VJESNIK: EUROPSKA BUDUĆNOST

ZAGREB, 19. studenoga (Hina) - Nastojanja Europe, odnosno Europske unije da se stvori jedinstvena europska država, komentira Carl Gustaf Stroehm. Raščlanjujući interese i stajališta pojedinih velikih europskih zemalja, Stroehm ukazuje na njihov različitost (tako većina zapadnoeuropskih zemalja nije za povećanje broja zemalja koje bi sačinjavale Europsku uniju; Njemačka se zalaže za 'ukidanje' ili 'prevladavanje' nacionalnih država, odnosno za ujedinjenu Europu; Francuska i Engleska, pak, nisu spremne žrtvovati nacionalnu državu). #L# Komentirajući, u takvu surječju, položaj Hrvatske, Stroehm piše: "Hrvatska još nije članica Europske unije, ali je Zagreb već suočen s nekim zahtjevima i težnjama Bruxellesa što ne odgovaraju hrvatskim nacionalnim interesima. Težnju EU-a da se problem bivše Jugoslavije 'regionalizira' Hrvatsku vodi u neželjenom pravcu. Osim toga, vrlo je teško utvrditi tko stoji iza takvih težnji. Europska birokracija je, na neki način, izvan parlamentarnog nadzora - jer je europski parlament prilično nemoćna institucija. Ali, i u drugim europskim zemljama postavlja se pitanje mora li buduća Europa biti super-država nad svim europskim državama. Ta super-država ne bi trpjela prigovore ili protivljenje takozvnih nacionalnih država, osobito malih i ekonomski nemoćnih koje ovise o financijskim institucijama i kreditima Zapada. Ako, primjerice - Zapad - i Europska unija - Bošnjacima stalno prijete da u slučaju 'neposlušnosti' neće dobiti ni novčića - onda je to svakako djelotvorna mjera, ali nikako se ne može utvrditi da je to uzoran, demokratski i ravnopravan postupak". Ustvrdivši u nastavku kako se zaboravlja "da se u takvim velikim super-državama suprotnosti nagomilaju unutar vlastitih struktura", i da su se male države pokazale "djelotvornijima od velikih mastodonata", Stroehm na kraju piše: "Buduća Europa ne može se trajno izgraditi ni na njemačkim 'kompleksima krivnje' iz Drugoga svjetskoga rata, niti na neoimperijalističkim težnjama nekih zapadnoeuropskih zemalja. Europska unija - ako želi funkcionirati tako da bude prihvatljiva za sve narode - mora se stvoriti na konsenzusu velikih i malih, bogatih i siromašnih. Nametanje jedinstva 'milom ili silom' vodilo bi u nove konflikte. Veliki imperiji - i, svakako, totalitarni sovjetski imperij - loše su završili, jer su umjesto pravoga jedinstva nametali narodima lažno jedinstvo. Unija je za male narode kao koliba za zaštitu od nevremena u planini. Čovjek će rado ulaziti i prihvatiti zaštitu i društvo drugih ljudi - ali uz uvjet da ga nitko ne zatvara i prisiljava na nešto. Slobodno društvo slobodnih naroda - to je budućnost Europe. Nacionalne države nemoguće je ukinuti. Svatko tko je posjetio Pariz ili London - ali i središta manjih naroda Europe - već nakon kraće šetnje spozna koliko su te nacionalne države ukorijenjene u povijest i svijest tih naroda. Bez nacija i naroda nema Europe - i nema slobode". (Hina) dp mć 190100 MET nov 96