tako ne postupi, uslijedila bi sankcija po kojoj bi primjerice imenovanom dužnosniku po sili zakona prestala funkcija ili bi Vijeće predložilo tijelu koje ga je imenovalo njegovo razrješenje. Za izabrane dužnosnike, kao što su saborski zastupnici koji nemaju obvezujući mandat, Vijeće ne može donositi odluke, ali, ističe Šeks, valja računati na snagu javnosti koja će izreći svoje mišljenje nakon što bi činjenice bile objavljene. Odgovarajući na pitanje zašto je zakon predložio sada, istaknuo je kako se već nekoliko godina vode rasprave kako urediti područje sukoba javnog i osobnog interesa, a po njegovoj ocjeni dosadašnjim prijedlozima ne rješeva se bit problema. Za zakonski prijedlog IDS-a, koji je također u saborskoj proceduri, Šeks drži da predlaže deklariranje imovinskog stanja dužnosnika pri stupanju i odlasku s dužnosti. Po njegovoj ocjeni time bi se zabilježilo moguće promjene imovnog stanja, ali se ne bi uklanjalo uzroke mogućih promjena nastalih korištenjem državnih dužnosti, odnosno odgovorilo na pitanje kako je imovina stečena. (Hina) sšh ds 221218 MET nov 96